Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje:
1. područje primjene Zakona
2. autorsko pro – pro autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja
3. srodna pra:
a) pro umjetnika izvođača na njihovim izvedbama
b) pro proizvođača fonograma na njihovim fonogramima
c) pro proizvođača videograma (audiovizualnih producenata) na njihovim videogramima
d) pro organizacija za emitiranje na njihovim programskim signalima
e) pro nakladnika informativnih publikacija na njihovim informativnim publikacijama
f) pro proizvođača neoriginalnih baza podataka na njihovim neoriginalnim bazama podataka
g) pro nakladnika na njihovim pisanim izdanjima
4. autorsko pro i srodna pra u prnom prometu
5. sadržajna i vremenska ograničenja autorskog pra i srodnih pra
6. ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog pra i srodnih pra
7. zaštita autorskog pra i srodnih pra u slučaju povrede.
Prijenos prne stečevine Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodstvo preuzimaju sljedeće direktive:
– Direktiva Vijeća 93/83/EEZ od 27. rujna 1993. o koordinaciji određenih prila s obzirom na autorsko pro i srodna pra koja se odnose na satelitsko emitiranje i kabelsko reemitiranje (SL L 248, 6. 10. 1993.)
– Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o prnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27. 3. 1996.)
– Direktiva 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog pra i srodnih pra u informacijskom društvu (SL L 167, 22. 6. 2001.)
– Direktiva 2001/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o pru slijeđenja u korist autora izvornika umjetničkog djela (SL L 272, 13. 10. 2001.)
– Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. trnja 2004. o provedbi pra intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30. 4. 2004.)
– Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27. 12. 2006.)
– Direktiva 2006/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o pru iznajmljivanja i pru posudbe te o određenim autorskom pru srodnim prima u području intelektualnog vlasništva (kodificirana verzija) (SL L 376, 27. 12. 2006.)
– Direktiva 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog pra i određenih srodnih pra (kodificirana verzija) (SL L 372, 27. 12. 2006.)
– Direktiva 2009/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. trnja 2009. o prnoj zaštiti računalnih programa (kodificirana verzija) (SL L 111, 5. 5. 2009.)
– Direktiva 2011/77/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o izmjeni Direktive 2006/116/EZ o trajanju zaštite autorskog pra i određenih srodnih pra (SL L 265, 11. 10. 2011.)
– Direktiva 2012/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi (SL L 299, 27. 10. 2012.)
– Direktiva 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog pra i srodnih pra te izdanju odobrenja za više držnih područja za pra na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu (SL L 84, 20. 3. 2014.)
– Direktiva (EU) 2017/1564 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o određenim dopuštenim upotrebama određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim prom i srodnim prima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima i o izmjeni Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih pra u informacijskom društvu (SL L 242, 20. 9. 2017.)
– Direktiva (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. trnja 2019. o utvrđivanju prila o ostvarivanju autorskog pra i srodnih pra koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa te o izmjeni Direktive Vijeća 93/83/EEZ (SL L 130, 17. 5. 2019.)
– Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. trnja 2019. o autorskom prarodnim prima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17. 5. 2019.) i Isprak Direktive (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. trnja 2019. o autorskom prarodnim prima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 134, 22. 5. 2019.).
(2) Ovim Zakonom osiguraju se pretpostke za provedbu:
– Uredbe (EU) 2017/1128 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu (SL L 168, 30. 6. 2017.) i
– Uredbe (EU) 2017/1563 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o prekograničnoj razmjeni između Unije i trećih zemalja primjeraka u dostupnom formatu određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim prom i srodnim prima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima (SL L 242, 20. 9. 2017.).
Rodna neutralnost izraza
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Autorsko pro i srodna pra, nositelji pra
Članak 4.
(1) Autorsko pro pripada, po svojoj nari, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo.
(2) Pro umjetnika izvođača pripada, po svojoj nari, fizičkoj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetničkog područja ili izražaja folklora.
(3) Izvorni nositelj drugih srodnih pra može biti svaka fizička ili prna osoba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Autorsko pro i srodna pra mogu se protiv volje njihovih nositelja ograničiti samo pod pretpostkama i na način određen ovim Zakonom.
(5) Nositelj pra je fizička ili prna osoba, različita od organizacije za kolektivno ostvarivanje pra, koja je nositelj autorskog pra ili srodnog pra ili koja na temelju ugovora o korištenju pra ili ovoga Zakona ima pro na udio u prihodima od pra.
Objljivanje, izdanje, jnost i jno korištenje
Članak 5.
(1) Autorsko djelo ili predmet srodnog pra smatra se objljenim ako je učinjen pristupačnim jnosti uz pristanak nositelja pra.
(2) Autorsko djelo ili predmet srodnog pra smatra se izdanim:
– ako su uz pristanak nositelja pra primjerci toga autorskoga djela odnosno predmeta srodnog pra ponuđeni jnosti ili stljeni u promet u količini koja zadovolja razumne potrebe jnosti
– ako je autorsko djelo ili predmet srodnog pra učinjen dostupnim jnosti, bežično ili putem žica, na način koji pripadnicima jnosti omoguća pristup autorskom djelu ili predmetu srodnog pra s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.
(3) Jnost označa veći broj osoba koje su izvan uobičajenoga užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.
(4) Jnim korištenjem autorskog djela smatra se svako korištenje autorskog djela ili predmeta srodnih pra koje je pristupačno jnosti ili korištenje u prostoru koji je pristupačan pripadnicima jnosti ili omogućanje pripadnicima jnosti pristupa autorskom djelu i predmetima srodnih pra s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.
Odnos između autorskog pra i srodnih pra te međusobni odnos srodnih pra
Članak 6.
(1) Zaštita srodnih pra, prema ovom Zakonu, ostlja netaknutom i ni na koji način ne utječe na zaštitu autorskog pra. Ni jedna odredba ovoga Zakona o zaštiti srodnih pra ne smije se tumačiti tako da šteti zaštiti autorskog pra.
(2) Ostvarivanje pra umjetnika izvođača na priopćanje jnosti fiksiranih izvedbi iz članka 136. stka 1. ovoga Zakona ne smije štetiti ostvarivanju autorskog pra.
(3) Ostvarivanje pra proizvođača fonograma ne smije štetiti ostvarivanju autorskog pra ni pra umjetnika izvođača.
(4) Ostvarivanje pra audiovizualnih producenata ne smije štetiti ostvarivanju autorskog pra, pra umjetnika izvođača ni pra proizvođača fonograma.
(5) Ostvarivanje pra organizacija za emitiranje ne smije štetiti ostvarivanju autorskog pra, pra umjetnika izvođača, pra proizvođača fonograma ni pra audiovizualnih producenata.
(6) Ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija ne smije štetiti ostvarivanju autorskog pra, pra umjetnika izvođača, pra proizvođača fonograma, pra audiovizualnih producenata ni pra organizacija za emitiranje.
(7) Nakladnik informativnih publikacija ne može se pozvati na svoje pro nakladnika informativnih publikacija protiv nositelja autorskog ili srodnog pra na autorskim djelima i predmetima srodnih pra uvrštenim u njegovu informativnu publikaciju, a osobito ih ne može pozivanjem na svoje pro nakladnika informativnih publikacija spriječiti da koriste svoja autorska djela i predmete srodnih pra neovisno o informativnoj publikaciji u koju su uvrštena.
(8) Ako je autorsko djelo ili predmet srodnog pra uključen u informativnu publikaciju na temelju stečenog neisključivog pra iskorištanja, nakladnik informativne publikacije ne može se pozvati na svoje pro protiv drugih stjecatelja neisključivog pra iskorištanja istih autorskih djela ili predmeta srodnih pra.
(9) Nakladnik informativnih publikacija ne može pozivom na svoje pro zabraniti korištenja autorskih djela ili predmeta srodnih pra za koja je zaštita istekla.
(10) Ostvarivanje pra proizvođača neoriginalne baze podataka ne smije štetiti ostvarivanju autorskog pra, pra umjetnika izvođača, pra proizvođača fonograma, pra audiovizualnih producenata, pra organizacija za emitiranje ni pra nakladnika informativnih publikacija.
Pogllje 2. PODRUČJE PRIMJENE ZAKONAOpćenite odredbe o području primjene Zakona
Članak 7.
(1) Zaštićeni su po ovom Zakonu autori i nositelji srodnih pra koji su držljani Republike Hrvatske ili druge drže članice Europske unije ili imaju svoje sjedište u Republici Hrvatskoj ili u drugoj drži članici Europske unije.
(2) Jednako kao osobe iz stka 1. ovoga članka, zaštićene su fizičke i prne osobe koje su držljani trećih drža ili u trećim držama imaju svoje sjedište (u daljnjem tekstu: stranci), u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila na temelju međunarodnih ugovora ili na temelju stvarne uzajamnosti. Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da stvarna uzajamnost postoji.
(3) Iznimno od odredaba staka 1. i 2. ovoga članka, zaštićeni su po ovom Zakonu stranci:
– u pogledu autorskih djela pisanih na hrvatskom jeziku
– u pogledu moralnih pra
– u pogledu pra slijeđenja i pra proizvođača neoriginalne baze podataka na temelju stvarne uzajamnosti.
(4) Stranac neće imati u Republici Hrvatskoj veću zaštitu no što je ima u drži čiji je držljanin ili u kojoj ima svoje sjedište ako osoba iz stka 1. ovoga članka ima u drži stranca manju zaštitu no što joj je priznata ovim Zakonom.
Autori
Članak 8.
Uz osobe iz članka 7. staka 2. i 3. ovoga Zakona, zaštićeni su po ovom Zakonu i stranci – autori:
– koji imaju uobičajeno borište u Republici Hrvatskoj
– u pogledu arhitektonskih djela sagrađenih na teritoriju Republike Hrvatske i djela vizualnih umjetnosti koja su čvrsti sastni dijelovi nekretnine koja se nalazi na području Republike Hrvatske.
Umjetnici izvođači
Članak 9.
Uz osobe iz članka 7. staka 2. i 3. ovoga Zakona, zaštićeni su po ovom Zakonu i stranci – umjetnici izvođači, sukladno članku 7. stku 4. ovoga Zakona, koji imaju uobičajeno borište u Republici Hrvatskoj.
Proizvođači fonograma i audiovizualni producenti
Članak 10.
Uz osobe iz članka 7. staka 2. i 3. ovoga Zakona, zaštićeni su po ovom Zakonu, sukladno članku 7. stku 4., i strani proizvođači fonograma i audiovizualni producenti, ako je njihov fonogram odnosno videogram prvi put izdan u Republici Hrvatskoj.
Organizacije za emitiranje
Članak 11.
Uz osobe iz članka 7. staka 2. i 3. ovoga Zakona, sukladno članku 7. stku 4. ovoga Zakona, zaštićene su po ovom Zakonu strane organizacije za emitiranje koje prenose svoja emitiranja preko odašiljača koji su na teritoriju Republike Hrvatske.
Uspoređivanje rokova trajanja
Članak 12.
(1) Za strance – autore, koji su zaštićeni po ovom Zakonu, vrijede rokovi trajanja autorskog pra iz ovoga Zakona, s tim da istječu najkasnije na dan kada istječe zaštita u drži čiji su držljani i ne mogu biti dulji od rokova predviđenih ovim Zakonom.
(2) U opsegu primjene međunarodnih obveza, za strance – nositelje srodnih pra, koji su zaštićeni po ovom Zakonu, vrijede rokovi trajanja odnosnih pra iz ovoga Zakona, s tim da istječu najkasnije na dan kada istječe zaštita u drži čiji su držljani ili gdje imaju sjedište i ne mogu biti dulji od rokova predviđenih ovim Zakonom.
Osobe bez držljanstva (apatridi)
Članak 13.
(1) Autori i nositelji srodnih pra koji nemaju držljanstvo ili ga se ne može utvrditi jednako su zaštićeni po ovom Zakonu kao držljani Republike Hrvatske ako u njoj imaju svoje uobičajeno borište.
(2) Ako osobe iz stka 1. ovoga članka nemaju uobičajeno borište u Republici Hrvatskoj, jednako su zaštićeni kao držljani drže u kojoj imaju svoje uobičajeno borište.
DIO DRUGI AUTORSKO PRO Pogllje 1. AUTORSKA DJELA
Autorsko djelo
Članak 14.
(1) Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Autorska djela su:
– jezična djela, kao što su pisana djela, govorna djela te računalni programi, koji obuhvaćaju izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku, uključujući i pripremni dizajnerski materijal
– glazbena djela, s riječima ili bez riječi
– dramska i dramsko-glazbena djela
– koreografska i pantomimska djela
– djela vizualnih umjetnosti s područja slikarstva, kiparstva i grafike, bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela vizualnih umjetnosti
– djela arhitekture, kao što su skice, studije, plastični i drugi prikazi, nacrti, idejna rješenja, idejni projekti, glni projekti, izvedbeni projekti, planovi te izvedene građevine i zahvati u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture
– djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna
– fotografska djela i djela proizvedena postupkom koji je sličan fotografskom
– audiovizualna djela, kao što su kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni ili drugi filmovi te druga audiovizualna djela izražena slikama, sa zvukom ili bez zvuka, u vremenski organiziranom slijedu promjena, bez obzira na vrstu podloge na koju su fiksirana
– novinarska djela, kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi
– videoigre i druga multimedijalna djela
– kartografska djela
– prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi, skice, tablice
– druge vrste originalnih intelektualnih tvorevina koje imaju individualni karakter.
(3) Predmet autorskog pra može biti svako autorsko djelo osim onoga koje to ne može biti po svojoj nari, kao i onoga za koje je odredbama ovoga Zakona određeno da ne može biti predmetom autorskog pra.
(4) Predmet autorskog pra je autorsko djelo u cjelini, uključujući i nedovršeno autorsko djelo, naslov te dijelovi autorskog djela koji udovoljaju pretpostkama iz stka 1. ovoga članka.
(5) Naslov autorskog djela koji ne udovolja pretpostkama da bi bio predmet autorskog pra, a koji je već korišten za neko autorsko djelo, ne može se koristiti za djelo iste vrste ako bi mogao izazvati zabunu o autoru.
Prerade
Članak 15.
(1) Prijevodi i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. To uključuje prijevode, prilagodbe, obrade i druge izmjene računalnog programa, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.
(2) Odredbe stka 1. ovoga članka ne utječu na pra autora izvornog djela.
(3) Prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodstva, upre i sudstva, koji su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićeni su kao samostalna autorska djela, osim ako su učinjeni radi službenog informiranja jnosti i kao takvi objljeni.
(4) Iznimno od stka 1. ovoga članka, ne smatraju se originalnim intelektualnim tvorevinama i nisu zaštićena kao prerade neznatno prerađena, prilagođena ili glazbeno obrađena glazbena djela s riječima ili bez riječi, u odnosu na koja je istekla zaštita autorskim prom.
Autorska zbirka i autorska baza podataka
Članak 16.
(1) Zbirka samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe koja prema izboru ili rasporedu sastnih elemenata čini originalnu intelektualnu tvorevinu individualnog karaktera sukladno članku 14. stku 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: autorska zbirka), kao što je enciklopedija, zbornik, antologija, baza podataka i sl., zaštićena je kao zasebno autorsko djelo. Nijedan drugi kriterij neće se primjenjivati za prikladnost autorskoprne zaštite autorske zbirke.
(2) Zaštita koju uživa autorska zbirka iz stka 1. ovoga članka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na pra koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih pra uvrštenim u tu zbirku.
(3) Autorska baza podataka je autorska zbirka samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe uređena po određenom sustu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima.
(4) Zaštita koja je ovim Zakonom predviđena za autorsku bazu podataka iz stka 3. ovoga članka ne odnosi se na računalne programe koji su korišteni za njezinu izradu ili rad. Takvi računalni programi zaštićeni su kao zasebna autorska djela ako su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.
Autorska djela koja su nedostupna na tržištu
Članak 17.
(1) Autorsko djelo smatra se nedostupnim na tržištu kad se, s obzirom na obilježja tog autorskog djela, nakon uloženog razumnog napora da se utvrdi je li djelo dostupno jnosti, može u dobroj vjeri smatrati da cijelo djelo nije dostupno jnosti u okviru uobičajenih kanala trgovine. Tu su uključena i djela koja nikada nisu bila dostupna na tržištu.
(2) Razuman napor ne podrazumijeva ponovljeno djelovanje tijekom vremena, ali uključuje uzimanje u obzir svih lako pristupačnih dokaza o budućoj dostupnosti djela u okviru uobičajenih kanala trgovine.
(3) Dostupnost autorskog djela na tržištu u prilu se utvrđuje uzorkovanjem ili sličnim razmjernim mehanizmom, osim u slučajevima kad se smatra razumnim utvrđivati dostupnost jnosti pojedinačnih autorskih djela, s obzirom na pristupačnost relevantnih podataka, vjerojatnost komercijalne dostupnosti i očekivane troškove poduzimanja radnji utvrđivanja dostupnosti jnosti. Ograničena dostupnost autorskog djela, kao što je dostupnost u antikvarijatima, ili teoretska mogućnost dobivanja odobrenja za korištenje ne smatra se dostupnošću u okviru uobičajenih kanala trgovine.
(4) Autor može u svakom trenutku izričito pisanom izjom isključiti primjenu odredaba staka od 1. do 3. ovoga članka u odnosu na jedno ili više ili sva svoja djela koja se po ovome članku smatraju djelima koja su nedostupna na tržištu.
(5) Podatke o djelima koja su nedostupna na tržištu institucije kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona dužne su dostiti Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo, u skladu s Uredbom (EU) 386/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. trnja 2012. o povjeranju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) zadaća u vezi s provedbom pra intelektualnog vlasništva, uključujući i okupljanje predstnika jnog i privatnog sektora u okviru Europske promatračnice za povrede pra intelektualnog vlasništva (SL L 129, 16. 5. 2012.), radi obje na jnom jedinstvenom internetskom portalu koji vodi taj Ured. Podaci o stranama ugovora o danju dopuštenja za umnožanje, distribuiranje, priopćanje jnosti, uključujući i činjenje dostupnim jnosti, autorskih djela nedostupnih na tržištu, obuhvaćenim područjima i korištenjima moraju biti trajno, lako i stvarno dostupni na jnom jedinstvenom internetskom portalu koji vodi Ured, najranije šest mjeseci prije korištenja u skladu s člankom 192. ili 223. ovoga Zakona.
Nezaštićene tvorevine
Članak 18.
(1) Predmetom autorskog pra su izražaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti kao takvi.
(2) Nisu autorska djela:
1. otkrića
2. ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i one na kojima se zasnivaju njegova sučelja
3. dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija.
(3) Službeni tekstovi iz područja zakonodstva, upre i sudstva, kao što su zakoni, uredbe, odluke, izvješća, zapisnici, sudske odluke i slično, službeni programi, kao što su školski i akademski programi, programi rada i slično, prostorni planovi, kao što su plan prostornog razvoja, urbanistički plan i slično, konzervatorske podloge, kao i njihove zbirke, zaštićeni su kao autorska djela od trenutka stvaranja, ako su originalne intelektualne tvorevine koje imaju individualan karakter. U trenutku kad budu predani u bilo kak službeni postupak ili budu predani službenoj osobi radi informiranja jnosti ili jnog korištenja ili kad budu objljeni radi službenog informiranja jnosti, prestaju biti zaštićeni autorskim prom.
(4) Svatko tko na bilo koji način jno prenosi dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija i nisu predmetom autorskog pra te druge medijske informacije za koje je saznao iz jno objljenih izvora dužan je u svojoj obji jasno i na vidljiv način označiti:
– naziv nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za emitiranje ili drugog nakladnika medija ili elektroničkog medija koji je prvi objio dnevnu novost, drugu vijest ili drugu medijsku informaciju te
– ime i prezime novinara koji je potpisan, ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvješćivanju.
(5) Kad netko koristi tuđa autorska djela ili predmete srodnih pra koji sadrže dnevne novosti i druge vijesti ili druge medijske informacije za izradu svojih jnih obja istih dnevnih novosti i drugih vijesti ili drugih medijskih informacija, na način za koji po ovome Zakonu nije potrebno pribiti odobrenje nositelja pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra, dužan je nesti izvore koje je koristio tako da na primjeren, jasan i vidljiv način označi:
– naziv nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za emitiranje ili drugog nakladnika medija ili elektroničkog medija čije sadržaje koristi te
– ime i prezime novinara koji je potpisan, ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvješćivanju.
(6) Nođenje izvora i naziva iz staka 4. i 5. ovoga članka ne smatra se oglašanjem.
(7) Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmet autorskog pra, ali se za njihovo priopćanje jnosti plaća naknada kao za priopćanje jnosti zaštićenih autorskih djela. Naknada se koristi za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne nari i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području sukladno članku 245. stku 4. ovoga Zakona. Naknada se ostvaruje obezno kolektivno. Naknadu nisu dužne plaćati institucije kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona.
(8) Kad je rok zaštite za autorsko djelo vizualnih umjetnosti istekao, nijedna tvorevina nastala umnožanjem takvog djela nije prikladna za autorskoprnu zaštitu, osim ako je riječ o tvorevini koja je sama po sebi originalna intelektualna tvorevina njezina autora koja ima individualni karakter u smislu članka 14. stka 1. ovoga Zakona.
Pogllje 2. AUTORIAutor
Članak 19.
(1) Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila.
(2) Autoru pripada autorsko pro na njegovu autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela.
Autori sastljenih djela
Članak 20.
(1) Ako dva ili više autora saste svoja stvorena autorska djela radi njihova zajedničkog korištenja, svaki od autora zadrža autorsko pro na svojem autorskom djelu.
(2) Međusobni odnosi autora sastljenog djela uređuju se ugovorom. Ako tak ugovor nije sklopljen ili ako takvim ugovorom ili prilima odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nije drukčije određeno, smatra se da svi autori sastljenog djela imaju pro na jednak udio u naknadi za korištenje toga sastljenog djela.
(3) Glazbeno djelo s riječima smatra se sastljenim djelom.
Koautori
Članak 21.
(1) Koautori djela su osobe koje su zajedničkim radom stvorile autorsko djelo, a čijim se doprinosima ne može samostalno koristiti.
(2) Koautorima pripada zajedničko autorsko pro na stvorenom autorskom djelu, tako da svakome pripada dio toga autorskog pra računski određen razmjerno prema cijelom autorskom pru (u daljnjem tekstu: koautorski dio).
(3) U sumnji koliki su koautorski dijelovi smatra se da su jednaki.
(4) Za objljivanje, korištenje te za izmjenu njihova djela potreban je pristanak svih koautora. Pojedini koautor ne može uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan načelu sjesnosti i poštenja, ni poduzimati bilo koju radnju koja neoprdano šteti ili bi mogla štetiti zakonitim interesima ostalih koautora. Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objljivanju, korištenju ili izmjeni njihova djela, odluku o tome donijet će sud na zahtjev bilo kojeg od koautora.
(5) Udio pojedinog koautora u koristima ostvarenim korištenjem koautorskog djela određuje se razmjerno njegovu koautorskom dijelu, ako nije drukčije određeno ugovorom između koautora ili prilima odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
Koautori audiovizualnog djela
Članak 22.
(1) Audiovizualna djela smatraju se koautorskim djelima.
(2) Glni koautor audiovizualnog djela je glni redatelj.
(3) Ostali koautori audiovizualnog djela su:
1. autor scenarija
2. glni snimatelj
3. glni montažer slike i zvuka
4. skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu.
(4) Ako je crtež odnosno animacija bitan element audiovizualnog djela, koautor takvog djela je i glni crtač odnosno glni animator.
(5) Ako neka druga fizička osoba dokaže da je njezina originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera bitan element audiovizualnog djela te da bi mogla biti, prema članku 14. stku 1. ovoga Zakona, koautor tog djela, bit će priznata kao koautor tog audiovizualnog djela.
Autori doprinosa audiovizualnom djelu
Članak 23.
Skladatelj glazbe, crtač ili animator koji se ne smatraju koautorima audiovizualnog djela prema članku 22. stcima 3. i 4. ovoga Zakona, pomoćni redatelj, autor dijaloga, operater kamere, scenograf, kostimograf, slikar maski, autor posebnih vizualnih ili zvučnih efekata i drugi autori koji sudjeluju u stvaranju audiovizualnog djela imaju autorska pra na svojim individualnim doprinosima (u daljnjem tekstu: autori doprinosa).
Predmnijeva autorstva
Članak 24.
Autorom se smatra fizička osoba čije je ime, pseudonim, umjetnički znak ili kôd na uobičajen način označen na primjercima autorskog djela ili pri obji autorskog djela, dok se ne dokaže suprotno.
Autorska djela kojima se autor ne može utvrditi ili pronaći (djela siročad)
Članak 25.
(1) Autorsko djelo smatra se djelom siročetom ako ni nakon pažljive potrage provedene u skladu s ovim Zakonom nije identificiran autor toga djela ili nijedan od koautora ili je identificiran autor, ali nije pronađen ili su identificirani koautori, ali nisu svi pronađeni.
(2) Institucije kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona, obrazovne ustanove te jne organizacije za emitiranje dužne su prije uporabe djela siročeta, u skladu s ovim Zakonom, u dobroj vjeri provesti pažljivu potragu za svako djelo u svrhu identifikacije i/ili pronalaženja autora ili koautora djela iz svojih zbirki i arhiva. Pažljiva potraga provodi se pretragom odgovarajućih izvora za odnosnu kategoriju djela te se evidentira. Ako postoje dokazi na temelju kojih se može zaključiti da se relevantni podaci o nositeljima pra mogu pronaći u drugim držama, pretražit će se i izvori podataka dostupni u tim držama.
(3) Institucija kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona može na temelju ugovora ovlastiti drugu instituciju kulturne baštine ili drugu fizičku ili prnu osobu da u njezino ime i za njezin račun provodi pažljive potrage.
(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na:
– djela izdana u obliku knjiga, časopisa, novina, revija ili drugih tiskovina te kinematografska ili druga audiovizualna djela koja čine sastni dio zbirki u jno dostupnim knjižnicama, obrazovnim ustanovama ili muzejima i drugim prnim osobama koje obljaju muzejsku djelatnost, kao i zbirki arhiva ili ustanova za filmsku i audiobaštinu te
– kinematografska ili druga audiovizualna djela koja su proizvele jne organizacije za emitiranje ili njihovi prni prednici do zaključno 31. prosinca 2002., i koja se nalaze u njihovim arhivima.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na djela iz stka 4. ovoga članka koja:
– su zaštićena autorskim prom i prvi su put izdana u Republici Hrvatskoj ili, ako nisu izdana, prvi su put emitirana u Republici Hrvatskoj ili čiji proizvođač ima sjedište ili stalno borište u Republici Hrvatskoj
– nikad nisu bila izdana ili emitirana, ali su ih na drugi način uz pristanak autora prvi put jno objile jno dostupne knjižnice, obrazovne ustanove ili muzeji i druge prne osobe koje obljaju muzejsku djelatnost, kao i arhivi, ustanove za filmsku i audiobaštinu te jne organizacije za emitiranje osnovane u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da se oprdano može smatrati da se autori tih djela ne bi protivili korištenjima opisanim u članku 189. ovoga Zakona
– su ugrađena ili uključena u djela ili čine sastni dio tih djela.
(6) Ako su neki koautori pronađeni, s djelom siročetom postupat će se na način na kak su pronađeni koautori odobrili korištenje tog djela.
(7) Autor ili koautor djela siročeta može u bilo kojem trenutku prekinuti primjenu odredaba o postupanju s djelima siročadi iz ovoga Zakona u odnosu na vlastita pra.
(8) Djelo koje se prema pru druge drže članice Europske unije smatra djelom siročetom smatra se djelom siročetom i u Republici Hrvatskoj, bez potrebe provedbe postupka pažljive potrage. Isto se na odgovarajući način primjenjuje i na koautorska djela u odnosu na koja je u drugoj drži članici Europske unije utvrđeno da im pripada status djela siročadi jer nisu identificirani ili pronađeni svi koautori, ali samo u odnosu na njihov koautorski dio.
(9) Dodatkom I., koji je sastni dio ovoga Zakona, određuju se odgovarajući izvori za provedbu pažljive potrage, postupak evidentiranja i sadržaj evidencija iz stka 2. ovoga članka. Institucije kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona mogu donijeti prila o pažljivoj potrazi, uzimajući u obzir odredbe iz Dodatka I. ovoga Zakona te u njima odrediti dodatne izvore.
(10) Područje Republike Hrvatske iz ovoga članka podrazumijeva i sve njezine drže prednice.
(11) Ovaj članak ne utječe na mogućnost autora da svoj identitet označi pseudonimom ili da svoje djelo obji anonimno.
Pogllje 3. SADRŽAJ AUTORSKOG PRASadržaj pra
Članak 26.
(1) Autorsko pro sadrža moralna i imovinska pra autora.
(2) Autorskim prom štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (u daljnjem tekstu: moralna pra autora) te imovinski interesi autora u pogledu njegova autorskog djela (u daljnjem tekstu: imovinska pra autora).
(3) Za svako korištenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. Naknada se određuje kao cijena korištenja u privatnoprnom odnosu.
3.1. Moralna pra autora
Pro prve obje
Članak 27.
(1) Autor ima pro odrediti hoće li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objljeno (u daljnjem tekstu: pro prve obje).
(2) Do prve obje autorskoga djela autor ima pro na otkrivanje jnosti sadržaja ili opisa svojega autorskog djela.
Pro na priznanje autorstva
Članak 28.
(1) Autor ima pro biti priznat i označen kao autor djela (u daljnjem tekstu: pro na priznanje autorstva).
(2) Osoba koja jno koristi autorsko djelo dužna je pri svakom korištenju naznačiti autora, osim ako autor u pisanom obliku izji da ne želi biti neden ili ako način pojedinog jnog korištenja autorskog djela onemoguća nođenje autora.
Pro na poštovanje autorskog djela
Članak 29.
(1) Autor ima pro usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i sličnom naruženju svojeg autorskog djela (u daljnjem tekstu: pro na poštovanje autorskog djela) te se ima pro usprotiviti uništenju izvornika ili posljednjeg primjerka svojeg autorskog djela, u skladu s odredbama iz članka 114. ovoga Zakona.
(2) Neznatne izmjene, prerade, prilagodbe ili obrade kojima se ne dira u osnovni karakter djela ne smatraju se deformiranjem, sakaćenjem ili naruženjem u smislu stka 1. ovoga članka.
(3) Ako je autor odobrio preradu iz članka 54. ovoga Zakona ili se po ovome Zakonu predmnijeva da ju je odobrio, ne može se pozivati na moralno pro na poštovanje autorskog djela iz ovoga članka ako je prerada učinjena u skladu s ciljem zbog kojeg ju je autor odobrio ili zbog kojeg se po ovome Zakonu predmnijeva da ju je odobrio.
Pro na poštovanje časti i ugleda autora
Članak 30.
Autor ima pro usprotiviti se korištenju autorskog djela na način kojim se povrjeđuju njegova čast ili ugled (u daljnjem tekstu: pro na poštovanje časti i ugleda autora).
Pro opoziva
Članak 31.
(1) Autor ima pro opozvati osnovano pro iskorištanja njegova autorskog djela, uz poprljanje štete nositelju toga pra, ako bi se korištenjem djela povrijedila njegova čast ili ugled (u daljnjem tekstu: pro opoziva). Pro opoziva imaju i autorovi nasljednici ako je to autor odredio oporukom ili ako dokažu da je autor za života ovlašteno pokušao ostvariti to pro, ali je bio spriječen.
(2) Opoziv ima učinak od dana kad autor položi osiguranje za poprljanje štete.
(3) Nositelj pra iskorištanja autorskog djela dužan je, u roku od tri mjeseca od dana primitka izje o opozivu, priopćiti autoru iznos troškova koje je imao pripremajući korištenje njegova autorskog djela do dana primitka te izje, kao i iznos druge štete koju trpi zbog opoziva. Ako nositelj pra iskorištanja autorskog djela to ne učini, izja o opozivu ima učinak istekom roka iz ovoga stka.
(4) Ako autor u roku od deset godina od ostvarenja pra opoziva odluči da se autorsko djelo u pogledu kojeg je ostvario pro opoziva može ponovo koristiti, dužan je pro iskorištanja najprije ponuditi onomu čije je pro prvotno opozvao.
(5) Autor se ne može odreći pra opoziva.
(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na elektroničke baze podataka, računalne programe, djela arhitekture i audiovizualna djela.
3.2. Imovinska pra autora
Sadržaj autorovih imovinskih pra
Članak 32.
Autor ima isključivo pro sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja te svakoga drugog iz toga isključiti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. To pro obuhvaća:
– pro umnožanja
– pro distribuiranja (pro stljanja u promet)
– pro priopćanja autorskog djela jnosti
– pro prerade.
Umnožanje
Članak 33.
(1) Pro umnožanja je isključivo pro izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izrno ili neizrno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. Pro umnožanja uključuje i fiksiranje koje označa utvrđivanje autorskog djela na materijalnu ili drugu odgovarajuću podlogu.
(2) Autorsko djelo se umnoža: grafičkim postupcima, fotokopiranjem i drugim fotografskim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnim ili vizualnim snimanjem, građenjem odnosno izvedbom djela arhitekture, pohranom autorskog djela u elektroničkom obliku, fiksiranjem autorskog djela prenošenog računalnom mrežom na materijalnu podlogu, učitanjem ili pohranom računalnog programa, umnožanjem koje je potrebno za prikazivanje, izvođenje ili prenošenje računalnog programa, umnožanjem autorskog djela u okviru prateće internetske usluge iz članka 48. stka 2. ovoga Zakona i na druge načine.
Distribuiranje, iznajmljivanje i jna posudba
Članak 34.
(1) Pro distribuiranja isključivo je pro stljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na drugi način, uključujući iznajmljivanje, te njihovo nuđenje jnosti u tu svrhu. Skladištenje primjeraka autorskog djela i poduzimanje drugih radnji radi distribuiranja primjeraka autorskog djela izjednačeno je s distribuiranjem.
(2) Pro iznajmljivanja isključivo je pro danja na korištenje izvornika ili primjeraka autorskog djela u ograničenom razdoblju, radi ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi. Pro iznajmljivanja autorskog djela ne odnosi se na izgrađena djela arhitekture i djela primijenjenih umjetnosti.
(3) Jna posudba podrazumijeva način stljanja u promet kad se izvornik ili primjerci autorskog djela, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posredovanjem jnih knjižnica daju na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi. Za jnu posudbu nije potrebno odobrenje autora, ali je potrebno plaćanje primjerene naknade (u daljnjem tekstu: pro na naknadu za jnu posudbu).
(4) S prvom prodajom ili drugim prijenosom vlasništva nad izvornikom ili primjercima autorskog djela, na području drže članice Europske unije ili stranke Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, od strane nositelja pra ili uz njegov pristanak, iscrpljuje se pro distribuiranja u pogledu tog izvornika odnosno tih primjeraka autorskog djela za područje Republike Hrvatske. Iscrpljenjem pra distribuiranja ne prestaje pro iznajmljivanja autorskog djela, pro autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka autorskog djela u treću držu, kao i pro na naknadu za jnu posudbu autorskog djela.
(5) U pogledu zbirki i autorskih baza podataka, iscrpljenje pra distribuiranja odnosi se samo na daljnju prodaju.
(6) Autor koji svoje pro iznajmljivanja prepusti proizvođaču fonograma ili audiovizualnom producentu zadrža pro na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svojega autorskog djela, koje se ne može odreći. Naknadu za iznajmljivanje dužna je plaćati osoba koja iznajmljuje autorsko djelo. Pro na primjerenu naknadu za iznajmljivanje ostvaruje se obezno kolektivno.
(7) Autor se ne može odreći pra na naknadu za jnu posudbu. Pro na naknadu za jnu posudbu ostvaruje se obezno kolektivno.
(8) Ne mogu biti predmetom jne posudbe iz stka 3. ovoga članka građevine i djela primijenjenih umjetnosti.
(9) Pro na naknadu za jnu posudbu ne odnosi se na autorska djela koja međusobno posuđuju jne knjižnice.
(10) Iznimno od odredaba staka 1., 3. i 7. ovoga članka, autori autorskih baza podataka i autori računalnih programa imaju isključivo pro jne posudbe izvornika ili primjeraka svojih autorskih baza podataka i računalnih programa.
Pro slijeđenja
Članak 35.
(1) Ako se izvornik djela vizualnih umjetnosti preprodaje bilo kojim radnjama u koje su uključeni kao prodatelji, kupci ili posrednici osobe koje se profesionalno be trgovinom umjetninama, kao što su jne aukcije, umjetničke galerije ili drugi trgovci umjetninama, autor ima pro na odgovarajući udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otuđenja od strane autora (u daljnjem tekstu: pro slijeđenja). U takvom slučaju pro distribuiranja ne iscrpljuje se.
(2) Iznimno, odredba iz stka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako je prodatelj umjetnička galerija koja je stekla djelo izrno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije njegove preprodaje i ako cijena po kojoj se djelo preprodaje ne prelazi kunsku protuvrijednost od 10.000,00 eura.
(3) Izvornik djela vizualnih umjetnosti je slika, kolaž, bojena slika, crtež, grura, otisak, litografija, kip, tapiserija, keramika, staklovina, fotografija ili drugo djelo vizualnih umjetnosti, ako ga je izradio sam autor. Izvornikom djela vizualnih umjetnosti smatraju se i umnoženi primjerci toga djela, ako ih je u ograničenom broju izradio sam autor ili su izrađeni pod njegovim nadzorom. Takvi primjerci moraju biti na uobičajeni način numerirani, potpisani ili označeni od autora.
(4) Prodatelj koji preprodaje djelo iz stka 3. ovoga članka po cijeni koja prelazi kunsku protuvrijednost od 500,00 eura dužan je autoru isplatiti kunsku protuvrijednost od:
– 5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 500,00 eura do 50.000,00 eura
– 3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 50.000,01 eura do 200.000,00 eura
– 1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 200.000,01 eura do 350.000,00 eura
– 0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 350.000,01 eura do 500.000,00 eura
– 0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu većem od 500.000,00 eura.
(5) Ukupni iznos koji prema stku 4. ovoga članka pripada autoru ne može biti veći od kunske protuvrijednosti od 12.500,00 eura. Osnovicu za izračun toga iznosa čini prodajna cijena bez poreza.
(6) Ako je preprodaja izvornika djela iz stka 3. ovoga članka izvršena na jnoj aukciji ili u umjetničkoj galeriji ili posredovanjem bilo kojega drugog trgovca umjetninama, organizator jne aukcije, vlasnik galerije odnosno trgovac umjetninama solidarno je odgovoran s prodateljem za isplatu iznosa koji pripada autoru.
(7) Autor se ne može odreći pra slijeđenja. Pro slijeđenja ne može se prenositi prnim poslovima za života autora niti može biti predmetom ovrhe, ali se nasljeđuje.
(8) Autor ima pro, tijekom razdoblja od tri godine od izvršene preprodaje njegova djela, zahtijevati od svake osobe iz stka 1. ovoga članka bilo koji podatak koji mu je potreban za osiguranje naplate iznosa koji mu pripada od te preprodaje.
Priopćanje autorskog djela jnosti
Članak 36.
(1) Autor ima isključivo pro priopćanja autorskog djela jnosti na svaki način, žicom ili bežičnim putem (u daljnjem tekstu: pro priopćanja jnosti). Za svako priopćanje autorskog djela jnosti potrebno je pribiti odobrenje ugovorom ili na drugi način, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Pro priopćanja autorskog djela jnosti obuhvaća:
– pro jnog izvođenja
– pro jnog prikazivanja scenskih djela
– pro jnog prenošenja
– pro jnog priopćanja fiksiranog djela
– pro jnog prikazivanja
– pro emitiranja
– pro reemitiranja
– pro prijenosa izrnim protokom
– pro činjenja dostupnim jnosti
– pro jnog priopćanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti
– pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge
– pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, pri danju pristupa jnosti djelima koja su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta te
– druge načine priopćanja jnosti.
Jno izvođenje
Članak 37.
Pro jnog izvođenja isključivo je pro priopćanja jnosti:
– djela iz područja književnosti ili znanosti njegovim čitanjem ili recitiranjem uživo (u daljnjem tekstu: pro jnog recitiranja)
– glazbenog djela njegovim izvođenjem uživo (u daljnjem tekstu: pro jne glazbene izvedbe).
Jno scensko prikazivanje
Članak 38.
Pro jnog scenskog prikazivanja isključivo je pro priopćanja jnosti dramskog, dramsko-glazbenog, koreografskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uživo.
Jno prenošenje
Članak 39.
Pro jnog prenošenja isključivo je pro da se, putem zvučnika, ekrana ili bilo kojeg drugog tehničkog uređaja, recitiranje, glazbeno izvođenje ili scensko prikazivanje autorskog djela priopći jnosti koja se nalazi izvan prostora u kojemu se autorsko djelo uživo recitira, izvodi ili scenski prikazuje.
Jno priopćanje fiksiranog djela
Članak 40.
Pro jnog priopćanja fiksiranog autorskog djela isključivo je pro priopćanja jnosti zvučno ili vizualno snimljenog autorskog djela s podloge na koju je fiksirano.
Jno prikazivanje
Članak 41.
Pro jnog prikazivanja isključivo je pro priopćanja jnosti djela vizualnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskog ili audiovizualnog djela te kartografskog djela ili prikaza znanstvene ili tehničke prirode pomoću tehničkih uređaja.
Emitiranje i emitiranje putem satelita
Članak 42.
(1) Pro emitiranja isključivo je pro priopćanja autorskog djela jnosti pomoću radijskih ili televizijskih programskih signala koji su namijenjeni prijamu za jnost, bežično (uključujući satelit) ili putem žica.
(2) Priopćanje jnosti putem satelita (u daljnjem tekstu: emitiranje putem satelita) postoji kad se, pod kontrolom i odgovornošću organizacije za emitiranje, programski signali namijenjeni prijamu za jnost odašilju u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi prema satelitu i od satelita prema Zemlji.
(3) Satelit, za potrebe ovoga Zakona, je svaki satelit koji radi na frekvencijskim područjima rezerviranim za emitiranje radijskih ili televizijskih programskih signala namijenjenih prijamu za jnost ili zatvorenoj osobnoj komunikaciji. Ako je riječ o zatvorenoj osobnoj komunikaciji, uvjeti za osobni prijam signala moraju biti usporedivi s onima za prijam takvih signala za jnost.
(4) Kad su programski signali kodirani, priopćanje jnosti smatra se obljenim ako je od organizacije za emitiranje ili uz njezin pristanak jnosti pružena mogućnost opskrbe sredstvima za dekodiranje tih signala.
Primjena načela drže podrijetla u emitiranju putem satelita
Članak 43.
(1) Smatra se da se emitiranje putem satelita oblja u Republici Hrvatskoj onda kad se u Republici Hrvatskoj pod kontrolom organizacije za emitiranje programski signali unesu u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi do satelita i natrag prema Zemlji.
(2) Smatra se da se emitiranje putem satelita oblja u drži članici Europske unije različitoj od Republike Hrvatske onda kad se u toj drugoj drži članici programski signali unesu u neprekinuti komunikacijski lanac.
(3) Smatra se da se emitiranje putem satelita oblja u Republici Hrvatskoj ili u drugoj drži članici Europske unije i onda kad su programski signali odaslani na satelit iz zemaljske satelitske odašiljačke postaje koja se nalazi u Republici Hrvatskoj odnosno u toj drugoj drži članici Europske unije, a postupak emitiranja putem satelita oblja se u drži koja nije članica Europske unije i koja ne osigura jednaku razinu prne zaštite kod emitiranja putem satelita kao drža članica Europske unije. U takvom slučaju smatra se da emitiranje putem satelita poduzima osoba koja uprlja zemaljskom satelitskom odašiljačkom postajom u Republici Hrvatskoj ili u drugoj drži članici Europske unije.
(4) Smatra se da se emitiranje putem satelita oblja tamo gdje organizacija za emitiranje ima svoj glni poslovni nastan onda kad se za odašiljanje programskih signala na satelit ne koristi zemaljska satelitska odašiljačka postaja u Republici Hrvatskoj ili u drugoj drži članici Europske unije već je organizacija za emitiranje, koja ima svoj glni poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili u drugoj drži članici Europske unije, naručila emitiranje putem satelita, a postupak emitiranja putem satelita oblja se u drži koja nije članica Europske unije i koja ne osigura jednaku razinu prne zaštite kod emitiranja putem satelita kao drža članica Europske unije. U takvom slučaju smatra se da emitiranje oblja organizacija za emitiranje koja je naručila emitiranje putem satelita.
Reemitiranje
Članak 44.
(1) Pro reemitiranja isključivo je pro priopćanja jnosti na način da prvo emitiranje, koje se provodi žicom ili zrakom, uključujući satelitom ali isključujući internetom, iz Republike Hrvatske ili bilo koje druge drže, autorskog djela sadržanog u televizijskom ili radijskom programskom signalu koji je namijenjen prijamu za jnost, istodobno u neizmijenjenom obliku i u cijelosti priopći jnosti:
– osoba različita od organizacije za emitiranje koja je provela prvo emitiranje ili pod čijom je kontrolom i odgovornošću ono provedeno, neovisno o tome kako operator usluge reemitiranja od nje prima programske signale u svrhe reemitiranja i
– ako se reemitiranje putem usluge pristupa internetu provodi u uređenom okružju.
(2) Usluga pristupa internetu je, sukladno članku 2. stku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i prima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u jnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji, jno dostupna elektronička komunikacijska usluga kojom se omogućuje pristup internetu te time povezivanje s gotovo svim krajnjim točkama interneta, bez obzira na mrežnu tehnologiju i terminalnu opremu koja se upotreblja.
(3) Uređeno okružje je okružje u kojem operator usluge reemitiranja pruža sigurno reemitiranje ovlaštenim korisnicima.
(4) Pro kabelskog reemitiranja isključivo je pro priopćanja jnosti na način da se prvo emitiranje, koje se provodi žicom ili zrakom, uključujući i satelitom, iz Republike Hrvatske ili bilo koje druge drže, autorskog djela sadržanog u televizijskom ili radijskom programskom signalu, istodobno u neizmijenjenom obliku i u cijelosti priopći jnosti reemitiranjem putem kabelskog susta, neovisno o tome kako operator usluge kabelskog reemitiranja prima programske signale od organizacije za emitiranje u svrhu reemitiranja.
Prijenos izrnim protokom
Članak 45.
(1) Pro prijenosa izrnim protokom isključivo je pro priopćanja jnosti na način da organizacija za emitiranje prenosi svoje televizijske ili radijske programske signale koji sadržaju autorsko djelo izrno distributeru signala, pri čemu ona sama te signale ne prenosi izrno jnosti, već ih jnosti prenosi distributer.
(2) Smatra se da organizacija za emitiranje i distributer signala sudjeluju u jedinstvenoj radnji priopćanja jnosti u pogledu koje moraju pribiti odobrenje autora, svaki za sebe. Sudjelovanje organizacije za emitiranje i distributera signala u jedinstvenoj radnji priopćanja jnosti ne dovodi do njihove zajedničke odgovornosti za priopćanje autorskog djela jnosti.
(3) Kad organizacija za emitiranje prenosi svoje televizijske ili radijske programske signale koji sadržaju autorsko djelo izrno jnosti te time oblja početnu radnju prijenosa, i istodobno prenosi te signale drugim organizacijama za emitiranje putem tehničkog postupka izrnog protoka signala, prijenosi koje obljaju te druge organizacije za emitiranje smatraju se zasebnom radnjom priopćanja jnosti reemitiranjem, dok se početna radnja prijenosa smatra emitiranjem.
Činjenje dostupnim jnosti
Članak 46.
Pro činjenja dostupnim jnosti isključivo je pro da se autorsko djelo priopći jnosti, bežično ili putem žica, na način koji pripadnicima jnosti omoguća pristup autorskom djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.
Jno priopćanje emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti
Članak 47.
Pro jnog priopćanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti isključivo je pro priopćanja jnosti autorskog djela koje se emitira, reemitira, prenosi izrnim protokom ili čini dostupnim jnosti, pomoću zvučnika, ekrana ili sličnog tehničkog uređaja.
Prateće internetske usluge organizacije za emitiranje
Članak 48.
(1) Za umnožanje autorskog djela te njegovo priopćanje jnosti žicom ili bežičnim putem, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge, potrebno je pribiti odobrenje za korištenje pra iz članaka 33., 36. i 46. ovoga Zakona.
(2) Prateća internetska usluga je internetska usluga koju pruža organizacija za emitiranje ili koja se pruža pod njezinom kontrolom i odgovornosti, a sastoji se od pružanja jnosti televizijskih ili radijskih programa istodobno odnosno linearno ili tijekom određenog razdoblja nakon njihova emitiranja, kao što su usluge propuštenog sadržaja, te bilo kakvog pratećeg sadržaja uz takvo emitiranje, kao što su naje, proširenja, nadopune ili ocjenjivanje sadržaja relevantnog programa.
(3) Prateću internetsku uslugu organizacija za emitiranje korisnicima pruža zajedno s uslugom emitiranja u jasnom i podređenom odnosu s emitiranim programom, pri čemu korisnici mogu pratećoj internetskoj usluzi pristupiti odvojeno od usluge emitiranja te bezuvjetno u odnosu na nju.
(4) Danje pristupa autorskim djelima koja su uključena u televizijski ili radijski program ili djelima koja nisu povezana ni s kojim emitiranim programom organizacije za emitiranje, kao što su pristup pojedinim glazbenim ili audiovizualnim djelima ili glazbenim albumima ili videosadržajima uz pomoć usluge videa na zahtjev, ne smatra se pratećom internetskom uslugom.
Primjena načela drže podrijetla na prateće internetske usluge
Članak 49.
(1) Smatra se da se priopćanje jnosti autorskih djela žicom ili bežičnim putem u smislu članka 36. ovoga Zakona, uključujući činjenje dostupnim jnosti iz članka 46. ovoga Zakona, u okviru prateće internetske usluge koju pruža organizacija za emitiranje ili koja se pruža pod njezinom kontrolom i odgovornošću, oblja u Republici Hrvatskoj kad ta organizacija za emitiranje ima svoj glni poslovni nastan u Republici Hrvatskoj. Isto se smatra i za umnožanje takvih djela u smislu članka 33. ovoga Zakona koje je potrebno za pružanje prateće internetske usluge za iste programe, pristup toj usluzi ili korištenje tom uslugom.
(2) Odredba stka 1. ovoga članka odnosi se na autorska djela koja su sadržana u:
– radijskim programima
– vijestima i informativnim programima ili
– programima vlastite produkcije organizacije za emitiranje koja te programe u potpunosti financira vlastitim sredstvima.
(3) Vlastitim financiranjem smatra se i kad sredstva koja organizacija za emitiranje koristi za svoje produkcije dolaze iz jnih fondova.
(4) Ne smatraju se vlastitim produkcijama produkcije koje organizacija za emitiranje naručuje od proizvođača koji su neovisni o organizaciji za emitiranje te koprodukcije.
(5) Odredba stka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na:
– emitiranja sportskih događaja i autorska djela koja su u njih uključena
– danje odobrenja za korištenje vlastitih produkcija organizacije za emitiranje drugima, uključujući druge organizacije za emitiranje.
(6) Načelo drže podrijetla ne utječe na slobodu autora i organizacija za emitiranje da se međusobno dogovore, u skladu s prom Europske unije, o ograničenjima u pogledu iskorištanja njihovih pra, uključujući i teritorijalna ograničenja.
Danje pristupa jnosti djelima koja su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
Članak 50.
(1) Danje pristupa jnosti autorskim djelima koja su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta predstlja priopćanje jnosti iz članka 36. ovoga Zakona, uključujući činjenje dostupnim jnosti autorskog djela iz članka 46. ovoga Zakona, koje autor može odobriti ili zabraniti datelju usluge dijeljenja sadržaja putem interneta.
(2) Datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta je datelj usluge informacijskog društva u smislu zakona kojim se uređuje elektronička trgovina, čija je glna ili jedna od glnih svrha pohranjivanje i danje pristupa jnosti velike količine autorskih djela koja su učitali njegovi korisnici, koje organizira i promovira u svrhu ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi.
(3) Datelji usluga informacijskog društva u smislu zakona kojim se uređuje elektronička trgovina, čije usluge nemaju kao glnu svrhu omogućanje korisnicima da učitaju i dijele veliku količinu sadržaja zaštićenog autorskim prom radi ostvarivanja imovinske ili komercijalne koristi od te aktivnosti, kao što su neprofitne internetske enciklopedije te obrazovni i znanstveni repozitoriji, internetske platforme za razvoj i dijeljenje računalnih programa otvorenog koda, datelji elektroničkih komunikacijskih usluga u smislu zakona kojim se uređuju elektroničke komunikacije, internetske trgovine čija je glna djelatnost maloprodaja i koje ne omogućuju pristup sadržaju zaštićenom autorskim prom, usluge u oblaku za poduzetnike i usluge u oblaku koje korisnicima omogućaju učitanje sadržaja za vlastite potrebe, kao što su servisi za internetsku pohranu podataka (cyberlockers), ne smatraju se dateljima usluga dijeljenja sadržaja putem interneta u smislu ovoga Zakona.
(4) Za obljanje radnji danja pristupa jnosti djelima koje su učitali korisnici, datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta dužan je pribiti odobrenje autora. Takvo odobrenje koje je pribio datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta obuhvaća i radnje korisnika usluge dijeljenja sadržaja koje potpadaju pod opseg primjene članaka 33. i 36., uključujući članak 46. ovoga Zakona, kad korisnik ne djeluje na komercijalnoj osnovi ili ako svojom aktivnošću ne ostvaruje znatne prihode.
(5) Ugovori između datelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta i autora moraju biti predni i održati razumnu rnotežu između obiju strana, a autori trebaju primiti primjerenu naknadu za korištenje svojih djela.
(6) Autor nije dužan sklopiti ugovor s dateljem usluge dijeljenja sadržaja putem interneta niti odobriti korištenje svojih djela.
(7) Autor je dužan uredno obrazložiti svoj zahtjev za onemogućanje pristupa ili uklanjanje njegovih djela.
(8) Ako je datelj usluga dijeljenja sadržaja putem interneta sklopio ugovor s autorom, dat će mu na zahtjev podatke o korištenju djela na koja se ugovor odnosi.
(9) Kad datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta daje pristup jnosti djelima koje su učitali korisnici, na takvog datelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ne primjenjuju se odredbe o ograničenju odgovornosti za pohranu podataka (hosting) iz članka 18. stka 1. Zakona o elektroničkoj trgovini (»Narodne novine«, br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.).
Ograničenje odgovornosti datelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta
Članak 51.
(1) Ako datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ne pribi odobrenje autora za obljanje radnji danja pristupa jnosti djelima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta, odgovoran je za neovlašteno priopćanje autorskih djela jnosti iz članka 36. ovoga Zakona, uključujući činjenje dostupnim jnosti autorskih djela iz članka 46. ovoga Zakona, osim ako dokaže da je:
a) uložio najbolje napore da ishodi takvo odobrenje i
b) uložio, u skladu s visokim profesionalnim standardima u području odgovarajuće industrije te s profesionalnom pažnjom, najbolje napore da osigura nedostupnost djela za koje su mu njihovi autori dali relevantne i potrebne podatke te, u svakom slučaju
c) postupao žurno, nakon što je od autora primio dostatno obrazloženu obijest, da onemogući pristup ili ukloni sa svojih internetskih stranica prijljena djela te uložio najbolje napore da spriječi njihova buduća učitanja u skladu s točkom b) ovoga stka.
(2) Pri utvrđivanju je li datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ispunio obveze iz stka 1. ovoga članka te uz primjenu načela proporcionalnosti, među ostalim, uzima se u obzir sljedeće:
a) vrsta i opseg usluge te njezina publika, kao i vrsta djela koje učitaju korisnici usluge dijeljenja sadržaja putem interneta i
b) dostupnost odgovarajućih i djelotvornih sredsta te njihov trošak za datelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta.
(3) Na nove datelje usluge dijeljenja sadržaja putem interneta čije su usluge dostupne jnosti u Europskoj uniji u razdoblju kraćem od tri godine i čiji je godišnji promet manji od 10 milijuna eura, izračunan u skladu s Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2002.) primjenjuje se samo stak 1. točka a) ovoga članka u pogledu pretpostki za isključenje odgovornosti za neovlašteno priopćanje autorskih djela jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti autorskih djela. Uz to, tak je datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta, nakon što je od autora primio dostatno obrazloženu obijest, dužan žurno postupati da bi onemogućio pristup prijljenim djelima ili da bi ih uklonio sa svojih internetskih stranica.
(4) Ako prosječan broj pojedinačnih korisnika usluga dijeljenja sadržaja putem interneta u jednom mjesecu prijeđe pet milijuna, izračunano na temelju podataka za prethodnu kalendarsku godinu, datelj usluga dijeljenja sadržaja putem interneta iz stka 3. ovoga članka mora dokazati da je uložio najbolje napore da spriječi daljnje učitanje prijljenih djela za koja su mu njihovi autori dali relevantne i potrebne podatke.
(5) Odredbe staka 3. i 4. ovoga članka ne smiju se zlouporabiti radi izbjeganja odgovornosti datelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ili radi produžanja povoljnijeg režima odgovornosti na razdoblje dulje od tri godine.
(6) Odredbe staka 3. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se na novoosnovane datelje usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ili one koji se pojljuju pod novim imenom, ali koji u oba slučaja u nari nastljaju djelovanje već postojećeg datelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta na kojeg se odredbe staka 3. i 4. ovoga članka ne mogu primijeniti.
(7) Ograničenje odgovornosti iz ovoga članka ne može se primijeniti na datelje usluga informacijskog društva u smislu zakona kojim se uređuje elektronička trgovina kojima je glna svrha sudjelovati ili omogućati neovlaštena korištenja autorskih djela odnosno piratstvo.
(8) Datelj usluga dijeljenja sadržaja putem interneta autoru će na zahtjev dati odgovarajuće podatke o djelovanju njegovih praksi iz stka 1. ovoga članka.
Ograničenja kod provođenja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta
Članak 52.
(1) Suradnja između datelja usluge dijeljenja sadržaja putem interneta i autora uređena u članku 51. stku 1. ovoga Zakona ne smije dovesti do onemogućanja dostupnosti djela koja su učitali korisnici usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ako se time ne povrjeđuju autorska pra ili ako se djela koriste u skladu sa sadržajnim ograničenjima autorskog pra iz ovoga Zakona.
(2) Primjena članaka 50. i 51. ovoga Zakona, kao i ovoga članka ne smije dovesti do opće obveze praćenja.
(3) Odredbe članaka 50. i 51. ovoga Zakona, kao i ovoga članka ne utječu na zakonita korištenja autorskih djela, kao što su korištenja u skladu sa sadržajnim ograničenjima autorskog pra iz ovoga Zakona te ne smiju dovesti do identificiranja pojedinih korisnika kao ni do obrade njihovih osobnih podataka, osim u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. trnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i zakonom kojim se uređuju elektroničke komunikacije.
(4) Datelj usluga dijeljenja sadržaja putem interneta dužan je putem svojih općih uvjeta poslovanja obijestiti korisnike o mogućnostima korištenja autorskih djela u skladu sa sadržajnim ograničenjima autorskog pra iz ovoga Zakona.
(5) Na autorska djela koja su stvorili korisnici usluga dijeljenja sadržaja putem interneta, pri učitanju i činjenju dostupnim jnosti tih djela, primjenjuju se sadržajna ograničenja iz članaka 202. i 206. ovoga Zakona.
Pritužbe u pogledu usluge dijeljenja sadržaja putem interneta
Članak 53.
(1) Datelj usluga dijeljenja sadržaja putem interneta dužan je uspostiti djelotvorne i žurne pritužbene postupke i druge postupke prne zaštite za korisnike njegovih usluga, koji su dostupni u slučaju sporova o onemogućanju pristupa ili uklanjanju djela koje su učitali njegovi korisnici.
(2) Pritužbe korisnika usluga dijeljenja sadržaja putem interneta moraju se rješati odmah po primitku, a odluke o onemogućanju pristupa ili uklanjanju učitanih djela moraju biti podložne ljudskoj provjeri.
(3) Korisnici usluga dijeljenja sadržaja putem interneta mogu pokretati postupke pred Vijećem stručnjaka za naknade na području autorskog i srodnih pra (u daljnjem tekstu: Vijeće stručnjaka) u skladu s člankom 239. ovoga Zakona, arbitražne, druge izvansudske, kao i sudske postupke, osobito u svrhu ispitivanja primjene sadržajnih ograničenja autorskog pra, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
Pro prerade
Članak 54.
Pro prerade isključivo je pro prevođenja, prilagođanja, glazbene ili druge obrade ili koje druge preinake autorskog djela.
Pogllje 4. AUTORSKO PRO U PRNOM PROMETU4.1. Osnovne odredbe
Nasljeđivanje autorskog pra
Članak 55.
(1) Autorsko pro je nasljedivo.
(2) Nasljednicima autora pripadaju sva pra koja bi pripadala autoru, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Na sva druga pitanja u vezi s nasljeđivanjem autorskog pra koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon kojim se uređuje nasljeđivanje.
Prenosivost autorskog pra
Članak 56.
(1) Autorsko pro je neprenosivo, osim kod nasljeđivanja i prenošenja u korist sunasljednika kod razvrgnuća nasljedničke zajednice.
(2) Druga raspolaganja autorskim prom su dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Ovrha
Članak 57.
(1) Autorsko pro ne može biti predmet ovrhe. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi stečene korištenjem autorskog djela, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako je autor nedovršenjem autorskog djela ili neobjljivanjem rukopisa povrijedio ugovornu obvezu, ne može ga se prisiliti na njezino ispunjenje, ali odgovara za štetu nastalu neispunjenjem obveze.
Raspolaganje autorskim prom osnivanjem pra iskorištanja
Članak 58.
(1) Autor može za drugoga osnovati pro iskorištanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog pra ugovorom, danjem odobrenja ili dozvole za korištenje ili drugim prnim poslom.
(2) Autor može za drugoga osnovati pro na temelju kojeg će drugi moći autorsko djelo koristiti na svaki ili na određen način (u daljnjem tekstu: pro iskorištanja). Pro iskorištanja može biti osnovano kao isključivo ili neisključivo pro, ograničeno sadržajno, vremenski ili prostorno.
(3) Nositelj isključivog pra iskorištanja može autorsko djelo koristiti na način koji je u skladu sa sadržajem njegova pra te svakoga drugog, uključujući autora, isključiti iz takvog korištenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Pri osnivanju isključivog pra iskorištanja može se odrediti da autor pridrža za sebe pro korištenja autorskog djela, ali ne na štetu onoga u čiju je korist isključivo pro iskorištanja osnovano.
(4) Neisključivo pro iskorištanja ovlašćuje svojeg nositelja da autorsko djelo koristi na način koji je u skladu sa sadržajem njegova pra, ali ga ne ovlašćuje da druge spriječi u bilo kojem korištenju tog djela.
(5) Ako pri osnivanju pra iskorištanja nije izričito neden način korištenja autorskog djela, smatra se da je stjecatelj stekao pro koristiti autorsko djelo na način potreban za ispunjenje svrhe prnog posla na temelju kojeg se stječe pro iskorištanja. Ako se iz svrhe prnog posla ne može utvrditi je li pro osnovano kao isključivo ili neisključivo, odnosno prostorno ograničeno, smatra se da je osnovano kao neisključivo pro iskorištanja, za područje Republike Hrvatske.
(6) Prni posao kojim se raspolaže autorskim prom u sumnji treba tumačiti u korist autora.
(7) Autor je dužan suzdržati se postupaka koji bi ometali nositelja pra iskorištanja u izvršanju njegova pra.
Neizvršanje i prestanak isključivog pra iskorištanja
Članak 59.
(1) Ne izvrša li nositelj isključivog pra iskorištanja svoje pro ili ga izvrša u nedovoljnoj mjeri tako da su zakoniti interesi autora povrijeđeni, autor može zahtijevati prestanak isključivog pra iskorištanja, osim ako nositelj isključivog pra iskorištanja dokaže da nije kriv za razloge neizvršanja.
(2) Kad nositelj isključivog pra iskorištanja koji je to pro stekao na temelju ugovora ili na drugi način od njegova izvornog nositelja prestane postojati, a nema nasljednika ni drugog prnog sljednika, pro iskorištanja prestaje.
(3) Ako se nad nositeljem isključivog pra iskorištanja provodi stečaj, pro iskorištanja je dio stečajne mase. Ako u stečajnom postupku nitko ne stekne isključivo pro iskorištanja, ono prestaje.
Kasnije osnivanje pra iskorištanja
Članak 60.
Kasnije osnivanje pra iskorištanja, pa makar i isključivo, ne djeluje štetno za ranije osnovano pro iskorištanja, kako isključivo tako i neisključivo, osim ako ugovorom o osnivanju ranijeg pra iskorištanja nije drukčije određeno.
Prenošenje pra iskorištanja
Članak 61.
(1) Pro iskorištanja može se bez suglasnosti autora prenositi s jedne osobe na drugu u sklopu prijenosa cjelokupnog poslovanja ili dijela poslovanja koje čini cjelinu.
(2) Kad se pro iskorištanja može prenositi bez suglasnosti autora, stjecatelj pra iskorištanja odgovara solidarno za ispunjenje obveza koje prenositelj tog pra ima prema autoru.
Osnivanje daljnjih pra iskorištanja
Članak 62.
(1) Nositelj isključivog pra iskorištanja može na temelju svojeg pra za drugoga osnovati daljnje pro iskorištanja samo uz pisanu suglasnost autora. Autor ne može uskratiti svoju suglasnost ako bi to bilo protivno načelu sjesnosti i poštenja. Suglasnost nije potrebna ako je pro iskorištanja osnovano jedino radi ostvarivanja u korist autora.
(2) Odredba stka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na audiovizualna djela i računalne programe. Audiovizualni producent i nositelj isključivog pra iskorištanja računalnog programa mogu na temelju svog stečenog isključivog pra iskorištanja osnovati za drugoga daljnja pra iskorištanja bez prethodne suglasnosti autora.
Raspolaganje autorskim prom povjeranjem ostvarivanja
Članak 63.
(1) Autor može ovlastiti drugoga da ostvaruje autorsko pro za njegov račun. Ostvarivati autorsko pro za račun autora može se na temelju prnog posla kojim autor povjera ostvarivanje svojeg pra ili neposredno na temelju ovoga Zakona, ispunjenjem ovim Zakonom predviđenih pretpostki za to.
(2) Smatra se da je autor povjerio ostvarivanje svojeg pojedinog pra organizaciji za kolektivno ostvarivanje odnosnog pra ako ona to pro ostvaruje radi njegove koristi, kao i koristi drugih autora za njihova odnosna pra.
Odricanje od autorskog pra
Članak 64.
Autor se ne može odreći svojeg autorskog pra.
4.2. Opći dio ugovornog autorskog pra
Oblik autorskoprnih ugovora
Članak 65.
Ugovor na temelju kojeg se stječe pro iskorištanja autorskog pra (u daljnjem tekstu: autorskoprni ugovor) mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Sadržaj autorskoprnih ugovora
Članak 66.
(1) Autorskoprni ugovor mora određivati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, naknadu za korištenje djela ili izričitu odredbu da se pro korištenja osniva bez naknade te osobu ovlaštenu za korištenje autorskog djela.
(2) Autorskoprni ugovor može biti sklopljen i za autorsko djelo koje još nije stvoreno, ako se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela.
(3) Odredba ugovora o osnivanju pra iskorištanja na svim autorovim budućim djelima ništetna je.
Određivanje naknade za korištenje autorskog djela
Članak 67.
(1) Autor ima pro na primjerenu i razmjernu naknadu za svako korištenje njegova autorskog djela.
(2) Ako visina naknade nije određena prnim poslom ili je njezina visina određena neprimjereno te ako visina naknade nije određena primjenom članka 235. ovoga Zakona, autor ima pro zahtijevati primjerenu i razmjernu naknadu.
(3) Primjerena i razmjerna naknada je ona koja se u prnom prometu pošteno mora dati ili odrediti u času zaključenja prnog posla, s obzirom na vrstu i opseg korištenja autorskog djela, stvarnu ili potencijalnu gospodarsku vrijednost stečenog pra korištenja, uzimajući pritom u obzir i potencijalni ili ostvareni financijski uspjeh u korištenju autorskog djela, doprinos autora ukupnom djelu, vrstu i obujam autorskog djela, trajanje korištenja, postojanje sporazuma između reprezentativnih udruženja autora i reprezentativnih udruženja korisnika kojim se utvrđuje visina primjerene i razmjerne naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se može odrediti primjerena i razmjerna naknada, kao što su poštene tržišne prakse ili stvarno iskorištanje djela.
(4) Naknada koja je određena u paušalnom iznosu može biti razmjerna ako to odgovara okolnostima slučaja, vodeći računa o posebnostima različitih područja stvaralaštva.
(5) Načelo primjerene i razmjerne naknade iz ovoga članka ne primjenjuje se na autore računalnih programa.
Pro autora na izmjenu ugovora radi pričnijeg udjela u zaradi
Članak 68.
(1) Autor ima pro na prilagodbu izvorno ugovorenih naknada u autorskoprnim ugovorima promijenjenim okolnostima. Način prilagodbe izvorno ugovorenih naknada u autorskoprnim ugovorima promijenjenim okolnostima može se urediti u kolektivnim sporazumima između reprezentativnih udruženja autora i reprezentativnih udruženja korisnika.
(2) Ako nisu sklopljeni kolektivni sporazumi iz stka 1. ovoga članka, autor ima pro zahtijevati dodatnu primjerenu i pričnu naknadu od nositelja pra iskorištanja s kojim je sklopio autorskoprni ugovor ili njegova prnog sljednika, ako se izvorno ugovorena naknada pokaže nerazmjerno niska u usporedbi sa svim naknadnim relevantnim prihodima ostvarenim iskorištanjem djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, doprinos autora te posebnosti različitih područja stvaralaštva i tržišne prakse koje se u različitim područjima stvaralaštva primjenjuju.
(3) Autor se ne može odreći pra iz staka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Sporovi povezani s prima iz staka 1. i 2. ovoga članka mogu se razriješiti u postupku posredovanja pred Vijećem stručnjaka prema članku 239. ovoga Zakona, u arbitražnom ili sudskom postupku, koje mogu pokrenuti sami autori ili njihova reprezentativna udruženja na pojedinačni zahtjev jednog ili više autora.
(5) Ovaj članak ne primjenjuje se u slučajevima kad ugovore sklopi organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ili neovisni uprljački subjekt.
(6) Ovaj članak ne primjenjuje se na autore računalnih programa.
(7) Ugovorne odredbe koje su u suprotnosti s ovim člankom ništetne su.
Obveza transparentnosti
Članak 69.
(1) Autor ima pro redovito, a najmanje jednom godišnje, primati ažurirane, relevantne i sveobuhvatne podatke o iskorištanju njegova autorskog djela koje je predmet autorskoprnog ugovora, posebno u pogledu načina iskorištanja, svih ostvarenih prihoda od iskorištanja, eventualnih ugovorenih odbitaka i autorske naknade koju treba primiti.
(2) Ako na temelju osnovanog pra iskorištanja nositelj tog pra (u daljnjem tekstu: primarni nositelj pra iskorištanja) osniva daljnje pro iskorištanja, autor ima pro od daljnjeg nositelja pra iskorištanja dobiti podatke iz stka 1. ovoga članka ako ih nije dobio od primarnog nositelja pra iskorištanja, koji je ujedno dužan identificirati daljnje nositelje pra iskorištanja. Zahtjev za dostu podataka autor može nositelju daljnjeg pra iskorištanja dostiti neposredno ili posredstvom primarnog nositelja pra iskorištanja.
(3) Obveza na dostu podataka mora biti razmjerna i učinkovita. U oprdanim slučajevima u kojima bi obveza na dostu svih podataka iz stka 1. ovoga članka bila nerazmjerna s obzirom na prihode ostvarene iskorištanjem djela, obveza se ograničuje na vrste i razinu podataka koje se u takvim slučajevima mogu razumno očekivati.
(4) Obveza na dostu podataka ne primjenjuje se kad doprinos autora nije znatan u odnosu na ukupno djelo, osim ako autor zatraži podatke radi ostvarivanja njegovih pra iz članka 68. ovoga Zakona.
(5) Sporovi povezani s prima iz ovoga članka mogu se razriješiti u postupku posredovanja pred Vijećem stručnjaka prema članku 239. ovoga Zakona, u arbitražnom ili sudskom postupku, koje mogu pokrenuti sami autori ili njihova reprezentativna udruženja na pojedinačni zahtjev jednog ili više autora.
(6) Ovaj Članak ne primjenjuje se na organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i neovisne uprljačke subjekte.
(7) Ovaj Članak ne primjenjuje se na autore računalnih programa.
(8) Ugovorne odredbe koje su u suprotnosti s ovim člankom ništetne su.
Pro na jednostrani raskid autorskoprnog ugovora zbog neiskorištanja djela
Članak 70.
(1) Ako nositelj isključivog pra iskorištanja u ugovorenom ili u zakonskom ili u primjerenom roku uopće ne pristupi iskorištanju autorskog djela, autor ga može pozvati da ispuni obvezu iskorištanja u naknadnom primjerenom roku. Ako ni nakon isteka naknadnog primjerenog roka nositelj isključivog pra iskorištanja ne pristupi iskorištanju djela, autor može jednostranom izjom raskinuti ugovor.
(2) Ako je riječ o koautorskom ili sastljenom djelu, svi koautori ili autori sastljenog djela mogu zajedničkom jednostranom izjom raskinuti autorskoprni ugovor uz primjenu stka 1. ovoga članka.
(3) Autor nema pro na raskid ugovora zbog neiskorištanja djela:
– ako je neiskorištanje rezultat okolnosti za koje se razumno može očekivati da ih može sam ispriti ili
– ako postoje oprdani razlozi za neiskorištanje djela koje je moguće otkloniti i ako se nositelj isključivog pra iskorištanja pozove na te razloge u roku od osam dana od dana primitka poziva na ispunjenje obveze iskorištanja u naknadnom primjerenom roku; u tome slučaju autor je dužan dati nositelju isključivog pra iskorištanja primjereni rok za otklanjanje razloga za neiskorištanje djela.
(4) U slučajevima kad prema odredbama ovoga članka autor ima pro na jednostrani raskid ugovora zbog neiskorištanja djela, umjesto raskida on može jednostranom izjom otkloniti isključivost pra iskorištanja koja je ugovorena ili koja se po ovome Zakonu predmnijeva.
(5) Ovaj članak ne primjenjuje se na autore računalnih programa te na koautore i autore doprinosa audiovizualnih djela.
(6) Ugovorne odredbe koje su u suprotnosti s ovim člankom ništetne su.
Primjena propisa o obveznim odnosima
Članak 71.
Na sva pitanja u vezi s autorskoprnim ugovorima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
4.3. Posebni dio ugovornoga autorskog pra
4.3.1. Nakladnički ugovor
Općenito o ugovoru
Članak 72.
(1) Nakladničkim ugovorom autor se obvezuje za nakladnika osnovati pro umnožanja svojeg određenog autorskog djela tiskanjem ili drugim sličnim postupkom i pro distribuiranja primjeraka autorskog djela (u daljnjem tekstu: pro izdanja), a nakladnik se obvezuje autorsko djelo na ugovoreni način izdati i autoru za stečena pra platiti ugovorenu naknadu, ako ugovorom nije drukčije određeno, te se brinuti o uspješnom distribuiranju primjeraka autorskog djela i dati autoru podatke o distribuiranju.
(2) Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da nakladnik ima isključivo pro izdanja djela. Ova predmnjeva ne primjenjuje se na pro izdanja u dnevnom i periodičnom tisku, publikacijama ili elektroničkim publikacijama za koje nije sklopljen pisani ugovor (u daljnjem tekstu: mali nakladnički ugovor).
Osnivanje drugih pra iskorištanja
Članak 73.
(1) Nakladničkim ugovorom autor može za nakladnika osnovati pro činjenja dostupnim jnosti djela u obliku elektroničke knjige ili druge elektroničke publikacije te druga imovinska pra.
(2) Nakladničkim ugovorom autor može za nakladnika osnovati pro prevođenja svojeg djela na određeni jezik, kao i pro izdanja prevedenog djela, pro činjenja dostupnim jnosti prevedenog djela u obliku elektroničke knjige ili druge elektroničke publikacije te druga imovinska pra.
(3) Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da nakladnik ima isključiva pra iskorištanja iz staka 1. i 2. ovoga članka, osim ako je riječ o malom nakladničkom ugovoru.
Provjera točnosti podataka
Članak 74.
(1) Autor ima svakodobno pro uvida i kontrole nakladnikovih poslovnih knjiga i dokumentacije radi provjere točnosti podataka koje mu je nakladnik dao.
(2) Autor je ovlašten zahtijevati od treće osobe koja je za nakladnika umnožala autorsko djelo podatke o broju umnoženih primjeraka njegova djela, a ta je osoba dužna autoru dati potpune i istinite podatke.
Iznimka od prila o obvezatnom pisanom obliku ugovora
Članak 75.
Mali nakladnički ugovor o izdanju i drugom iskorištanju članaka, fotografija, crteža, videoisječaka i drugih autorskih priloga u dnevnom i periodičnom tisku, publikacijama ili elektroničkim publikacijama ne mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Sklapanje ugovora preko zastupnika
Članak 76.
Zastupnik autora može zaključiti nakladnički ugovor samo za ona autorska djela koja su izričito nedena u autorovoj punomoći.
Određivanje autorske naknade
Članak 77.
(1) Ako je autorska naknada određena u postotku od maloprodajne cijene prodanih primjeraka, nakladničkim ugovorom mora se odrediti minimalni broj primjeraka prvog izdanja te najniži iznos naknade koju je nakladnik obvezan platiti autoru neovisno o broju prodanih primjeraka.
(2) Ako je autorska naknada određena u paušalnom iznosu, nakladničkim ugovorom mora se odrediti ukupni broj primjeraka ugovorenih izdanja. Ako ukupni broj primjeraka nije ugovoren, a iz dobrih poslovnih običaja ili iz okolnosti slučaja ne proizlazi drukčije, nakladnik može izdati najviše 500 primjeraka autorskog djela.
Drugi sadržaj ugovora
Članak 78.
(1) Nakladnički ugovor mora sadržati odredbu o trajanju pra izdanja te trajanju drugih pra iskorištanja djela, ako su ugovorena.
(2) Nakladnički ugovor može sadržati i sljedeće:
– rok u kojem je autor dužan nakladniku predati uredan primjerak djela; ako ugovorom nije drukčije određeno, taj rok iznosi godinu dana od dana sklapanja ugovora
– rok u kojem je nakladnik dužan izdati autorsko djelo; ako ugovorom nije drukčije određeno, taj rok iznosi godinu dana od dana predaje primjerka djela
– broj izdanja koji je nakladnik ovlašten izdati; ako ugovorom nije drukčije određeno, nakladnik ima pro samo na jedno izdanje djela
– rok u kojem je nakladnik dužan izdati novo izdanje djela, ako je ugovoreno; ako ugovorom nije drukčije određeno, taj rok iznosi godinu dana, računajući od dana kad je autor podnio pisani zahtjev
– odredbu o vlasništvu predanog primjerka djela, ako je riječ o prvom ili jedinom primjerku; taj primjerak ostaje u vlasništvu autora, osim ako se na temelju ugovora autor obveže predati ga u vlasništvo nakladnika
– izgled i tehničku opremljenost primjeraka djela.
Poboljšanja i druge izmjene autorskog djela
Članak 79.
Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije određeno, nakladnik je dužan u slučaju novih izdanja djela omogućiti autoru unošenje poboljšanja ili drugih izmjena autorskog djela, ako to ne utječe na karakter djela.
Propast izvornika i pripremljenog izdanja
Članak 80.
(1) Ako izvornik djela nakon njegove predaje nakladniku propadne krivnjom nakladnika ili zbog više sile, a nema drugog primjerka djela, autor ima pro na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djelo izdano. Ako autor ima drugi primjerak autorskog djela, dužan je predati ga nakladniku, na nakladnikov trošak.
(2) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog više sile u potpunosti propadne prije njegova stljanja u promet, nakladnik ima pro pripremiti novo izdanje, a autoru pripada naknada samo za propalo izdanje.
(3) Ako pripremljeno izdanje autorskog djela zbog više sile djelomično propadne prije njegova stljanja u promet, nakladnik ima pro, bez plaćanja naknade autoru, umnožiti samo onoliko primjeraka autorskog djela koliko ih je propalo.
Nakladničko pro prvenstva
Članak 81.
(1) Nakladnik koji je stekao pro na izdanje autorskog djela, a u nakladničkom ugovoru nisu za njega osnovana pra iskorištanja prema članku 73. stcima 1. i 2. ovoga Zakona, ima u pogledu izdanja tog djela u elektroničkom ili bilo kojem drugom obliku pro prvenstva pred drugim nakladnicima koji ponude iste uvjete.
(2) Nakladnik koji se namjera koristiti prom prvenstva iz stka 1. ovoga članka dužan je u roku od 30 dana od dana primitka autorova pisanog poziva dostiti autoru svoju ponudu.
(3) Pro prvenstva iz stka 1. ovoga članka traje dvije godine od dana sklapanja nakladničkog ugovora.
Prestanak raskidom nakladničkog ugovora
Članak 82.
(1) Autor može raskinuti nakladnički ugovor jednostranom pisanom izjom ako nakladnik ne izda autorsko djelo ili ne pristupi izdanju novog ugovorenog izdanja autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku.
(2) Ako je za neizvršanje nakladničkog ugovora iz stka 1. ovoga članka kriv nakladnik, autor ima, osim pra na naknadu štete, i pro zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade.
(3) Nakladnik može jednostranom pisanom izjom raskinuti nakladnički ugovor ako mu autor ne preda primjerak autorskog djela u ugovorenom ili u zakonskom roku. U slučaju raskida nakladnik ima pro na naknadu štete zbog neispunjenja ugovorne obveze.
Uništanje primjeraka autorskog djela
Članak 83.
(1) Nakladnik koji neprodane primjerke autorskog djela namjera prodati za preradu ili ih na drugi način uništiti ili povući iz prometa dužan je otkup tih primjeraka najprije ponuditi autoru, i to po cijeni koju bi za te primjerke dobio da ih prodaje za preradu. Ako to ne učini, odgovara za povredu pra autora na poštovanje autorskog djela iz članka 29. ovoga Zakona.
(2) Ako autor ne prihvati ponudu nakladnika iz stka 1. ovoga članka ili je prihvati samo za određeni broj primjeraka, preostale primjerke autorskog djela nakladnik može prodati za preradu ili uništiti ili povući iz prometa.
4.3.2. Ugovor o jnom izvođenju autorskog djela
Općenito o ugovoru
Članak 84.
(1) Ugovorom o jnom izvođenju autorskog djela autor se obvezuje osnovati za korisnika pro iskorištanja autorskog djela jnim recitiranjem ili jnim izvođenjem glazbenog djela uživo, na način i pod uvjetima određenim ugovorom, a korisnik se za stečeno pro obvezuje platiti autoru naknadu, ako ugovorom nije drukčije određeno.
(2) Pro iskorištanja iz stka 1. ovoga članka može se osnovati i danjem odobrenja za jno recitiranje odnosno za jnu izvedbu glazbenog djela uživo.
(3) Korisnik autorskog djela dužan je autoru omogućiti pristup izvođenju autorskog djela, ostvariti tehničke uvjete izvođenja koji osiguraju poštovanje autorskih moralnih pra te autoru dostljati popis izvedenih autorskih djela i izvještati ga o prihodima ostvarenim izvođenjem njegova autorskog djela, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Prestanak pra iskorištanja ili odobrenja
Članak 85.
Pro iskorištanja ili dano odobrenje za jno recitiranje odnosno za jnu izvedbu glazbenog djela uživo prestaje ako korisnik ne koristi autorsko djelo na način i pod uvjetima koji su određeni u ugovoru o jnom izvođenju autorskog djela ili izdanom odobrenju.
Odgovarajuća primjena na druga jna korištenja djela
Članak 86.
Odredbe članaka 84. i 85. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na ugovor o jnom prenošenju, jnom priopćanju fiksiranog djela, emitiranju, reemitiranju, prijenosu izrnim protokom, ugovor o činjenju dostupnim jnosti, jnom priopćanju emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti te danju pristupa jnosti djelima koja su učitali korisnici nescenskih književnih i glazbenih djela na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta.
4.3.3. Ugovor o jnom scenskom prikazivanju autorskog djela
Općenito o ugovoru
Članak 87.
(1) Ugovorom o jnom scenskom prikazivanju autor se obvezuje osnovati za korisnika pro jnog scenskog prikazivanja određenoga autorskog djela, a korisnik se obvezuje autorsko djelo scenski prikazati na način, u roku i pod uvjetima određenim ugovorom te za stečeno pro platiti autoru naknadu, ako ugovorom nije drukčije određeno.
(2) Odredbe o ugovoru o jnom scenskom prikazivanju primjenjuju se na odgovarajući način i na jno prenošenje, emitiranje, reemitiranje, prijenos izrnim protokom, na činjenje dostupnim jnosti, na jno priopćanje emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti te danje pristupa jnosti djelima koja su učitali korisnici, scenskih prikazivanja autorskog djela, kao i na jno izvođenje te druge oblike priopćanja jnosti scenskih djela na nescenski način.
Druge obveze korisnika
Članak 88.
Na ugovor o jnom scenskom prikazivanju autorskog djela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 84. stka 3. i članka 85. ovoga Zakona.
4.3.4. Ugovor o audiovizualnoj prilagodbi
Općenito o ugovoru
Članak 89.
(1) Ugovorom o audiovizualnoj prilagodbi autor se obvezuje za drugu osobu osnovati pro iskorištanja audiovizualnom prilagodbom odnosno dati drugoj osobi odobrenje za prilagodbu autorskog djela u audiovizualno djelo (u daljnjem tekstu: pro audiovizualne prilagodbe). Ako ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da je stečeno isključivo pro audiovizualne prilagodbe.
(2) Ako je pro audiovizualne prilagodbe stečeno kao isključivo pro, autor izvornog djela zadrža:
1. isključivo pro nove audiovizualne prilagodbe izvornog djela koje može ostvarivati nakon isteka dvadeset godina od sklapanja ugovora iz stka 1. ovoga članka
2. isključivo pro daljnje prerade izvornog djela u bilo kojem drugom umjetničkom obliku
3. pro na primjerenu naknadu za svako iznajmljivanje videograma koji sadrži izvorno djelo.
(3) Autor se ne može odreći pra iz stka 2. ovoga članka.
Raskid ugovora
Članak 90.
(1) Ako osoba koja je stekla pro audiovizualne prilagodbe ne stvori audiovizualno djelo u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o audiovizualnoj prilagodbi ili ako zršeno audiovizualno djelo ne priopći jnosti u roku od dvije godine od dana zršetka toga djela, autor izvornog djela može raskinuti ugovor, ako nije ugovoren koji drugi rok.
(2) U slučaju iz stka 1. ovoga članka, autor izvornog djela zadrža pro na isplatu naknade.
4.3.5. Ugovor o audiovizualnoj produkciji
Općenito o ugovoru
Članak 91.
(1) Ugovorom o audiovizualnoj produkciji uređuju se odnosi između audiovizualnog producenta, glnog koautora, ostalih koautora i autora doprinosa audiovizualnog djela.
(2) Ugovorom o audiovizualnoj produkciji mogu se urediti i međusobni odnosi koautora i autora doprinosa audiovizualnog djela.
Ugovor o audiovizualnoj produkciji između audiovizualnog producenta i glnog te ostalih koautora audiovizualnog djela
Članak 92.
(1) Ugovorom o audiovizualnoj produkciji između audiovizualnog producenta i glnog te ostalih koautora audiovizualnog djela uređuju se pra i obveze ugovornih strana u stvaranju audiovizualnog djela, sadržaj pra iskorištanja koja se glni koautor i ostali koautori tim ugovorom obvezuju osnovati za audiovizualnog producenta, vrijeme trajanja i područje za koje se osnivaju pra iskorištanja, naknada koju se prema ugovoru audiovizualni producent obvezuje platiti glnom te ostalim koautorima za stvaranje audiovizualnog djela i za osnivanje pra iskorištanja toga djela te ostali uvjeti ugovora.
(2) Ako ugovorom iz stka 1. ovoga članka glni koautor i ostali koautori audiovizualnog djela svoje pro iznajmljivanja prepuste audiovizualnom producentu, zadržaju pro na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svojeg audiovizualnog djela, kojeg se ne mogu odreći.
(3) Naknadu za iznajmljivanje dužna je plaćati osoba koja iznajmljuje audiovizualno djelo.
(4) Pro na primjerenu naknadu za iznajmljivanje ostvaruje se obezno kolektivno.
Ugovor o audiovizualnoj produkciji između audiovizualnog producenta i autora doprinosa audiovizualnom djelu
Članak 93.
(1) Ako ugovorom o audiovizualnoj produkciji između audiovizualnog producenta i autora doprinosa nije drukčije određeno, smatra se da audiovizualni producent stječe sva imovinska pra iskorištanja autora doprinosa u opsegu potrebnom za ispunjenje svrhe ugovora.
(2) Iznimno od odredbe stka 1. ovoga članka, autori doprinosa zadržaju pro da se svojim doprinosima audiovizualnom djelu samostalno koriste, ako se time ne nanosi povreda prima audiovizualnog producenta toga djela. Autori doprinosa ne mogu se odreći toga pra.
Zršeno audiovizualno djelo
Članak 94.
(1) Audiovizualno djelo smatra se zršenim kad je, u skladu sa sporazumom između glnog redatelja kao glnog koautora i audiovizualnog producenta, zršena prva standardna kopija djela koje je predmet ugovora o audiovizualnoj produkciji.
(2) Zabranjeno je uništanje matrice prve standardne kopije audiovizualnog djela.
(3) Ako glni koautor, koji od drugih koautora ili autora doprinosa odbije nastak suradnje na stvaranju audiovizualnog djela, ili ako zbog više sile nije u mogućnosti nastiti tu suradnju, ne može se protiviti da se doprinos koji je već dao koristi za dovršenje toga djela. Takva osoba ima odgovarajuća autorska pra na već dani doprinos audiovizualnom djelu.
Raskid ugovora
Članak 95.
(1) Ako audiovizualni producent audiovizualnog djela ne zrši djelo u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o audiovizualnoj produkciji toga djela, ili ako zršeno audiovizualno djelo ne priopći jnosti u roku od dvije godine od dana zršetka toga djela, glni koautor ili bilo koji od drugih koautora može jednostranom izjom raskinuti ugovor, ako nije ugovoren koji drugi rok.
(2) Autori doprinosa nemaju pro na jednostrani raskid ugovora o audiovizualnoj produkciji.
(3) U slučaju iz stka 1. ovoga članka glni koautor, ostali koautori djela i autori doprinosa zadržaju pro na isplatu naknade.
4.3.6. Ugovor o stvaranju autorskog djela po narudžbi
Sadržaj ugovora
Članak 96.
(1) Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi autor se obvezuje stvoriti određeno autorsko djelo i primjerak tog djela predati naručitelju, a naručitelj se obvezuje autoru za to isplatiti ugovorenu naknadu i iskorištati djelo u skladu s ugovorom o narudžbi, ako ugovorom nije drukčije određeno.
(2) Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi određuju se obilježja naručenog djela, rokovi njegove predaje, kao i način iskorištanja djela.
(3) Ako ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi ili ovim Zakonom nije drukčije određeno, smatra se da je naručitelj stekao isključiva autorska imovinska pra iskorištanja autorskog djela stvorenog po narudžbi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju oblja, bez prostornog i vremenskog ograničenja.
(4) Ako ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi ili ovim Zakonom nije drukčije određeno, smatra se da je fizička osoba koja naručuje djelo za privatno korištenje stekla isključiva autorska imovinska pra iskorištanja autorskog djela stvorenog po narudžbi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ispunjenje te svrhe.
(5) U ugovoru o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi izrijekom se nodi izrada kojih elemenata arhitektonskog djela se naručuje, a ti elementi mogu biti skica, studija, plastični i drugi prikaz, nacrt, idejno rješenje, idejni projekt, glni projekt, izvedbeni projekt, plan, zahvat u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture i drugi. Predmnjeva o stjecanju pra iskorištanja iz staka 3. i 4. ovoga članka odnosi se samo na one elemente arhitektonskog djela koji su izričito u ugovoru o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi nedeni te ne uključuje preradu u one elemente koji nisu izričito nedeni.
(6) Ako se djelo naručuje putem jnog natječaja, jnog poziva, jnog obećanja nagrade ili jne nabe, autorska pra iskorištanja stječu se na temelju ugovora o stvaranju autorskog djela po narudžbi koji se sklapa nakon provedenog jnog natječaja, jnog poziva, jnog obećanja nagrade ili jne nabe, ako u njima nije drukčije određeno.
Naknada
Članak 97.
(1) Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi određuje se naknada za stvaranje autorskog djela i naknada za iskorištanje autorskog djela stvorenog po narudžbi.
(2) Ako je u ugovoru o stvaranju autorskog djela po narudžbi izražen jedinstveni iznos naknade, bez naznake o tome o kojoj je naknadi riječ, smatra se da je time ugovorena naknada za stvaranje i naknada za iskorištanje autorskog djela stvorenog po narudžbi.
(3) Ako naknada za stvaranje autorskog djela i naknada za iskorištanje autorskog djela stvorenog po narudžbi nisu određene ugovorom, autoru pripada primjerena i razmjerna naknada koja se određuje prema prilima propisanima u članku 67. ovoga Zakona.
(4) Ako se naknada za iskorištanje autorskog djela stvorenog po narudžbi ostvaruje kolektivno, tako ostvarena naknada u cijelosti pripada autoru, ako nije drukčije ugovoreno između naručitelja i autora ili ne proizlazi iz prila odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ili iz ovoga Zakona.
Raskid ugovora
Članak 98.
(1) U slučajevima neispunjenja ili zakašnjenja s ispunjenjem obveze naručitelja autor je ovlašten raskinuti ugovor o stvaranju djela po narudžbi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
(2) U trenutku raskida ugovora o stvaranju djela po narudžbi prestaje naručiteljevo pro iskorištanja autorskog djela s učinkom od trenutka sklapanja tog ugovora te su ugovorne strane dužne jedna drugoj vratiti sve što su na temelju tog ugovora jedna od druge primile.
Posebni slučajevi
Članak 99.
(1) U slučaju prijenosa cijelog poslovanja ili poslovnog pogona naručitelja, u kojem se iskorišta ili treba iskorištati autorsko djelo stvoreno po narudžbi, na drugu osobu predmnijeva se da sva autorska pra iskorištanja iz članka 96. staka 3. i 5. ovoga Zakona u pogledu pripadajućih autorskih djela stvorenih po narudžbi prelaze na tu osobu, zajedno s poslovanjem ili poslovnim pogonom.
(2) U slučaju prestanka ili smrti naručitelja koji nema prnog sljednika niti nasljednika autorska imovinska pra na autorskom djelu stvorenom po ugovoru o narudžbi u cijelosti se vraćaju autoru.
4.3.7. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu
Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu
Članak 100.
(1) Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu je djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodca stvori autor izvršajući svoje obveze iz ugovora o radu. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređuju se ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodca.
(2) Ako ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodca nije drukčije određeno, smatra se da je poslodac stekao isključiva autorska imovinska pra iskorištanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju oblja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo.
(3) Smatra se da je poslodac dobio autorovo odobrenje da djelo stvoreno u radnom odnosu jno obji, prerađuje i prevodi te takvo koristi, sasti s drugim djelom radi zajedničkog korištenja te uključi u zbirku ili bazu podataka i tako koristi, kao i da djelo predstlja jnosti pod imenom poslodca, zajedno s autorovim imenom, ako je to moguće s obzirom na način korištenja i ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela. Ove ovlasti poslodac može izvršati u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju oblja.
(4) Smatra se da je poslodac dobio autorovo odobrenje da dovrši njegovo nedovršeno djelo stvoreno u radnom odnosu, za slučaj da autoru radni odnos prestane prije dovršetka djela, kao i u slučaju kad se oprdano može smatrati da autor neće moći sam dovršiti djelo uredno i prodobno u skladu s potrebama poslodca, ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela.
(5) Ako je arhitektonsko djelo stvoreno u radnom odnosu, stci od 1. do 4. ovoga članka odnose se na sve elemente arhitektonskog djela koji uključuju skice, studije, plastične i druge prikaze, nacrte, idejna rješenja, idejne projekte, glne projekte, izvedbene projekte, planove, zahvate u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture te je poslodac ovlašten koristiti sve ili neke elemente arhitektonskog djela izrađenog u radnom odnosu za izradu drugih elemenata istog ili drugog arhitektonskog djela, bez ograničenja i bez ikakvog dodatnog dopuštenja autora, ako nije izrijekom drukčije ugovoreno između poslodca i autora.
(6) Kad je računalni program stvorio zaposlenik u izvršanju svojih obveza iz ugovora o radu, poslodac ima sva isključiva pra iskorištanja toga računalnog programa, bez sadržajnog, vremenskog i prostornog ograničenja, osim ako je ugovorom o radu drukčije određeno.
Plaća i posebna primjerena naknada
Članak 101.
(1) Pro na naknadu za stvaranje autorskog djela u radnom odnosu i njegovo iskorištanje u skladu s člankom 100. stcima od 2. do 6. ovoga Zakona ostvaruje se primanjem plaće.
(2) Ako je korištenje autorskog djela stvorenog u radnom odnosu imalo bitan doprinos na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obljanja djelatnosti poslodca, autor ima pro na posebnu primjerenu naknadu, razmjerno doprinosu koji je njegovo autorsko djelo imalo na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obljanja djelatnosti poslodca, ako je to određeno u ugovoru o radu, prilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili drugom aktu kojim se uređuje radni odnos ili u drugom ugovoru sklopljenom između autora i poslodca.
(3) Pro na posebnu primjerenu naknadu iz stka 2. ovoga članka pripada autoru neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja autorsko djelo nastalo.
(4) Ako se pra za autorska djela stvorena u radnom odnosu ostvaruju kolektivno, tako ostvarena naknada u cijelosti pripada autoru, ako nije drukčije ugovoreno između poslodca i autora, ili ne proizlazi iz prila odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ili iz ovoga Zakona.
Posebni slučajevi
Članak 102.
(1) U slučaju prijenosa poduzeća, pogona ili njihovih dijelova u kojem se iskorišta ili treba iskorištati autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, na drugu osobu, predmnijeva se da se sva autorska pra iskorištanja iz članka 100. staka od 2. do 6. ovoga Zakona u pogledu pripadajućih autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo, prenose na stjecatelja poduzeća, pogona ili njihovih dijelova.
(2) U slučaju prestanka ili smrti poslodca koji nema prnog sljednika niti nasljednika, pra iskorištanja iz članka 100. stka 2. ovoga Zakona prestaju.
Autorska djela osoba na uprljačkim funkcijama u prnim osobama
Članak 103.
(1) Odredbe članaka od 100. do 102. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na autorska djela koja u ispunjanju svojih obveza prema trgovačkom društvu stvori član uprnog ili nadzornog organa trgovačkog društva ili osoba koja oblja drugu odgovarajuću uprljačku funkciju u trgovačkom društvu.
(2) Odredbe članaka od 100. do 102. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na autorska djela koja u ispunjanju svojih obveza prema drugim prnim osobama privatnog pra, kao što su udruge, ustanove, zaklade i slično, stvori član uprnih ili nadzornih tijela ili osoba koja oblja drugu odgovarajuću uprljačku funkciju u tim prnim osobama, neovisno o vrsti obveznoprnog odnosa s prnom osobom ili odluke prne osobe o obljanju uprljačke funkcije.
4.3.8. Autorsko djelo stvoreno u držnoj ili jnoj službi
Određenje pojmova
Članak 104.
Pojmovi držni službenici i namještenici, držna služba, držni dužnosnici, službenici i namještenici te članovi predstničkih tijela i izvršna tijela u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupri, jni službenici i namještenici i jna služba, koji se koriste u ovome Zakonu, imaju značenje koje je uređeno zakonima kojima se uređuje držna i jna služba, lokalna i područna (regionalna) samoupra te pra i obveze držnih dužnosnika.
Autorsko djelo stvoreno u držnoj službi
Članak 105.
(1) Autorsko djelo stvoreno u držnoj službi je djelo koje za vrijeme trajanja držne službe stvori autor – držni službenik ili namještenik, izvršajući svoje obveze iz držne službe. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u držnoj službi uređuju se ovim Zakonom ili drugim aktom kojim se uređuje držna služba ili aktom čelnika tijela u kojem autor oblja držnu službu ili ugovorom sklopljenim između nadležnog tijela i autora.
(2) Ako aktom kojim se uređuje držna služba ili aktom čelnika tijela u kojem autor oblja držnu službu ili ugovorom sklopljenim između nadležnog tijela i autora nije drukčije određeno, smatra se da je Republika Hrvatska stekla isključiva autorska imovinska pra iskorištanja autorskog djela stvorenog u držnoj službi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ispunjanje svrhe držne službe, bez prostornog i vremenskog ograničenja i neovisno o prestanku držne službe za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo. Imovinska pra iskorištanja za Republiku Hrvatsku izvršaju nadležna tijela.
(3) Smatra se da je nadležno tijelo koje za Republiku Hrvatsku u skladu sa stkom 2. ovoga članka izvrša imovinska pra na djelu stvorenom u držnoj službi dobilo autorovo odobrenje da djelo stvoreno u držnoj službi jno obji, prerađuje i prevodi te takvo koristi, sasti s drugim djelom radi zajedničkog korištenja te uključi u zbirku ili bazu podataka i tako koristi, kao i da djelo predstlja jnosti pod nazivom Republike Hrvatske i/ili nadležnog tijela u kojem autor oblja držnu službu, zajedno s autorovim imenom, ako je to moguće s obzirom na način korištenja i ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela. Ove ovlasti nadležno tijelo može izvršati u sadržaju i opsegu koji je potreban za ispunjanje svrhe držne službe.
(4) Smatra se da je nadležno tijelo koje za Republiku Hrvatsku u skladu sa stkom 2. ovoga članka izvrša imovinska pra na djelu stvorenom u držnoj službi dobilo autorovo odobrenje da dovrši njegovo nedovršeno djelo stvoreno u držnoj službi, za slučaj da mu držna služba prestane prije dovršetka djela, kao i u slučaju kad se oprdano može smatrati da autor neće moći sam dovršiti djelo uredno i prodobno u skladu s potrebama nadležnog tijela, ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela.
Plaća i posebna primjerena naknada
Članak 106.
(1) Pro na naknadu za stvaranje djela u držnoj službi i njegovo iskorištanje u skladu s člankom 105. stcima od 2. do 4. ovoga Zakona ostvaruje se primanjem plaće.
(2) Ako je korištenje autorskog djela stvorenog u držnoj službi prikladno za tržišno iskorištanje, autor ima pro na posebnu primjerenu naknadu, razmjerno komercijalnom prihodu koji je njegovo autorsko djelo ostvarilo, ako je to određeno aktom kojim se uređuje držna služba ili aktom čelnika tijela u kojem autor oblja držnu službu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom sklopljenim između nadležnog tijela i autora.
(3) Pro na posebnu primjerenu naknadu iz stka 2. ovoga članka pripada autoru neovisno o prestanku držne službe za vrijeme čijeg je trajanja autorsko djelo nastalo.
(4) Ako se pra za autorska djela stvorena u držnoj službi ostvaruju kolektivno, tako ostvarena naknada u cijelosti pripada autoru, ako nije drukčije ugovoreno između nadležnog tijela i autora ili ne proizlazi iz prila odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ili iz ovoga Zakona.
Autorska djela držnih dužnosnika
Članak 107.
Odredbe članaka 105. i 106. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na autorska djela koja u ispunjanju i radi ispunjanja dužnosničkih obveza stvore držni dužnosnici u tijelima držne vlasti i držne upre Republike Hrvatske.
Autorsko djelo stvoreno u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupre
Članak 108.
Odredbe članaka od 105. do 107. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na autorska djela koja stvore službenici i namještenici zaposleni u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupre, kao i članovi predstničkih tijela i izvršna tijela u ispunjanju i radi ispunjanja njihovih obveza u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupre.
Autorsko djelo stvoreno u jnoj službi
Članak 109.
Odredbe članaka od 100. do 103. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na autorska djela koja stvore jni službenici i namještenici u obljanju jne službe.
Autorska djela stvorena u znanstvenom, umjetničkom, nastnom i stručnom radu na visokim učilištima i u znanstvenim organizacijama
Članak 110.
(1) U pogledu autorskih djela koja stvore znanstvenici, suradnici i nastnici izabrani u znanstveno-nastna, umjetničko-nastna, znanstvena, nastna, suradnička i stručna zvanja, u izvršanju njihove nastne, obrazovne ili slične djelatnosti, na visokim učilištima i u znanstvenim organizacijama, primjenjuju se članci od 100. do 103. te članak 109. ovoga Zakona.
(2) Autorska pra na autorskim djelima koja stvore znanstvenici, suradnici i nastnici izabrani u znanstveno-nastna, umjetničko-nastna, znanstvena, nastna, suradnička i stručna zvanja, sukladno zakonu kojim se uređuje znanstvena i umjetnička djelatnost i visoko obrazovanje, u izvršanju njihove znanstvene, istraživačke, stručne, umjetničke ili slične djelatnosti, na visokim učilištima i u znanstvenim organizacijama, pripadaju njihovim autorima, bez ograničenja, ako ugovorom o radu, drugim aktom kojim se uređuje radni odnos, kolektivnim ugovorom ili drugim ugovorom s autorom nije drukčije određeno.
(3) Visoka učilišta i znanstvene organizacije mogu donositi prila o uprljanju autorskim djelima i pripadajućim autorskim prima na visokim učilištima i u znanstvenim organizacijama, u skladu s ovim Zakonom.
4.3.9. Autorska djela studenata
Autorska pra studenata
Članak 111.
(1) Autorska pra na autorskim djelima koja stvore studenti na bilo kojem studiju na visokim učilištima pripadaju njihovim autorima bez ograničenja, ako ovim Zakonom, prilima iz stka 3. ovoga članka, ugovorom o studiranju ili drugim ugovorom sa studentom nije drukčije određeno.
(2) Odredba stka 1. ovoga članka odnosi se na autorska djela koja stvore studenti u izvršanju svojih studentskih obveza na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, kao što su zršni i seminarski radovi, radovi nastali kao rezultat znanstvenih istraživanja, umjetnički radovi i slično.
(3) Visoka učilišta, u skladu s prilima o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, donose prila o postupanju s autorskim djelima iz staka 1. i 2. ovoga članka i njihovom iskorištanju te ih jno objljuju na vidljivom mjestu na svojim mrežnim stranicama. Prila donosi najviše tijelo takve prne osobe, kao što su senat ili vijeće, sukladno propisima i aktu kojim se uređuju ustrojstvo i nadležnosti tijela te prne osobe.
(4) Student prije početka studiranja odnosno prije sklapanja ugovora o studiranju mora biti na primjeren način upoznat s prilima iz stka 3. ovoga članka i mora na njih u pisanom obliku pristati da bi se na njega odnosila.
(5) Student se ne može protiviti da se njegov zršni rad stvoren na bilo kojem studiju na visokom učilištu učini dostupnim jnosti na odgovarajućoj jnoj mrežnoj bazi sveučilišne knjižnice, knjižnice sastnice sveučilišta, knjižnice veleučilišta ili visoke škole i/ili na jnoj mrežnoj bazi zršnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice, sukladno zakonu kojim se uređuje znanstvena i umjetnička djelatnost i visoko obrazovanje.
(6) Ako je zbog postizanja zaštite patentom, industrijskim dizajnom ili nekim drugim prom industrijskog vlasništva, u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju pra industrijskog vlasništva, nužno da se privremeno zadrži tajnost sadržaja ili dijela sadržaja zršnog rada, student može zahtijevati odgodu obje iz stka 5. ovoga članka do ostvarenja uvjeta za postizanje odgovarajuće zaštite prom industrijskog vlasništva ili do prestanka potrebe za čuvanjem tajnosti.
Pogllje 5. ODNOS AUTORSKOG PRA I PRA VLASNIŠTVAOpćenito o odnosu autorskog pra i pra vlasništva
Članak 112.
(1) Autorsko pro je samostalno i neovisno o pru vlasništva i drugih stvarnih pra na stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano.
(2) Pro vlasništva i druga stvarna pra na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne smiju bez odobrenja nositelja autorskog pra biti izvršana protivno autorskom pru, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Neovisnost prnog prometa
Članak 113.
(1) Raspolaganje autorskim prom ne utječe na pro vlasništva na stvari na kojoj je to autorsko djelo fiksirano, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.
(2) Raspolaganje vlasništvom na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne utječe na autorsko pro na tom djelu, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.
Uništenje autorskog djela
Članak 114.
(1) Vlasnik izvornika autorskog djela koji zna ili mora znati da autor ili neki od koautora ima poseban interes za očuvanje tog izvornika dužan je prije uništenja obijestiti ih o namjeri uništenja i ponuditi otkup po cijeni stvarne vrijednosti. Ako nije moguća predaja izvornika u posjed autora, vlasnik je dužan omogućiti autoru izradu primjerka autorskog djela na odgovarajući način. Ako autor ne želi otkupiti izvornik, vlasnik ga može slobodno uništiti, ali je na zahtjev autora dužan dopustiti mu njegovo fotografiranje ili snimanje prije nego što ga uništi.
(2) Vlasnik stvari koje sadrže umnožene primjerke autorskog djela nema obveze iz stka 1. ovoga članka, osim ako zna ili mora znati da ne postoji ni izvornik niti drugi primjerci tog djela.
(3) Vlasnik stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano bez njegova odobrenja tu stvar može uništiti bez obveza iz staka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Odredbe staka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na arhitektonska djela. Vlasnik arhitektonskog djela jedino je dužan obijestiti autora o uništenju i dopustiti autoru, na njegov zahtjev, fotografiranje ili snimanje toga djela i predati mu primjerak nacrta toga djela, ako ga ima.
Izmjene i obnova arhitektonskog djela
Članak 115.
(1) Kod nužnih izmjena arhitektonskog djela moraju se uzeti u obzir interesi njegova vlasnika. Autor arhitektonskog djela ne može se protiviti nužnim izmjenama njegova arhitektonskog djela proizišlim iz razloga narušanja temeljnih zahtjeva za građevinu iz zakona kojim se uređuje gradnja.
(2) Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti iz razloga narušanja temeljnih zahtjeva za građevinu iz zakona kojim se uređuje gradnja, njegov autor ne može se protiviti uporabi drugih materijala ako su oni od kojih je to djelo naprljeno pokazali nedostatke za korištenje ili ako te materijale nije moguće nabiti ili ih je moguće nabiti samo uz nerazmjerne poteškoće ili nerazmjerni trošak.
(3) U slučajevima iz staka 1. i 2. ovoga članka, ako je na arhitektonskom djelu označeno njegovo ime, autor ima pro zahtijevati da vlasnik zgrade uz njegovo ime sti napomenu o nužnim izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kad je to učinjeno ili da izbriše njegovo ime.
(4) U slučaju potrebe za izmjenom ili obnovom arhitektonskog djela nastalog na temelju jnog natječaja ili financiranog jnim sredstvima ili u slučaju kad je arhitektonsko djelo nagrađeno strukovnom nagradom, za svaku izmjenu potrebno je ishoditi suglasnost autora arhitektonskog djela. Autor ne smije uskratiti suglasnost bez oprdanog razloga te je dužan dati suglasnost na način da ne uzrokuje nerazmjerni trošak za vlasnika arhitektonskog djela ili značajno produženje vremena potrebnog za izmjenu ili obnovu arhitektonskog djela.
(5) Ako je arhitektonsko djelo zaštićeno kulturno dobro, prilikom izmjene, uključujući obnove takvog djela, iz bilo kojeg razloga, autor takvog djela nije ovlašten protiviti se izmjenama njegova arhitektonskog djela koje se prema odluci nadležnog tijela zahtijevaju sukladno zakonu kojim se uređuje očuvanje i zaštita kulturnih dobara.
(6) Autor arhitektonskog djela kojim se mijenja, uključujući obnlja kulturno dobro nije ovlašten protiviti se izmjenama svojeg arhitektonskog djela izmjene, uključujući obnovu kulturnog dobra, koje se prema odluci nadležnog tijela zahtijevaju sukladno zakonu kojim se uređuje očuvanje i zaštita kulturnih dobara.
Pro pristupa autorskom djelu
Članak 116.
(1) Bez obzira na imovinska autorska pra koja po ovome Zakonu ima ili kojima je prethodno ili naknadno raspolagao, autor može zahtijevati od vlasnika ili neposrednog posjednika izvornika ili primjerka autorskog djela da mu omogući pristup njegovu djelu, ako je to prijeko potrebno radi izrade primjeraka autorskog djela ili prerade autorskog djela, i ne protivi se bilo kojem zakonitom interesu vlasnika odnosno posjednika.
(2) Odredbe ovoga članka ne obvezuju vlasnika i neposrednog posjednika da autoru preda izvornik odnosno primjerak autorskog djela.
Pro zabrane jnog izlaganja autorskog djela
Članak 117.
(1) Autor neobjljenog djela vizualnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjljenog fotografskog djela ima pro, prilikom otuđenja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje jnosti. Zabrana se daje u pisanom obliku.
(2) Pro iz stka 1. ovoga članka autor nema ako djelo pripada muzeju, galeriji ili sličnoj ustanovi.
Obveze autora i nasljednika djela vizualnih umjetnosti prema vlasniku
Članak 118.
(1) Ako je autor pod svojim imenom otuđio svoje djelo vizualnih umjetnosti, on ili njegov nasljednik dužni su na zahtjev vlasniku toga djela izdati potvrdu o autorstvu.
(2) Stak 1. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju kad je nasljednik otuđio djelo vizualnih umjetnosti nakon autorove smrti, a autor za života nije u pisanom obliku izjio da ne želi biti neden kao autor toga djela.
Pogllje 6. VREMENSKA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRA
Opća odredba o trajanju autorskog pra
Članak 119.
Autorsko pro traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na to kada je autorsko djelo zakonito objljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Trajanje autorskog pra za koautorsko djelo
Članak 120.
(1) Ako su koautori nositelji zajedničkoga autorskog pra na stvorenom autorskom djelu, rok iz članka 119. ovoga Zakona računa se od smrti koautora koji je posljednji umro.
(2) U pogledu audiovizualnih djela, rok iz članka 119. ovoga Zakona računa se od smrti posljednje preživjele od sljedećih osoba: glni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom audiovizualnom djelu.
Trajanje autorskog pra za glazbeno djelo s riječima
Članak 121.
(1) U pogledu glazbenog djela s riječima, rok iz članka 119. ovoga Zakona računa se od smrti posljednjeg preživjelog među autorima glazbe i autorima teksta koji su glazbu odnosno tekst stvorili posebno za korištenje u tom glazbenom djelu s riječima.
(2) Ako glazba odnosno tekst nisu stvoreni posebno za korištenje u glazbenom djelu s riječima, već neovisno jedno o drugome, u odnosu na svako od njih zasebno se primjenjuje rok iz članka 119. ovoga Zakona.
Trajanje autorskog pra za djelo nepoznatog autora
Članak 122.
Autorsko pro na djelu nepoznatog autora traje 70 godina od zakonite obje tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 119. ovoga Zakona.
Trajanje autorskog pra za autorsko djelo objljeno pod pseudonimom
Članak 123.
(1) Autorsko pro na autorskom djelu objljenom pod pseudonimom traje 70 godina od zakonite obje tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 119. ovoga Zakona.
(2) Ako pseudonim ne ostlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, primjenjuje se rok iz članka 119. ovoga Zakona.
Trajanje autorskog pra za autorsko djelo objljeno u dijelovima
Članak 124.
Ako se trajanje autorskog pra prema ovome Zakonu računa od zakonite obje autorskog djela, a to se djelo objljuje u svescima, dijelovima, nastcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki tak dio računa zasebno.
Trajanje autorskog pra za neobjljeno autorsko djelo
Članak 125.
Ako se trajanje autorskog pra prema ovome Zakonu ne računa od smrti autora, a autorsko djelo nije bilo zakonito objljeno, autorsko pro prestaje protekom 70 godina od kada je autorsko djelo nastalo.
Računanje rokova
Članak 126.
Rokovi trajanja autorskog pra određeni ovim Zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.
Učinci isteka roka
Članak 127.
(1) Prestankom autorskog pra autorsko djelo postaje jno dobro te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštovanja autorskog djela te časti i ugleda autora.
(2) Protiv onih koji ne poštuju obveze iz stka 1. ovoga članka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju prni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlašteni su zahtijevati prestanak povrede te obveze.
DIO TREĆI SRODNA PRA Pogllje 1. PRO UMJETNIKA IZVOĐAČA
Umjetnici izvođači
Članak 128.
Umjetnici izvođači su glumci, pjevači, glazbenici, plesači i druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem, interpretiranjem, pokretima ili na drugi način izvode autorska djela iz književnog i umjetničkog područja ili izražaje folklora. Umjetnikom izvođačem smatra se i redatelj kazališne predste i dirigent umjetničkog ansambla.
Predmnijeva umjetnika izvođača
Članak 129.
Umjetnikom izvođačem smatra se fizička osoba čije je ime, pseudonim, umjetnički znak ili kod na uobičajen način označen na primjercima izvedbe ili pri obji izvedbe, dok se ne dokaže suprotno.
Zastupnik umjetničkog ansambla
Članak 130.
(1) Umjetnici izvođači koji su članovi umjetničkog ansambla mogu ovlastiti u pisanom obliku jednog od svojih članova ili treću osobu za zastupanje u ostvarivanju njihovih izvođačkih pra, u pogledu izvedaba koje ostvare u okviru tog umjetničkog ansambla.
(2) Za danje ovlasti iz stka 1. ovoga članka potrebna je suglasnost većine članova umjetničkog ansambla, osim ako je drukčije određeno prilima pojedinog umjetničkog ansambla. Smatra se da su tu ovlast dali i umjetnici izvođači koji nisu članovi ansambla, a sudjeluju u pojedinoj izvedbi tog ansambla.
(3) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na dirigente, soliste, redatelje kazališnih predsta i nositelje glnih uloga, koji nisu članovi ansambla, osim ako je između njih i umjetničkog ansambla drukčije ugovoreno.
1.1. Moralna pra umjetnika izvođača
Pro na priznanje umjetnika izvođača
Članak 131.
(1) Umjetnik izvođač ima pro biti priznat i označen kao umjetnik izvođač.
(2) Osoba koja jno koristi umjetničku izvedbu dužna je pri svakom korištenju naznačiti umjetnika izvođača, osim ako umjetnik izvođač u pisanom obliku izji da ne želi biti neden ili ako način pojedinog jnog korištenja umjetničke izvedbe onemoguća nođenje umjetnika izvođača.
Pro na poštovanje umjetničke izvedbe
Članak 132.
(1) Umjetnik izvođač ima pro usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i sličnom naruženju svoje umjetničke izvedbe te se ima pro usprotiviti uništenju izvornika ili posljednjeg primjerka svoje fiksirane umjetničke izvedbe, uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 114. staka od 1. do 3. ovoga Zakona.
(2) Neznatne izmjene, prerade, prilagodbe ili obrade, kojima se ne dira u osnovni karakter umjetničke izvedbe ne smatraju se deformiranjem, sakaćenjem ili naruženjem u smislu stka 1. ovoga članka.
Pro na poštovanje časti i ugleda umjetnika izvođača
Članak 133.
Umjetnik izvođač ima pro usprotiviti se korištenju umjetničke izvedbe na način kojim se povrjeđuju njegova čast ili ugled.
1.2. Imovinska pra umjetnika izvođača
Umnožanje
Članak 134.
Umjetnik izvođač ima isključivo pro fiksiranja svoje nefiksirane izvedbe te daljnjeg umnožanja svoje fiksirane izvedbe.
Distribuiranje, iznajmljivanje i jna posudba
Članak 135.
(1) Umjetnik izvođač ima isključivo pro distribuiranja, uključujući pro iznajmljivanja, svoje fiksirane izvedbe te pro na primjerenu naknadu ako se primjerci njegove fiksirane izvedbe u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje posuđuju posredovanjem jnih knjižnica.
(2) Umjetnik izvođač koji svoje pro iznajmljivanja prepusti proizvođaču fonograma ili audiovizualnom producentu zadrža pro na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svoje fiksirane izvedbe. Naknadu za iznajmljivanje dužna je plaćati osoba koja iznajmljuje umjetničku izvedbu.
(3) Umjetnik izvođač ne može se odreći pra na primjerenu naknadu za jnu posudbu iz stka 1. ovoga članka, kao ni pra na primjerenu naknadu za iznajmljivanje iz stka 2. ovoga članka. Pro na primjerenu naknadu za jnu posudbu i pro na primjerenu naknadu za iznajmljivanje ostvaruju se obezno kolektivno.
Priopćanje umjetničke izvedbe jnosti
Članak 136.
(1) Umjetnik izvođač ima isključivo pro priopćanja jnosti svoje nefiksirane i fiksirane umjetničke izvedbe, koje obuhvaća:
– pro jnog izvođenja
– pro jnog prenošenja
– pro jnog priopćanja fiksirane izvedbe
– pro jnog prikazivanja audiovizualne izvedbe
– pro emitiranja
– pro reemitiranja
– pro prijenosa izrnim protokom
– pro činjenja dostupnim jnosti
– pro jnog priopćanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti
– pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti u okviru prateće internetske usluge
– pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti pri danju pristupa jnosti izvedbama koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta te
– druge načine priopćanja jnosti.
(2) Umjetnik izvođač ima pro na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za emitiranje i svako drugo priopćanje jnosti svoje fiksirane izvedbe. Jedinstvena primjerena naknada sastoji se od pojedinačnih naknada koje pripadaju umjetnicima izvođačima i proizvođačima fonograma.
(3) Ako je nefiksirana glazbena izvedba ili glazbena izvedba fiksirana na fonogramu ugrađena u audiovizualno djelo, umjetnik izvođač zadrža isključivo pro priopćanja jnosti odnosno udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi iz stka 2. ovoga članka, kojih se ne može odreći.
Korištenje izvedbe za dovršenje audiovizualnog djela
Članak 137.
Ako umjetnik izvođač odbije zršiti svoju izvedbu u audiovizualnom djelu ili ako zbog više sile nije u mogućnosti nastiti izvedbu, ne može se protiviti da se ostvareni dio izvedbe koji je već dao koristi za dovršenje audiovizualnog djela. Tak izvođač ima odgovarajuća pra umjetnika izvođača na već dani doprinos audiovizualnom djelu.
Trajanje pra
Članak 138.
(1) Pro umjetnika izvođača traje 50 godina od izvedbe.
(2) Ako u razdoblju iz stka 1. ovoga članka izvedba fiksirana na fonogram bude zakonito izdana ili zakonito priopćena jnosti, pro traje 70 godina od prvog takvog izdanja ili prvog takvog priopćanja jnosti, ovisno o tome koje je bilo ranije.
(3) Ako u razdoblju iz stka 1. ovoga članka fiksacija izvedbe koja nije fonogram bude zakonito izdana ili zakonito priopćena jnosti, pro traje 50 godina od prvog takvog izdanja ili prvog takvog priopćanja jnosti, ovisno o tome koje je bilo ranije.
1.3. Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pru
Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pru
Članak 139.
Odredbe članaka 5., 17., 25., 26., 33., 34., članaka od 36. do 53., članaka od 55. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga pogllja i na pro umjetnika izvođača, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz prne nari pra umjetnika izvođača.
Pogllje 2. PRO PROIZVOĐAČA FONOGRAMAFonogram i proizvođač fonograma
Članak 140.
(1) Fonogram je fiksacija zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstlja zvukove, osim u obliku fiksiranja zvukova u audiovizualno djelo.
(2) Proizvođač fonograma je fizička ili prna osoba koja poduzima inicijativu i koja je odgovorna za prvo fiksiranje fonograma.
Predmnijeva proizvođača fonograma
Članak 141.
Proizvođačem fonograma smatra se onaj čije je ime odnosno naziv redovito označen kao nositelj pra proizvođača fonograma na primjercima fonograma, dok se ne dokaže suprotno.
Pra proizvođača fonograma
Članak 142.
(1) Proizvođač fonograma ima sljedeća imovinska pra:
– isključivo pro umnožanja svojih fonograma
– isključivo pro distribuiranja, uključujući pro iznajmljivanja svojih fonograma te pro na primjerenu naknadu ako se njegovi fonogrami, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posuđuju posredovanjem jnih knjižnica; pro na naknadu za jnu posudbu ostvaruje se obezno kolektivno
– isključivo pro činjenja dostupnim jnosti svojih fonograma
– isključivo pro priopćanja jnosti svojih fonograma, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge
– isključivo pro priopćanja jnosti svojih fonograma, uključujući činjenje dostupnim jnosti pri danju pristupa jnosti fonogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
– pro, u skladu s člankom 136. stkom 2. ovoga Zakona, na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za: jno priopćanje, jno prikazivanje, emitiranje, reemitiranje, prijenos izrnim protokom, jno priopćanje emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti te svako drugo priopćanje jnosti svojih fonograma izdanih u komercijalne svrhe; ovo pro ostvaruje se obezno kolektivno.
(2) Pra na fonogramu nisu ni na koji način ograničena njegovim ugrađivanjem u audiovizualno djelo.
(3) Ako je fonogram izdan u komercijalne svrhe ugrađen u audiovizualno djelo, proizvođač fonograma zadrža pro na udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi iz stka 1. podstka 6. ovoga članka, koje se ne može odreći. Pro na takvu naknadu ostvaruje se obezno kolektivno.
Pra proizvođača fonograma u prnom prometu
Članak 143.
Prom proizvođača fonograma može se slobodno raspolagati.
Trajanje pra
Članak 144.
Pro proizvođača fonograma traje 50 godina od prvog fiksiranja fonograma. Ako je u tom razdoblju fonogram zakonito izdan, pro traje 70 godina od takva prvog izdanja. Ako fonogram u tom razdoblju nije zakonito izdan, ali je zakonito priopćen jnosti, pro traje 70 godina od takvog prvog priopćanja jnosti.
Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pru
Članak 145.
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stka 3., članaka 33. i 34., članaka od 36. do 53., članka 55., članaka od 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga pogllja i na pro proizvođača fonograma, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz prne nari pra proizvođača fonograma.
Pogllje 3. UGOVORI IZMEĐU UMJETNIKA IZVOĐAČA I PROIZVOĐAČA FONOGRAMAOtkaz ugovora između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma
Članak 146.
(1) Ako 50 godina od zakonitog izdanja fonograma odnosno ako fonogram nije zakonito izdan, 50 godina od njegova zakonitog priopćanja jnosti, proizvođač fonograma ne ponudi primjerke fonograma na prodaju u količini koja zadovolja razumne potrebe jnosti ili ga ne učini dostupnim jnosti, umjetnik izvođač može otkazati ugovor koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite pra umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pro iskorištanja izvedbe fiksirane na fonogramu.
(2) Prije otkaza ugovora iz stka 1. ovoga članka umjetnik izvođač dužan je obijestiti proizvođača fonograma da ima obvezu izdati fonogram u roku od godine dana, računajući od dana primitka pisane obijesti umjetnika izvođača.
(3) Umjetnik izvođač ne može se odreći pra na otkaz ugovora iz stka 1. ovoga članka.
(4) Ako je u stvaranju umjetničke izvedbe sudjelovalo više umjetnika izvođača, oni mogu otkazati ugovor iz stka 1. ovoga članka svi zajedno ili u skladu s odredbom članka 130. ovoga Zakona.
(5) Ako je umjetnik izvođač otkazao ugovor u skladu sa stkom 1. ovoga članka, pro proizvođača fonograma na tom fonogramu prestaje istekom 50 godina od zakonitog izdanja fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćanja jnosti ako fonogram nije izdan.
Dodatna godišnja naknada
Članak 147.
(1) Ako je prema ugovoru između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite pra umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pro iskorištanja izvedbe fiksirane na fonogramu umjetnik izvođač stekao pro na jednokratnu naknadu, on prema ovome Zakonu stječe pro na dodatnu godišnju naknadu.
(2) Proizvođač fonograma dužan je umjetniku izvođaču plaćati dodatnu godišnju naknadu za svaku punu godinu koja slijedi pedesetu godinu od zakonitog izdanja jnosti fonograma odnosno pedesetu godinu od njegova zakonitog priopćanja jnosti ako fonogram nije izdan.
(3) Umjetnik izvođač ne može se odreći pra na dodatnu godišnju naknadu. Ta naknada ostvaruje se obezno kolektivno.
(4) Dodatna godišnja naknada iznosi 20% od prihoda koji proizvođač fonograma ostvari od umnožanja, distribuiranja i činjenja dostupnim jnosti fonograma na kojem je fiksirana izvedba umjetnika izvođača, a obračuna se prema prihodu koji proizvođač fonograma ostvari u godini koja prethodi godini njezina dospijeća.
(5) Proizvođač fonograma dužan je umjetniku izvođaču, osobi koju on ovlasti, kao i odgovarajućoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra dati sve podatke koji su potrebni za isplatu dodatne godišnje naknade.
Promjena sadržaja ugovora u korist umjetnika izvođača
Članak 148.
(1) Ako je prema ugovoru između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma koji je sklopljen za cijelo vrijeme trajanja zaštite pra umjetnika izvođača i kojim je za proizvođača fonograma osnovano pro iskorištanja izvedbe fiksirane na fonogramu umjetnik izvođač stekao pro na naknadu koja dospijeva u obrocima, pri obračunu iznosa takve naknade ne oduzimaju se eventualno prije plaćeni predujmovi, kao ni eventualni drugi odbici koji su određeni u takvom ugovoru.
(2) Odredba stka 1. ovoga članka primjenjuje se nakon što istekne 50 godina od zakonitog izdanja fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćanja jnosti ako fonogram nije zakonito izdan.
(3) Umjetnik izvođač ima pro zahtijevati izmjenu ugovora koji je prije 1. studenoga 2013. sklopio s proizvođačem fonograma nakon što istekne 50 godina od zakonitog izdanja fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćanja jnosti ako fonogram nije izdan.
(4) Ako umjetnik izvođač i proizvođač fonograma ne postignu sporazum u vezi s pričnom izmjenom ugovora sukladno stku 3. ovoga članka, pra proizvođača fonograma na tom fonogramu prestaju istekom 50 godina od zakonitog izdanja jnosti fonograma odnosno 50 godina od njegova zakonitog priopćanja jnosti ako fonogram nije zakonito izdan.
Ugovor o iskorištanju glazbene umjetničke izvedbe na internetu
Članak 149.
(1) Ugovorom o iskorištanju glazbene umjetničke izvedbe na internetu umjetnik izvođač obvezuje se za proizvođača fonograma osnovati pro činjenja dostupnim jnosti te odgovarajuće pro umnožanja (u daljnjem tekstu: pro iskorištanja glazbene umjetničke izvedbe na internetu), a proizvođač fonograma obvezuje se umjetničku izvedbu na ugovoreni način iskorištati i umjetniku izvođaču za stečena pra platiti ugovorenu naknadu, ako ugovorom nije drukčije određeno, te se brinuti o uspješnom iskorištanju umjetničke izvedbe na internetu i dati umjetniku izvođaču podatke o iskorištanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ugovor iz stka 1. ovoga članka sklapa se u pisanom obliku.
(3) Proizvođač fonograma dužan je sklopiti ugovor iz stka 1. ovoga članka u odnosu na umjetničku izvedbu koju iskorišta na internetu sa svim izvođačima koji sudjeluju u umjetničkoj izvedbi.
(4) Ako proizvođač fonograma ne sklopi ugovor iz stka 1. ovoga članka s nekim od umjetnika izvođača koji sudjeluju u umjetničkoj izvedbi ili ugovor iz stka 1. ovoga članka ne sadrži sve odredbe iz stka 1. ovoga članka, smatra se da se za te umjetnike izvođače pra iskorištanja njihove glazbene umjetničke izvedbe na internetu ostvaruju kolektivno, prema proizvođaču fonograma.
(5) Ako je umjetnik izvođač u pogledu svoje umjetničke izvedbe ujedno i proizvođač fonograma u smislu ovoga Zakona, na njega se ne primjenjuju odredbe iz ovoga članka te on može slobodno raspolagati svojim prima umjetnika izvođača i prima proizvođača fonograma.
Pogllje 4. PRO AUDIOVIZUALNIH PRODUCENATAVideogram i audiovizualni producent
Članak 150.
(1) Videogram je, u smislu članka 33. stka 1. ovoga Zakona, fiksacija audiovizualnog djela, kao i slijeda pomičnih slika popraćenih zvukom ili bez zvuka.
(2) Audiovizualni producent je fizička ili prna osoba, uključujući nakladnike televizije, proizvođače videospotova i druge proizvođače videograma, koja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja financijska sredstva, organizira i preuzima odgovornost za stvaranje prve fiksacije videograma.
Predmnijeva audiovizualnog producenta
Članak 151.
Audiovizualnim producentom smatra se onaj čije je ime odnosno naziv redovito označen kao nositelj pra audiovizualnog producenta na primjercima videograma, dok se ne dokaže suprotno.
Pra audiovizualnog producenta
Članak 152.
Audiovizualni producent ima sljedeća imovinska pra:
– isključivo pro umnožanja svojih videograma
– isključivo pro distribuiranja, uključujući pro iznajmljivanja svojih videograma te pro na primjerenu naknadu ako se njegovi videogrami, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posuđuju posredovanjem jnih knjižnica; pro na naknadu za jnu posudbu ostvaruje se obezno kolektivno
– isključivo pro jnog prikazivanja svojih videograma
– isključivo pro činjenja dostupnim jnosti svojih videograma
– isključivo pro priopćanja jnosti svojih videograma, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge
– isključivo pro priopćanja jnosti svojih videograma, uključujući činjenje dostupnim jnosti pri danju pristupa jnosti videogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta.
Pra audiovizualnog producenta u prnom prometu
Članak 153.
Prom audiovizualnog producenta može se slobodno raspolagati.
Trajanje pra
Članak 154.
Pro audiovizualnog producenta traje 50 godina od stvaranja prve fiksacije videograma. Ako je u tom razdoblju videogram bio zakonito izdan ili zakonito priopćen jnosti, pro audiovizualnog producenta traje 50 godina od takva prvog izdanja ili takva prvog priopćanja, ovisno o tome koje je bilo prije.
Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pru
Članak 155.
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stka 3., članaka 33., 34., 36., 41. i 46., članaka od 50. do 53., članka 55., članka 56., članaka 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga pogllja i na pro audiovizualnog producenta, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz prne nari pra audiovizualnog producenta.
Pogllje 5. PRO ORGANIZACIJA ZA EMITIRANJEProgramski signal, organizacija za emitiranje
Članak 156.
(1) Programski signal je televizijski ili radijski signal koji prenosi neki sadržaj i koji je namijenjen prijamu za jnost, bežično (uključujući satelit) ili putem žica.
(2) Organizacija za emitiranje je prna osoba koja poduzima inicijativu te ima uredničku odgovornost za sastljanje, raspoređivanje i emitiranje, uključujući prijenos izrnim protokom, programa kojeg prenosi programski signal.
(3) Predmet pra organizacije za emitiranje je programski signal.
Predmnijeva organizacije za emitiranje
Članak 157.
Organizacijom za emitiranje smatra se ona organizacija čiji je naziv istaknut prilikom emitiranja, isticanjem vizualne oznake na ekranu ili na drugi način, kao naziv nositelja pra na programskom signalu, dok se ne dokaže suprotno.
Pra organizacije za emitiranje
Članak 158.
(1) Organizacija za emitiranje ima sljedeća imovinska pra:
– isključivo pro fiksiranja svojih nefiksiranih programskih signala
– isključivo pro umnožanja svojih fiksiranih programskih signala
– isključivo pro distribuiranja svojih fiksiranih programskih signala, osim iznajmljivanja i pra na naknadu za jnu posudbu
– isključivo pro emitiranja svojih programskih signala
– isključivo pro reemitiranja svojih programskih signala
– isključivo pro prijenosa svojih programskih signala izrnim protokom
– isključivo pro jnog priopćanja svojih programskih signala emitiranih, reemitiranih, prenesenih izrnim protokom ili učinjenih dostupnim jnosti, ako je takvo priopćanje pristupačno jnosti uz plaćanje ulaznice
– isključivo pro činjenja dostupnim jnosti svojih programskih signala
– isključivo pro priopćanja jnosti svojih programskih signala, uključujući činjenje dostupnim jnosti u okviru prateće internetske usluge te
– isključivo pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti pri danju pristupa jnosti programskim signalima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta.
(2) Programski signal ne može biti predmetom jne posudbe.
(3) Organizacija za emitiranje ima isključiva pra i na svojim pratećim internetskim uslugama.
(4) Kabelski ili drugi operator koji samo reemitira programske signale ili ih samo priopća jnosti izrnim protokom nije organizacija za emitiranje.
(5) Ne smatra se organizacijom za emitiranje subjekt koji prenosi program isključivo putem računalnih mreža i nema uredničku odgovornost za sastljanje, raspoređivanje i emitiranje programa.
Pra organizacija za emitiranje u posebnim slučajevima
Članak 159.
(1) Kad neka fizička ili prna osoba koja nije profesionalni novinar ni fotoreporter, s kojom organizacija za emitiranje nije sklopila ugovor o narudžbi niti je kod nje u radnom odnosu, po vlastitoj inicijativi ili po neobvezujućem općem ili individualnom pozivu organizacije za emitiranje dosti na bilo koji način organizaciji za emitiranje autorsko djelo ili predmet srodnog pra novinarske prirode kojemu je svrha informiranje jnosti o aktualnim vijestima ili drugim aktualnim temama, s ciljem da ga obji u okviru svojeg programskog signala, a tak se cilj podrazumijeva uvijek kad osoba izričito u pisanom obliku ne izji suprotno prilikom doste, smatra se, po ovom Zakonu, da je organizacija za emitiranje ovlaštena takvo djelo ili predmet srodnog pra koristiti na isti način kao da je naručitelj takvog autorskog djela ili predmeta srodnog pra te da je stekla neisključiva imovinska pra iskorištanja dostljenog autorskog djela ili predmeta srodnog pra u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju oblja, bez prostornog i vremenskog ograničenja.
(2) U slučajevima iz stka 1. ovoga članka organizacija za emitiranje nema obvezu korištenja dostljenog autorskog djela ili predmeta srodnog pra ni obvezu vraćanja dostljenog primjerka iskorištenog ili neiskorištenog autorskog djela ili predmeta srodnog pra.
(3) Za slučajeve iz stka 1. ovoga članka organizacija za emitiranje dužna je na svojim mrežnim stranicama jno objiti opće uvjete korištenja dostljenih autorskih djela i predmeta srodnih pra u kojima će, među ostalim, odrediti imaju li, te u kojim slučajevima i u kojem iznosu, osobe koje doste organizaciji za emitiranje autorska djela ili predmete srodnih pra pro na naknadu za korištenje.
Pra organizacije za emitiranje u prnom prometu
Članak 160.
Prom organizacije za emitiranje može se slobodno raspolagati.
Trajanje pra
Članak 161.
Pro organizacije za emitiranje traje 50 godina računajući od prvog emitiranja programskog signala ili od prvog prenošenja izrnim protokom programskog signala, bez obzira na to je li ono bilo bežično ili putem žica.
Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pru
Članak 162.
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stka 3., članaka 33., 34. i 36., članaka od 40. do 53., članaka od 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 84. do 86., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga pogllja i na pro organizacije za emitiranje, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz prne nari pra organizacije za emitiranje.
Pogllje 6. PRA NAKLADNIKA INFORMATIVNIH PUBLIKACIJAInformativna publikacija, usluga informacijskog društva, nakladnik informativnih publikacija
Članak 163.
(1) Informativna publikacija je zbirka koja se uglnom sastoji od pisanih autorskih djela novinarske prirode koja može sadržati i ostale vrste djela ili predmete srodnih pra, uključujući fotografije i videosadržaje i koja predstlja pojedinačni element unutar periodične ili redovito ažurirane publikacije, koja se objljuje pod jednim naslovom, s ciljem informiranja jnosti o aktualnim vijestima ili drugim temama, kao što su novine ili časopis opće ili posebne tematike, i koja je objljena na bilo kojem mediju pod inicijativom, uredničkom odgovornosti i kontrolom urednika novina ili publikacije ili novinskog nakladnika ili nakladnika medija ili pružatelja medijske usluge.
(2) Periodične publikacije koje se objljuju u znanstvene ili akademske svrhe, kao što su znanstveni časopisi, ne smatraju se publikacijama iz stka 1. ovoga članka.
(3) Usluga informacijskog društva je svaka usluga koja se obično pruža uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima te na osobni zahtjev primatelja usluga. Pružanje usluga na daljinu znači da se usluga pruža, a da strane nisu istodobno prisutne. Elektroničkim sredstvima znači da se usluga na početku šalje i prima na odredištu pomoću elektroničke opreme za obradu, uključujući digitalnu kompresiju i pohranu podataka te u potpunosti šalje, prenosi i prima telegrafski, radiovezom, optičkim sredstvima ili ostalim elektromagnetskim sredstvima. Na osobni zahtjev primatelja usluga znači da se usluga pruža prijenosom podataka na osobni zahtjev.
(4) Nakladnik informativnih publikacija je novinski nakladnik, nakladnik medija ili pružatelj medijske usluge, kako su te osobe određene zakonom kojim se uređuju mediji i zakonom kojim se uređuju elektronički mediji (na primjer, nakladnik vijesti ili novinska agencija), kad objljuju informativne publikacije iz stka 1. ovoga članka.
Predmnijeva nakladnika informativnih publikacija
Članak 164.
Nakladnikom informativnih publikacija smatra se onaj nakladnik čije je ime ili naziv redovito na uobičajen način označen u informativnoj publikaciji ili uz informativnu publikaciju isticanjem vizualne oznake ili na drugi način, kao naziv nositelja pra na informativnoj publikaciji, dok se ne dokaže suprotno.
Pra nakladnika informativnih publikacija, osim u odnosu na korištenja od strane pružatelja usluga informacijskog društva
Članak 165.
(1) Nakladnik informativnih publikacija u pogledu svojih informativnih publikacija ili dijelova informativnih publikacija ima sljedeća imovinska pra:
– isključivo pro umnožanja
– isključivo pro distribuiranja, uključujući pro iznajmljivanja te pro na primjerenu naknadu ako se njegove informativne publikacije, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posuđuju posredovanjem jnih knjižnica; pro iznajmljivanja i pro na naknadu za jnu posudbu ostvaruje se obezno kolektivno
– isključivo pro priopćanja jnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim jnosti te
– isključivo pro prerade.
(2) Pra iz stka 1. ovoga članka primjenjuju se na nakladnike informativnih publikacija koji imaju poslovni nastan u nekoj od drža članica Europske unije.
(3) Pra iz stka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga informacijskog društva.
Pra nakladnika informativnih publikacija u odnosu na korištenja od strane pružatelja usluga informacijskog društva
Članak 166.
(1) Kad informativne publikacije ili bilo koji njihov dio na internetu koristi pružatelj usluga informacijskog društva, nakladnik informativnih publikacija u pogledu svojih informativnih publikacija ima isključivo pro:
– umnožanja
– priopćanja jnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim jnosti.
(2) Pra iz stka 1. ovoga članka primjenjuju se na nakladnike informativnih publikacija koji imaju poslovni nastan u nekoj od drža članica Europske unije.
(3) Pra iz stka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u odnosu na:
1. pojedinačne korisnike koji informativne publikacije i njihove dijelove koriste za privatne i nekomercijalne svrhe
2. radnje stljanja hiperlinkova
3. korištenje pojedinačnih riječi ili vrlo kratkih isječaka, koji nemaju više od nekoliko riječi i koji ne sadrže fotografije ili videosadržaje, iz informativnih publikacija, pod uvjetom da takvo korištenje ne utječe na djelotvornost isključivih pra iz stka 1. ovoga članka. Na djelotvornost isključivih pra osobito utječe kad se korištenjem vrlo kratkih isječaka zamjenjuje sama informativna publikacija ili kad se čitatelja odvraća od upućivanja na nju.
Pro novinskih autora na udio u naknadi nakladnika informativnih publikacija
Članak 167.
(1) Profesionalni novinari i fotoreporteri čija su autorska djela uvrštena u informativne publikacije imaju pro na odgovarajući udio u primjerenoj naknadi koju ostvare nakladnici tih informativnih publikacija kad njihove informativne publikacije na internetu koriste pružatelji usluga informacijskog društva u smislu članka 166. ovoga Zakona. Ovo pro ostvaruje se obezno kolektivno.
(2) Udio u naknadi iz stka 1. ovoga članka ne smatra se plaćom.
Nakladnik informativnih publikacija kao naručitelj ili poslodac
Članak 168.
(1) Iznimno od članka 96. stka 3. i članka 100. staka od 2. do 4. ovoga Zakona, autor ili nositelj srodnog pra zadrža pro koristiti autorsko djelo ili predmet srodnog pra stvorenog po narudžbi nakladnika informativnih publikacija ili u radnom odnosu kod nakladnika informativnih publikacija, na način koji nije u suprotnosti s interesima nakladnika informativnih publikacija, ali mu nije dopušteno osnovati pro iskorištanja autorskog djela za drugog nakladnika informativnih publikacija ili za pružatelja usluga informacijskog društva.
(2) Iznimno od članka 97. stka 4. i članka 101. stka 4. ovoga Zakona, ako se pra za autorska djela stvorena po narudžbi nakladnika informativnih publikacija ili u radnom odnosu kod nakladnika informativnih publikacija ostvaruju kolektivno, tako ostvarena naknada dijeli se između autora, s jedne strane, te nakladnika informativnih publikacija, s druge strane.
Pra nakladnika informativnih publikacija u posebnim slučajevima
Članak 169.
(1) Kad neka fizička ili prna osoba koja nije profesionalni novinar ni fotoreporter, s kojom nakladnik informativne publikacije nije sklopio ugovor o narudžbi ili drugi ugovor niti je kod njega u radnom odnosu, po vlastitoj inicijativi ili po neobvezujućem općem ili individualnom pozivu nakladnika informativnih publikacija dosti na bilo koji način nakladniku informativnih publikacija autorsko djelo ili predmet srodnog pra novinarske prirode kojemu je svrha informiranje jnosti o aktualnim vijestima ili drugim aktualnim temama, s ciljem da ga obji u okviru svoje informativne publikacije, a tak se cilj podrazumijeva uvijek kad osoba izričito u pisanom obliku ne izji suprotno prilikom doste, smatra se, po ovom Zakonu, da je nakladnik informativne publikacije ovlašten takvo djelo ili predmet srodnog pra koristiti na isti način kao da je naručitelj takvog autorskog djela ili predmeta srodnog pra te da je stekao neisključiva imovinska pra iskorištanja dostljenog autorskog djela ili predmeta srodnog pra u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju oblja, bez prostornog i vremenskog ograničenja.
(2) U slučajevima iz stka 1. ovoga članka, nakladnik informativnih publikacija nema obvezu korištenja dostljenog autorskog djela ili predmeta srodnog pra ni obvezu vraćanja dostljenog primjerka iskorištenog ili neiskorištenog autorskog djela ili predmeta srodnog pra.
(3) Za slučajeve iz stka 1. ovoga članka nakladnik informativnih publikacija dužan je jno objiti na svojim mrežnim stranicama opće uvjete korištenja dostljenih autorskih djela i predmeta srodnih pra u kojima će, među ostalim, odrediti imaju li, te u kojim slučajevima i u kojem iznosu, osobe koje doste nakladniku informativnih publikacija autorska djela ili predmete srodnih pra pro na naknadu za korištenje.
(4) Svaka naknada za korištenje bilo kojeg predmeta zaštite iz ovoga članka koja se ostvaruje u sustu kolektivnog ostvarivanja pra pripada u cijelosti nakladniku informativnih publikacija u kojoj je objljen.
Pro nakladnika informativnih publikacija u prnom prometu
Članak 170.
Prom nakladnika informativnih publikacija može se slobodno raspolagati.
Trajanje pra
Članak 171.
(1) Pro nakladnika informativnih publikacija iz članka 165. ovoga Zakona traje deset godina od prve zakonite obje informativne publikacije, u odnosu na tu informativnu publikaciju.
(2) Pro nakladnika informativnih publikacija iz članka 166. ovoga Zakona traje dvije godine od prve zakonite obje informativne publikacije, u odnosu na tu informativnu publikaciju.
Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pru
Članak 172.
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stka 3., članaka 33., 34., 36., 41. i 46., članaka od 48. do 54., članaka od 58. do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga pogllja i na pro nakladnika informativnih publikacija, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz prne nari pra nakladnika informativnih publikacija.
Pogllje 7. PRO PROIZVOĐAČA NEORIGINALNIH BAZA PODATAKANeoriginalna baza podataka, proizvođač neoriginalne baze podataka
Članak 173.
(1) Neoriginalna baza podataka je zbirka samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe, uređena po određenom sustu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima, pri čemu je postizanje, verifikacija ili predstljanje sadržaja takve baze podataka zahtijevalo kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se može sastojati od sredsta, utrošenog vremena i uloženog truda te drugih ulaganja.
(2) Zaštita koju uživa neoriginalna baza podataka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na pra koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih pra uvrštenim u tu bazu podataka, niti se odnosi na ikakva druga pra ili obveze koje postoje na podacima ili na drugoj građi sadržanoj u toj bazi podataka.
(3) Zaštita neoriginalne baze podataka nezisna je od njezine zaštite autorskim prom ili bilo kojim drugim prom i primjenjuje se bez obzira na to je li baza podataka ujedno prikladna za zaštitu autorskim ili bilo kojim drugim prom.
(4) Zaštita neoriginalne baze podataka ne utječe na zaštitu njezina sadržaja patentom, žigom ili industrijskim dizajnom, na propise o zaštiti kulturne baštine, o ograničajućim praksama i zaštiti poštenog trgovanja, o zaštiti neobjljenih informacija s tržišnom vrijednosti, sigurnosti, povjerljivosti, zaštiti podataka i privatnosti, pristupu jnim dokumentima, kao ni na ugovorno pro.
(5) Proizvođač neoriginalne baze podataka je prna ili fizička osoba koja u svoje ime daje inicijativu i poduzima kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje u proizvodnju neoriginalne baze podataka.
Predmet zaštite
Članak 174.
(1) Predmet zaštite prom proizvođača neoriginalne baze podataka, uz primjenu članka 175. ovoga Zakona, obuhvaća:
1. cjelokupan sadržaj neoriginalne baze podataka
2. svaki kvalitativno i/ili kvantitativno znatni dio sadržaja neoriginalne baze podataka
3. kvalitativno i/ili kvantitativno neznatne dijelove sadržaja neoriginalne baze podataka kad se ti dijelovi koriste izvlačenjem ili ponovnim korištenjem, ponljano i sustno, pa je to u suprotnosti s redovitim korištenjem neoriginalne baze podataka ili neoprdano šteti zakonitim interesima proizvođača neoriginalne baze podataka.
(2) Zaštita koja je ovim Zakonom predviđena za neoriginalne baze podataka ne odnosi se na računalne programe koji su korišteni za njihovu izradu ili rad. Takvi računalni programi zaštićeni su kao zasebna autorska djela ako su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.
Pro proizvođača neoriginalne baze podataka
Članak 175.
(1) Proizvođač neoriginalne baze podataka ima sljedeća imovinska pra u odnosu na radnje izvlačenja i/ili ponovnog korištenja neoriginalne baze podataka:
– isključivo pro umnožanja
– isključivo pro distribuiranja, uključujući pro iznajmljivanja, osim pra na naknadu za jnu posudbu
– isključivo pro priopćanja jnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim jnosti
– isključivo pro prerade.
(2) Radnja izvlačenja znači trajan ili privremen prijenos cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka na drugi medij bilo kojim sredstvima ili u bilo kojem obliku.
(3) Radnje ponovnog korištenja znače svaki oblik činjenja dostupnim jnosti cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka distribuiranjem primjeraka baze podataka, iznajmljivanjem, prijenosom putem interneta ili drugim oblicima prijenosa ili transmisije.
(4) Iscrpljenje pra distribuiranja iz članka 34. stka 4. ovoga Zakona odnosi se samo na daljnju prodaju neoriginalne baze podataka.
(5) Neoriginalna baza podataka ne može biti predmetom jne posudbe.
(6) Pro proizvođača neoriginalne baze podataka iz ovoga članka pripada proizvođaču koji je držljanin drže članice Europske unije ili ima uobičajeno borište ili registrirano sjedište, središnju upru ili glno mjesto poslovanja u drži članici Europske unije. Ako proizvođač neoriginalne baze podataka ima samo registrirano sjedište u drži članici Europske unije, njegovo djelovanje mora biti stvarno i trajno povezano s gospodarstvom drže članice Europske unije.
Pra i obveze ovlaštenog korisnika
Članak 176.
(1) Ovlašteni korisnik objljene neoriginalne baze podataka može koristiti neznatne dijelove njezina sadržaja za bilo kakvu namjenu. Ako je ovlašten samo u pogledu dijela baze podataka, ovaj se stak primjenjuje samo na taj dio.
(2) Ovlašteni korisnik neoriginalne baze podataka učinjene dostupnom jnosti ne smije obljati radnje koje su u suprotnosti s uobičajenim korištenjem te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose štetu zakonitim interesima njezina proizvođača.
(3) Ovlašteni korisnik objljene neoriginalne baze podataka ne smije štetiti autorima i nositeljima srodnih pra u pogledu autorskih djela i predmeta srodnih pra koji su uvršteni u tu bazu podataka.
(4) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
Pro proizvođača neoriginalne baze podataka u prnom prometu
Članak 177.
Prom proizvođača neoriginalne baze podataka može se slobodno raspolagati.
Trajanje pra
Članak 178.
(1) Pro proizvođača neoriginalne baze podataka traje 15 godina od zršetka izrade baze podataka. Ako je unutar toga razdoblja neoriginalna baza podataka zakonito objljena, pro proizvođača neoriginalne baze podataka traje 15 godina od takve zakonite obje.
(2) Svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena sadržaja neoriginalne baze podataka, koja je poduzeta uz znatno novo ulaganje dovodi do ponovnog započinjanja tijeka roka zaštite iz stka 1. ovoga članka. Znatna izmjena sadržaja neoriginalne baze podataka uključuje i postupno dopunjanje, brisanje i mijenjanje baze.
Odgovarajuća primjena odredaba o autorskom pru
Članak 179.
Odredbe članaka 5., 17. i 25., članka 26. stka 3., članaka 33., 34., 36., 46. i 54., članaka od 58 do 63., članaka od 65. do 71., članaka od 96. do 114. te članaka 126. i 127. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način te u skladu s odredbama ovoga pogllja i na pro proizvođača neoriginalne baze podataka, ako za njega nije nešto posebno određeno ili ne proizlazi iz prne nari pra proizvođača neoriginalne baze podataka.
Pogllje 8. PRO NAKLADNIKA NA PISANIM IZDANJIMAPro nakladnika na prvom izdanju neobjljenih slobodnih autorskih djela
Članak 180.
(1) Osoba koja prvi put zakonito izda ili priopći jnosti još neobjljeno autorsko djelo na kojemu je autorsko pro istekom roka zaštite prestalo, stječe pro koje odgovara imovinskim autorskim prima po ovom Zakonu.
(2) Pro iz stka 1. ovoga članka traje 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili priopćanja jnosti i njime se može slobodno raspolagati.
DIO ČETVRTI SADRŽAJNA OGRANIČENJA AUTORSKOG I SRODNIH PRA
Zajedničke odredbe
Članak 181.
(1) Objljenim autorskim djelom ili predmetom srodnog pra iz ovoga Zakona može se koristiti bez odobrenja nositelja pra ili bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima koji su u ovom Zakonu izričito nedeni (u daljnjem tekstu: sadržajna ograničenja).
(2) Odredbe o sadržajnim ograničenjima iz ovoga dijela Zakona odnose se samo na takvo korištenje autorskog djela ili predmeta srodnog pra koje se ne suprotstlja njihovu redovitom korištenju i ne šteti neoprdano zakonitim interesima nositelja pra.
Privremene radnje umnožanja
Članak 182.
Privremene radnje umnožanja autorskog djela, čija je jedina svrha omogućanje prijenosa u mreži između trećih strana putem posrednika ili ovlašteno korištenje autorskog djela, koje su prolazne ili popratne, koje čine sastni i bitni dio tehnološkog procesa i koje kao takve nemaju nezisan gospodarski značaj, izuzete su od autorskih i srodnih isključivih pra umnožanja iz članka 33. ovoga Zakona.
Umnožanje autorskog djela za privatno korištenje uz plaćanje odgovarajuće naknade
Članak 183.
(1) Dopušteno je fizičkoj osobi, bez autorova odobrenja, iz zakonito objljenog izvora umnožati autorsko djelo na bilo koju podlogu, kao i umnožati autorsko djelo u obliku fotokopije, ako to čini za privatno korištenje koje nema izrno ili neizrno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno jnosti.
(2) Kad se autorsko djelo može umnožati bez autorova odobrenja u skladu s odredbama stka 1. ovoga članka, autori djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će bez njihova odobrenja biti umnožena snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta ili fotokopiranjem, za privatno korištenje, imaju pro na odgovarajuću naknadu od prodaje praznih nosača zvuka, slike ili teksta i uređaja za tonsko i vizualno snimanje te uređaja za fotokopiranje.
(3) Autori imaju, osim pra iz stka 2. ovoga članka, i pro na odgovarajuću naknadu od fizičke ili prne osobe koja uz naplatu oblja usluge fotokopiranja.
(4) S fotokopiranjem su izjednačene sve druge tehnike umnožanja, a s uređajima za tonsko i vizualno snimanje izjednačeni su drugi uređaji koji omogućaju isti učinak.
Naplata odgovarajuće naknade za umnožanje za privatno korištenje
Članak 184.
(1) Odgovarajuću naknadu iz članka 183. stka 2. ovoga Zakona plaćaju proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta, proizvođači uređaja za tonsko i vizualno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje te solidarno s njima uvoznici praznih nosača zvuka, slike ili teksta, uređaja za tonsko i vizualno snimanje, uređaja za fotokopiranje, osim ako je riječ o uvozu malih količina namijenjenih za privatno i nekomercijalno korištenje kao dio osobne prtljage. Ako se nedeni uređaji i predmeti ne proizvode u Republici Hrvatskoj, naknadu plaća uvoznik.
(2) Obveza plaćanja odgovarajuće naknade nastaje pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta, novih uređaja za tonsko i vizualno snimanje te novih uređaja za fotokopiranje.
(3) Obveza plaćanja odgovarajuće naknade nastaje i onda kad su uređaji i nosači iz stka 1. ovoga članka uneseni u Republiku Hrvatsku iz druge drže članice Europske unije.
(4) Obveza plaćanja odgovarajuće naknade ne nastaje ako se novi prazni nosači zvuka, slike ili teksta, novi uređaji za tonsko i vizualno snimanje te novi uređaji za fotokopiranje iznose ili izvoze iz Republike Hrvatske.
(5) Naknada iz članka 183. stka 3. ovoga Zakona plaća se prema podacima o broju učinjenih fotokopija.
(6) Autori se ne mogu odreći pra na odgovarajuću naknadu iz članka 183. staka 2. i 3. ovoga Zakona. Naknada se ostvaruje obezno kolektivno.
Odgovarajuća primjena odredaba o umnožanju za privatno korištenje na srodna pra
Članak 185.
(1) Odredbe članaka 183. i 184. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na umjetnike izvođače, proizvođače fonograma, audiovizualne producente i nakladnike informativnih publikacija.
(2) Programski signali organizacija za emitiranje mogu se umnožati za privatno korištenje u skladu s člankom 183. stkom 1. ovoga Zakona, bez plaćanja odgovarajuće naknade iz članka 183. stka 2. ovoga Zakona.
(3) Bez obzira na to što nemaju vlastito isključivo pro umnožanja, nakladnici pisanih izdanja imaju vlastito pro na odgovarajuću naknadu za umnožanje njihovih izdanja za privatno korištenje, uz odgovarajuću primjenu članaka 183. i 184. ovoga Zakona.
(4) Pro na odgovarajuću naknadu iz stka 3. ovoga članka traje 50 godina od zakonitog izdanja djela, računajući od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu izdanja. Njime se može slobodno raspolagati.
Slučajevi kad umnožanje za privatno korištenje nije dopušteno
Članak 186.
Nije dopušteno umnožanje za privatno korištenje cijele knjige, osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, grafičkih izdanja glazbenih djela (notni materijal), autorskih baza podataka, neoriginalnih baza podataka, kartografskih djela, računalnih programa, kao ni izgradnja arhitektonskog objekta, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.
Rudarenje teksta i podataka u svrhe znanstvenog istraživanja
Članak 187.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožanje autorskih djela, uključujući autorske baze podataka, i predmeta srodnih pra, uključujući radnje izvlačenja dijela sadržaja i radnje ponovnog korištenja cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka, koje obljaju znanstvene organizacije i institucije kulturne baštine radi rudarenja teksta i podataka za potrebe znanstvenog istraživanja u autorskim djelima i predmetima srodnih pra kojima imaju zakonit pristup.
(2) Znanstvena organizacija je sveučilište, uključujući njegove knjižnice, znanstveni institut ili zod, sastnica sveučilišta, bolnica koja provodi istraživanja ili bilo koji drugi subjekt čiji je glni cilj provoditi znanstveno istraživanje ili provoditi obrazovne aktivnosti koje uključuju i provedbu znanstvenog istraživanja na neprofitnoj osnovi ili ponovnim ulaganjem sve dobiti u znanstveno istraživanje ili u skladu s misijom jnog interesa koji je priznala Republika Hrvatska (primjerice jnim financiranjem ili posebnim zakonom ili jnim ugovorima), i to na način da pristup rezultatima dobivenim takvim znanstvenim istraživanjem ne može na povlaštenoj osnovi dobiti poduzetnik koji ostvaruje odlučujući utjecaj na takvu organizaciju.
(3) Institucija kulturne baštine je jno dostupna knjižnica ili muzej, arhiv ili ustanova filmske ili audiovizualne baštine. To uključuje nacionalne knjižnice i nacionalne arhive, kao i arhive i jno dostupne knjižnice obrazovnih institucija, znanstvenih organizacija i jnih organizacija za emitiranje.
(4) Rudarenje teksta i podataka podrazumijeva svaku automatiziranu analitičku tehniku čiji je cilj analiza teksta i podataka u digitalnom obliku radi stvaranja podataka, koje uključuju uzorke, trendove i korelacije.
(5) Zakonit pristup podrazumijeva pristup sadržaju zaštićenom autorskim prom ili srodnim prima koji se temelji, među ostalim, na ugovornom odnosu između nositelja pra i znanstvenih organizacija i institucija kulturne baštine koji može biti pretplatnički odnos, odnos zasnovan na politici otvorenog pristupa ili na drugim zakonitim načinima stjecanja pristupa sadržaju zaštićenom autorskim prom ili srodnim prima. Smatra se da zakonit pristup imaju sve osobe obuhvaćene pretplatama i ugovorima o korištenju zbog svoje povezanosti sa znanstvenim organizacijama i institucijama kulturne baštine.
(6) Znanstvene organizacije i institucije kulturne baštine moraju rezultate umnožanja i izvlačenja nastalih u skladu sa stkom 1. ovoga članka pohraniti uz odgovarajuću razinu sigurnosti i mogu ih zadržati za potrebe znanstvenog istraživanja, uključujući i za provjeru rezultata znanstvenog istraživanja.
(7) Nositelji pra smiju primjenjivati mjere kojima se osigura sigurnost i cjelovitost mreža i baza podataka na ili u kojima su smještena djela i predmeti srodnih pra, kao što su mjere provjere IP adrese ili postupak autentifikacije korisnika. Te mjere moraju biti razmjerne uključenim rizicima i ne smiju prelaziti ono što je nužno za ostvarenje cilja osiguranja sigurnosti i cjelovitosti susta te se njima ne smije ugrožati učinkovitost primjene ograničenja iz stka 1. ovoga članka.
(8) Nositelji pra, znanstvene organizacije i institucije kulturne baštine moraju surađivati radi dogovaranja najboljih praksi povezanih s primjenom obveza iz stka 6. i mjera iz stka 7. ovoga članka.
(9) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
Rudarenje teksta i podataka u druge svrhe
Članak 188.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, u svrhu rudarenja teksta i podataka kako je ono određeno u članku 187. stku 4. ovoga Zakona, umnožanje autorskih djela, uključujući umnožanje autorskih baza podataka i računalnih programa te prerađenih računalnih programa u smislu članka 15. stka 1. ovoga Zakona, i predmeta srodnih pra, kao i radnje izvlačenja dijela sadržaja i radnje ponovnog korištenja cjelokupnog ili znatnog dijela sadržaja neoriginalne baze podataka.
(2) Rezultati umnožanja i izvlačenja iz stka 1. ovoga članka mogu se zadržati samo onoliko vremena koliko je potrebno da bi se ostvarila svrha rudarenja teksta i podataka.
(3) Ograničenje iz stka 1. ovoga članka odnosi se na autorska djela i predmete srodnih pra kojima se može zakonito pristupiti te pod uvjetom da pra korištenja na njima nisu izričito na primjeren način pridržali njihovi nositelji pra.
(4) Primjereni načini pridržaja pra mogu biti: strojno čitljiv način koji uključuje metapodatke, opći uvjeti koji se odnose na mrežne stranice i uslugu, ugovorne odredbe ili jednostrane izje nositelja pra.
(5) Kad je riječ o autorskim djelima i predmetima srodnih pra koji su učinjeni dostupnim jnosti na internetu, jedini primjereni način pridržaja pra je strojno čitljiv način koji uključuje metapodatke i opće uvjete koji se odnose na mrežne stranice ili uslugu.
Slobodno korištenje djela siročadi
Članak 189.
(1) Dopušteno je institucijama kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona, obrazovnim ustanovama te jnim organizacijama za emitiranje, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožati djela siročad koja su sadržana u njihovim zbirkama u smislu članka 191. stka 2. ovoga Zakona, u svrhu digitalizacije, činjenja dostupnim jnosti, indeksiranja, katalogiziranja, očuvanja ili obnove te ih činiti dostupnim jnosti. Radnje umnožanja i činjenja dostupnim jnosti nedene institucije mogu poduzimati samo radi postizanja ciljeva vezanih uz njihove zadaće od jnog interesa, posebno radi očuvanja i obnljanja djela siročadi koja čine sastni dio njihovih zbirki te osiguranja njihove dostupnosti za kulturne i obrazovne potrebe.
(2) Institucije, ustanove i organizacije iz stka 1. ovoga članka mogu od korištenja opisanih u stku 1. ovoga članka ostvarivati prihode, isključivo u svrhu pokrivanja svojih troškova u vezi s digitalizacijom i činjenjem dostupnim jnosti djela siročadi. To ne utječe na njihovo pro na slobodu ugovaranja u okviru provedbe svojih zadaća od jnog interesa, posebno u pogledu sklapanja sporazuma o jno-privatnom partnerstvu.
(3) Prilikom svakog korištenja djela siročadi institucije, ustanove i organizacije iz stka 1. ovoga članka dužne su na uobičajen način nesti autora odnosno koautore tih djela koji su identificirani.
(4) Autor ili koautor koji ukine status djela siročeta u skladu s člankom 25. stkom 7. ovoga Zakona ima pro na pričnu naknadu za dotadašnje korištenje svojeg djela kao djela siročeta. Pričnu naknadu dužna je isplatiti institucija, ustanova ili organizacija iz stka 1. ovoga članka koja je koristila djelo.
(5) Visina prične naknade iz stka 4. ovoga članka određuje se s obzirom na kategoriju djela siročeta, uzimajući u obzir, među ostalim, ciljeve Republike Hrvatske u području promicanja kulture, nekomercijalnu nar korištenja koje poduzima institucija, ustanova ili organizacija iz stka 1. ovoga članka i kojim se ostvaruju ciljevi vezani uz njihove zadaće od jnog interesa, kao što su promicanje učenja i širenje kulture, te moguću štetu koju su pretrpjeli autori. Prična naknada isplaćuje se za najviše tri godine unatrag, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta.
(6) Zahtjev za isplatu prične naknade može postiti autor ili odgovarajuća organizacija za kolektivno ostvarivanje pra. Zahtjev za isplatu prične naknade zastarijeva u roku od godine dana, računajući od dana ukidanja statusa djela siročeta.
(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na srodna pra iz ovoga Zakona.
(8) Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze i pra stečena drugim propisima o drugim prima intelektualnog vlasništva, uvjetnom pristupu, pristupu uslugama reemitiranja, zaštiti kulturne baštine, obvezi deponiranja, zaštiti poštenog trgovanja, zaštiti neobjljenih informacija s tržišnom vrijednosti, sigurnosti, povjerljivosti, zaštiti podataka i privatnosti, pristupu jnim dokumentima, ugovornom pru te o slobodi tiska i slobodi izražanja u medijima.
Efemerne snimke
Članak 190.
(1) Dopušteno je organizaciji za emitiranje koja ima odobrenje za emitiranje autorskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi ili umjetničke glazbene izvedbe, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožati ih vlastitim sredstvima na nosač zvuka, slike ili teksta, za potrebe vlastitog emitiranja (efemerne snimke).
(2) Organizacija za emitiranje dužna je efemerne snimke iz stka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana emitiranja uništiti ili ih pohraniti u vlastitom ili u jnom službenom arhivu ako te snimke imaju posebnu dokumentarnu vrijednost.
(3) Efemerne snimke koje su u skladu s odredbama stka 2. ovoga članka pohranjene mogu se ponovo emitirati, reemitirati, prenijeti izrnim protokom, učiniti dostupnim jnosti, biti sadržane u pratećoj internetskoj usluzi te im se može dati pristup jnosti u skladu s člankom 50. ovoga Zakona, uz odobrenje nositelja pra i plaćanje naknade. Ovo se pro obezno ostvaruje u sustu kolektivnog ostvarivanja pra.
Očuvanje kulturne baštine
Članak 191.
(1) Dopušteno je institucijama kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožati autorska djela i predmete srodnih pra koji su trajni dio njihovih zbirki, u bilo kojem formatu ili na bilo kojem mediju, u svrhu njihova očuvanja te u mjeri koja je za to potrebna u tom smislu.
(2) Smatra se da su autorska djela i predmeti srodnih pra dio zbirki institucija kulturne baštine u slučajevima kad su primjerci tih djela i predmeta srodnih pra u vlasništvu institucije kulturne baštine ili ih ona trajno drži na temelju ugovora o korištenju, depozitu ili trajnoj posudbi ili sličnog ugovornog odnosa.
(3) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
Korištenje djela i predmeta srodnih pra koji su nedostupni na tržištu
Članak 192.
(1) Dopušteno je institucijama kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona, na nekomercijalnim mrežnim stranicama, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožanje i priopćanje jnosti, uključujući i činjenje dostupnim jnosti, autorskih djela i predmeta srodnih pra nedostupnih na tržištu, koji su trajni dio njihovih zbirki u smislu članka 191. stka 2. ovoga Zakona, za nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da prilikom korištenja nedu imena autora ili drugog nositelja pra kojeg je moguće utvrditi, osim ako se pokaže da to nije moguće.
(2) Odredba stka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u odnosu na skupove djela ili predmete srodnih pra nedostupnih na tržištu ako na temelju razumnog napora iz članka 17. staka od 1. do 3. ovoga Zakona proizlazi da postoje dokazi da se ti skupovi uglnom sastoje od:
– djela ili predmeta srodnih pra, osim audiovizualnih djela, prvi put objljenih ili, ako nisu objljeni, prvi put emitiranih u trećoj zemlji
– audiovizualnih djela čiji producenti imaju sjedište ili uobičajeno borište u trećoj zemlji ili
– djela ili predmeta srodnih pra držljana trećih drža kad se, nakon razumnog napora, nije mogla utvrditi drža članica Europske unije ili treća drža u skladu s podstcima 1. i 2. ovoga stka.
(3) Uzima se da se korištenja uz primjenu ograničenja iz stka 1. ovoga članka odvijaju samo na području Republike Hrvatske ako institucija kulturne baštine ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(4) Odredbe staka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se samo na one vrste autorskih djela i predmete srodnih pra za koje u Republici Hrvatskoj ne postoji organizacija za kolektivno ostvarivanje pra.
(5) Podatke o djelima i predmetima srodnih pra koji se koriste na temelju ovoga članka institucije kulturne baštine dužne su dostiti u skladu s člankom 17. stkom 5. ovoga Zakona.
Ograničenja pra umnožanja u korist pojedinih ustanova
Članak 193.
Dopušteno je znanstvenim organizacijama iz članka 187. stka 2. ovoga Zakona, institucijama kulturne baštine iz članka 187. stka 3. ovoga Zakona, obrazovnim ustanovama, ustanovama za predškolski odgoj te socijalnim i karitativnim ustanovama, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožati autorsko djelo ili predmet srodnog pra iz ovoga Zakona na bilo koju podlogu, za svoje posebne potrebe koje su u suglasju s njihovom jnom svrhom, kao što su potrebe očuvanja i osiguranja građe, tehničke obnove i poprljanja građe, uprljanja zbirkom u smislu članka 191. stka 2. ovoga Zakona i ostale vlastite potrebe, ako pritom ne ostvaruju izrnu ili neizrnu imovinsku ili komercijalnu korist.
Ograničenje u korist osoba s invaliditetom
Članak 194.
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, za potrebe osoba s invaliditetom, korištenje autorskih djela i predmeta srodnih pra na način koji je u izrnoj vezi s invaliditetom tih osoba i koje je nekomercijalne nari, a u opsegu potrebnom za odnosni invaliditet.
Ograničenje u korist osoba koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili druge poteškoće u korištenju tiskanih izdanja
Članak 195.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožanje, distribuiranje, priopćanje jnosti na bilo koji način, kao i prerada autorskih djela, uključujući računalne programe i autorske baze podataka, te predmeta srodnih pra, uključujući neoriginalne baze podataka, koji su zakonito izdani ili na drugi način zakonito objljeni jnosti u obliku knjiga, periodičnih publikacija, novina, časopisa ili drugih vrsta zapisa, notacija, uključujući notne materijale, te ilustracija koje su s njima povezane, na bilo kojem mediju, uključujući u zvučnom obliku, kao što su zvučne knjige, te u digitalnom obliku, u svrhu obljanja bilo koje radnje koja je potrebna:
– da bi korisnik koji ima zakonit pristup takvom autorskom djelu ili predmetu srodnog pra, ili osoba koju on ovlasti, izradio njegov primjerak u pristupačnom formatu, isključivo za svoju uporabu i
– da bi ovlašteni subjekt koji ima zakonit pristup takvom autorskom djelu ili predmetu srodnog pra izradio njegov primjerak u pristupačnom formatu ili da bi tak primjerak priopćio, učinio dostupnim jnosti, distribuirao ili posudio korisniku ili drugom ovlaštenom subjektu na neprofitnoj osnovi, isključivo za uporabu korisnika.
(2) Korisnik je, za potrebe ovoga članka i članka 196. ovoga Zakona, bez obzira na bilo koji drugi oblik invaliditeta, osoba koja:
– je slijepa
– ima oštećenje vida koje nije moguće popriti tako da joj vidna funkcija bude u osnovi istovjetna onoj koju ima osoba koja nema takvo oštećenje te koja zbog toga ne može čitati tiskana izdanja u istoj mjeri kao osoba koja nema takvo oštećenje
– ima perceptivne smetnje ili poteškoće u čitanju te zbog toga ne može čitati tiskana izdanja u istoj mjeri kao osoba koja nema takve smetnje ili poteškoće ili
– zbog tjelesnog oštećenja ili motoričkih smetnji nije u stanju držati knjigu ili rukovati njome ili fokusirati ili pomicati oči u mjeri u kojoj bi se u načelu omogućilo čitanje.
(3) Primjerak u pristupačnom formatu je primjerak autorskog djela ili predmeta srodnog pra iz stka 1. ovoga članka izrađen u formatu kojim se korisniku iz stka 2. ovoga članka omogućuje pristup djelu ili predmetu srodnog pra, uključujući i pristup jednako izvediv i ugodan kao i osobi koja nema nijedno od oštećenja, smetnji ili poteškoća iz stka 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: primjerak u pristupačnom formatu).
(4) Svaki primjerak autorskog djela ili predmeta srodnog pra u pristupačnom formatu mora biti izrađen tako da se poštuje cjelovitost izvornika, uzimajući u obzir izmjene koje su nužne da bi se izradio primjerak u pristupačnom formatu.
(5) Ovlašteni subjekt je bilo koja osoba koja na neprofitnoj osnovi pruža korisnicima usluge obrazovanja, osposobljanja, adaptivnog čitanja ili pristupa podacima, što uključuje i jnu ustanovu ili neprofitnu organizaciju koja iste usluge pruža korisnicima kao jednu od svojih primarnih djelatnosti, institucijskih obveza ili kao dio svojih zadaća od jnog interesa, u skladu s posebnim propisima (u daljnjem tekstu: ovlašteni subjekt).
(6) Ograničenje iz ovoga članka ne može se ugovorom isključiti niti ograničiti.
Ograničenje u korist osoba koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili druge poteškoće u korištenju tiskanih izdanja na unutarnjem tržištu
Članak 196.
(1) Ograničenje autorskih i srodnih pra propisano u članku 195. ovoga Zakona može koristiti ovlašteni subjekt iz Republike Hrvatske za korisnika ili drugi ovlašteni subjekt iz bilo koje druge drže članice Europske unije.
(2) Korisnik ili ovlašteni subjekt iz Republike Hrvatske može pribiti primjerak autorskog djela ili predmeta srodnog pra u pristupačnom formatu od ovlaštenog subjekta iz bilo koje druge drže članice Europske unije ili imati pristup takvom primjerku.
(3) Ovlašteni subjekt dužan je utvrditi vlastitu praksu i pridržati je se kako bi osigurao da:
– distribuira, priopća jnosti i čini dostupnim jnosti primjerke autorskih djela i predmete srodnih pra u pristupačnom formatu samo korisnicima ili drugim ovlaštenim subjektima
– poduzima odgovarajuće aktivnosti usmjerene odvraćanju od neovlaštenog umnožanja, distribuiranja, priopćanja jnosti i činjenja dostupnim jnosti primjeraka u pristupačnom formatu
– posvećuje dužnu pažnju u rukovanju autorskim djelima i predmetima srodnih pra te njihovim primjercima u pristupačnom formatu, kao i u vođenju evidencija o njima
– objljuje i ažurira, prema potrebi, na svojim mrežnim stranicama ili na druge načine na internetu ili izvan njega, podatke o načinima ispunjanja svojih obveza iz ovoga stka.
(4) Ovlašteni subjekt je pri utvrđivanju prakse iz stka 3. ovoga članka dužan poštovati propise o prikupljanju i obradi osobnih podataka korisnika.
(5) Ovlašteni subjekt dužan je korisnicima, drugim ovlaštenim subjektima te nositeljima autorskog i srodnih pra čija djela ili predmete srodnih pra koristi u skladu sa sadržajnim ograničenjem iz članka 195. ovoga Zakona na odgovarajući način dostiti sljedeće podatke:
– popis autorskih djela ili predmeta srodnih pra koje ima u pristupačnom formatu te podatke o raspoloživim primjercima u pristupačnom formatu te
– imena i podatke za kontakt ovlaštenih subjekata s kojima razmjenjuje primjerke u pristupačnom formatu u skladu sa stkom 1. ovoga članka.
(6) Držni zod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zod) pozvat će ovlaštene subjekte iz Republike Hrvatske da mu na dobrovoljnoj osnovi doste svoje ažurne nazive i podatke za kontakt, radi doste Europskoj komisiji u svrhu činjenja dostupnim jnosti putem središnjeg mjesta za pristup takvim podacima na internetu.
(7) Zod je dužan Europskoj komisiji dostljati informacije vezane uz mogućnosti poboljšanja pristupa drugim vrstama autorskih djela i predmetima zaštite srodnih pra u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima, kao i uz mogućnost pristupa takvim djelima i predmetima zaštite za osobe s drugim vrstama invaliditeta te druge relevantne informacije potrebne za izradu izvješća Europske komisije vezanih uz iznimke autorskog i srodnih pra u korist osoba s invaliditetom.
Zbirke namijenjene nasti ili znanstvenom istraživanju
Članak 197.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra, umnožanje na papir ili bilo koji drugi medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s područja znanosti, književnosti i glazbe, kao i pojedinačnih objljenih autorskih djela s područja vizualnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehničke prirode, pojedinih odlomaka zakonito objljenih umjetničkih izvedaba, fonograma ili videograma ili cjelovitih kratkih umjetničkih izvedaba, fonograma ili videograma, u obliku zbirke koja sadrža priloge više autora i drugih nositelja pra i koja je po svojem sadržaju i sistematizaciji isključivo namijenjena nasti ili znanstvenom istraživanju, uz nođenje izvora, osim ako to autor ili drugi nositelj pra izričito ne zabrani. Umnožanje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela i umjetničkih izvedaba ne smatra se povredom pra iz članaka 29., 30., 132. i 133. ovoga Zakona, osim ako bi se objljivanjem pojedinih dijelova ugrozili čast ili ugled autora ili umjetnika izvođača.
(2) Zbirka iz stka 1. ovoga članka može se bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade priopćati jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, radi njezina digitalnog korištenja u nasti, pod uvjetom da se takvo korištenje odvija u okviru nadležnosti obrazovne ustanove, u njezinim prostorijama ili u drugim objektima ili putem sigurnog elektroničkog okružja kojemu mogu pristupiti samo učenici ili studenti i nastno osoblje te obrazovne ustanove.
(3) Autori i drugi nositelji pra na djelima, izvedbama, fonogramima i videogramima sadržanima u zbirci iz stka 1. ovoga članka imaju pro na primjerenu naknadu za umnožanje i distribuiranje njihovih autorskih djela, izvedaba, fonograma i videograma. Ova naknada ostvaruje se obezno kolektivno.
Korištenje u nasti
Članak 198.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, jno izvođenje ili jno scensko prikazivanje autorskih djela i predmeta srodnih pra u obliku izrnog poučanja na nasti, ili na priredbama koje su vezane uz nastu, u opsegu oprdanom obrazovnom svrhom koja se želi postići takvim korištenjem, ako se autorsko djelo ili predmet srodnog pra ne koristi radi ostvarivanja komercijalne svrhe, ako izvođači ne primaju naknadu za izvođenje autorskih djela te ako se ne naplaćuju ulaznice.
(2) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, korištenje autorskih djela i predmeta srodnih pra, radi danja primjera u nasti ili u znanstvenom istraživanju, koje je oprdano nekomercijalnom svrhom koja se želi postići, s time da se mora naznačiti izvor i ime autora ili drugog nositelja pra, osim ako se to pokaže nemogućim.
(3) Danje primjera u nasti obuhvaća korištenja autorskih djela i predmeta srodnih pra, u prilu, u dijelovima ili u isječcima, u svrhu podupiranja, obogaćivanja ili nadopunjanja naste i nastnih aktivnosti unutar i izvan prostorija obrazovnih ustanova.
(4) Nekomercijalna svrha podrazumijeva nekomercijalnu svrhu pojedine nastne aktivnosti, pri čemu organizacijska struktura i sredstva za financiranje obrazovne ustanove nisu odlučujući za utvrđivanje je li pojedina nastna aktivnost nekomercijalne nari.
(5) Ograničenje iz ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način i u aktivnostima cjeloživotnog obrazovanja koje provode držne institucije, jne ustanove i drugi subjekti koji su ovlašteni poduzimati takve aktivnosti.
Korištenje u digitalnoj i prekograničnoj nasti
Članak 199.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožanje i priopćanje jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, autorskih djela i predmeta srodnih pra radi njihova digitalnog korištenja u svrhu danja primjera u nasti, sukladno članku 198. stku 3. ovoga Zakona, u mjeri koja je oprdana nekomercijalnom svrhom kako je ona određena u članku 198. stku 4. ovoga Zakona i pod uvjetom da se takvo korištenje odvija u okviru nadležnosti obrazovne ustanove, u njezinim prostorijama ili u drugim objektima ili putem sigurnog elektroničkog okružja kojemu mogu pristupiti samo učenici ili studenti i nastno osoblje te obrazovne ustanove, s time da se mora naznačiti izvor i ime autora ili drugog nositelja pra, osim ako se to pokaže nemogućim.
(2) Sadržajno ograničenje iz stka 1. ovoga članka odnosi se, među ostalim, na digitalnu i internetsku nastu, učenje na daljinu i prekograničnu nastu te na sve obrazovne razine.
(3) Korištenje sadržajnog ograničenja iz članka 198. stka 2. te stka 1. ovoga članka ne smije zamijeniti kupnju materijala ponajprije namijenjenih tržištima obrazovanja.
(4) Smatra se da se korištenja iz stka 1. ovoga članka događaju samo u drži članici u kojoj obrazovna ustanova ima poslovni nastan.
(5) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
(6) Ograničenje iz ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način i u aktivnostima cjeloživotnog obrazovanja koje provode držne institucije, jne ustanove i drugi subjekti koji su ovlašteni poduzimati takve aktivnosti.
Korištenje autorskih djela u sudskim, uprnim i drugim službenim postupcima
Članak 200.
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožanje autorskih djela i predmeta srodnih pra radi korištenja u sudskim, uprnim, arbitražnim i drugim službenim postupcima, kao i priopćanje jnosti autorskih djela i predmeta srodnih pra izrađenih za potrebe službenih postupaka.
Korištenje u svrhu informiranja jnosti
Članak 201.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, u opsegu potrebnom za izvješćivanje jnosti o tekućim događajima, putem tiska, radija, televizije ili na druge načine, umnožanje, distribuiranje te priopćanje jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti:
– autorskih djela i predmeta srodnih pra koji se pojljuju kao sastni dio tekućeg događaja o kojem se jnost izvješćuje, pod uvjetom da se koriste u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja o tekućem događaju
– objljenih novinskih članaka i fotografija, radijskih i televizijskih priloga te drugih audiovizualnih snimki o tekućim političkim, gospodarskim ili vjerskim pitanjima, koji su objljeni u drugim sredstvima jnog priopćanja, pod uvjetom da pra za takva korištenja nisu izričito pridržana u odnosu na ovo sadržajno ograničenje i da se autorsko djelo ili predmet srodnog pra koristi u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja
– jnih političkih, vjerskih i drugih govora održanih u tijelima držne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom držnih ili vjerskih svečanosti te izvadaka iz jnih predanja.
(2) U svim slučajevima iz stka 1. ovoga članka potrebno je nesti izvor i autorstvo djela, ako je to moguće s obzirom na način korištenja.
Citati, kritike i osvrti
Članak 202.
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, doslovno nođenje ulomaka autorskog djela (citata) ili predmeta srodnog pra koji su na zakonit način postali pristupačni jnosti, radi znanstvenog istraživanja, naste, kritike, polemike, recenzije, osvrta i slično, u mjeri oprdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, s time da se mora naznačiti izvor i ime autora, ako je to moguće s obzirom na način korištenja.
Popratno i incidentalno korištenje
Članak 203.
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, priopćanje jnosti autorskih djela i predmeta srodnih pra kad se popratno i incidentalno koriste kao nebitna djela ili predmeti srodnih pra uz pri predmet umnožanja, distribuiranja ili priopćanja jnosti.
Umnožanje autorskih djela trajno smještenih na jnim mjestima
Članak 204.
(1) Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožanje, osim u trodimenzionalnom obliku, autorskih djela koja su trajno smještena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim jnosti te distribuiranje i priopćanje jnosti takvih umnoženih primjeraka.
(2) Ograničenje iz stka 1. ovoga članka primjenjuje se samo u pogledu vanjskog izgleda arhitektonskog objekta.
Plakati i katalozi
Članak 205.
(1) Dopušteno je organizatorima jnih izložbi ili aukcija, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, u svrhu promoviranja takvih događaja i u opsegu potrebnom za tu svrhu, umnožanje, na plakatima i u katalozima za te izložbe ili aukcije, i distribuiranje putem tih plakata i kataloga, djela vizualnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog dizajna te fotografskih djela koja su izložena na jnoj izložbi ili aukciji ili namijenjena takvom izlaganju.
(2) U katalozima iz stka 1. ovoga članka mora se nesti izvor i autorstvo djela.
Parodije i karikature
Članak 206.
Dopuštena je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, prerada autorskog djela u parodiju, karikaturu i pastiš, u mjeri koja je potrebna za njezin smisao (humora, kritike djela koje je predmet parodije, karikature ili pastiša, kritike društvenih događaja i poja i slično), u skladu s dobrim običajima.
Korištenje autorskih djela u svrhu upoznanja ili iskušanja uređaja
Članak 207.
Dopušteno je trgovinama koje prodaju fonograme ili videograme ili uređaje za umnožanje ili za prijam zvuka ili slike, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, snimanje autorskih djela i predmeta srodnih pra na nosače zvuka, slike ili teksta, njihovo priopćanje s tih nosača, kao i priopćanje autorskih djela ili predmeta srodnih pra koja se emitiraju, u opsegu potrebnom za upoznanje ili iskušanje rada tih fonograma ili videograma ili uređaja neposrednim kupcima ili za njihov poprak.
Posebna ograničenja za radnje ovlaštenog korisnika računalnog programa
Članak 208.
(1) Dopušteno je ovlaštenom korisniku računalnog programa, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade:
– umnožiti i preraditi računalni program ako je to nužno za korištenje računalnog programa u skladu s njegovom namjeranom svrhom, uključujući i za isprljanje pogrešaka
– izraditi sigurnosni primjerak računalnog programa, ako je to potrebno za korištenje programa
– promatrati, proučati ili ispitivati rad računalnog programa radi utvrđivanja ideja i načela na kojima se zasniva bilo koji element programa, ako to čini prilikom izvođenja bilo koje od radnji učitanja, prikazivanja, izvođenja, prenošenja ili pohranjivanja računalnog programa, koju je ovlašten poduzimati.
(2) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
Dekompiliranje računalnog programa
Članak 209.
(1) Dopušteno je ovlaštenom korisniku računalnog programa kojemu prethodno nisu bili dostupni podaci za postizanje interoperabilnosti računalnog programa, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, umnožanje koda računalnog programa i prevođenje njegova oblika koje je nužno za dobivanje podataka potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezisno stvorenog računalnog programa s drugim programima, ako su te radnje ograničene samo na one dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.
(2) Podaci dobiveni na način opisan u stku 1. ovoga članka ne smiju se:
– koristiti za ciljeve drukčije od postizanja interoperabilnosti nezisno stvorenog računalnog programa
– prenositi drugima, osim kad je to potrebno za postizanje interoperabilnosti nezisno stvorenog programa
– koristiti za razvoj, proizvodnju ili promidžbu drugog programa, bitno sličnog u svojem izražaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskom pru.
(3) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
Posebna ograničenja za radnje ovlaštenog korisnika autorske baze podataka
Članak 210.
(1) Dopušteno je ovlaštenom korisniku autorske baze podataka ili njezina primjerka, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, izvršiti bilo koju radnju korištenja koja je nužna za pristup sadržaju baze podataka ili njezino redovito korištenje.
(2) Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, stak 1. ovoga članka odnosi se samo na taj dio baze podataka.
(3) Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovoga članka ništetne su.
Posebna ograničenja za radnje ovlaštenog korisnika neelektroničke neoriginalne baze podataka
Članak 211.
Dopušteno je ovlaštenom korisniku objljene neelektroničke neoriginalne baze podataka, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, obljati radnje izvlačenja sadržaja i radnje ponovnog korištenja baze podataka za privatne svrhe.
Slobodno korištenje radi jne sigurnosti
Članak 212.
Dopušteno je, bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, koristiti autorsko djelo, uključujući autorsku bazu podataka, kao i predmete srodnih pra, uključujući neoriginalnu bazu podataka, u mjeri i na način kojim se ostvaruju potrebe jne sigurnosti.
Obveze nositelja pra
Članak 213.
(1) Kad je prema odredbama ovoga dijela ovoga Zakona dopušteno korištenje autorskog djela ili predmeta srodnog pra bez odobrenja nositelja pra ili bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, a korištenje ili pristup su im onemogućeni primjenom tehničkih mjera iz članka 276. ovoga Zakona, nositelji pra ili druge osobe koje su te mjere primijenile ili koje imaju ovlast i mogućnosti otkloniti ih dužni su, osiguranjem posebnih mjera ili sklapanjem sporazuma, omogućiti korisnicima ili njihovim udrugama pristup tim autorskim djelima ili predmetima srodnih pra i njihovo korištenje u skladu s ograničenjima iz ovoga dijela ovoga Zakona.
(2) Odredba stka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na računalne programe.
(3) Ako osobe koje su primijenile tehničke mjere iz stka 1. ovoga članka ili koje imaju ovlast i mogućnosti otkloniti ih ne postupe u skladu s odredbama stka 1. ovoga članka, osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba ovoga dijela ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom ili predmetom srodnog pra bez odobrenja nositelja pra ili bez odobrenja nositelja pra i bez plaćanja naknade, može podnijeti tužbu protiv nositelja pra odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnost otkloniti ih, u kojoj zahtijeva omogućanje pristupa autorskom djelu ili predmetu srodnog pra i njihovo korištenje u skladu s ograničenjem iz ovoga dijela ovoga Zakona. Tužitelj je u tužbi dužan dokazati da su ispunjene pretpostke iz članka 181. ovoga Zakona.
(4) Osoba koja tvrdi da je na temelju neke od odredaba ovoga dijela ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom ili predmetom srodnog pra bez odobrenja ili bez odobrenja i bez plaćanja naknade ili nositelj pra odnosno druga osoba koja je primijenila tehničke mjere zaštite pristupa ili korištenja autorskih djela ili predmeta srodnih pra ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih može od Vijeća stručnjaka zatražiti posredovanje u pogledu pristupa i korištenja u skladu s nekim od ograničenja iz ovoga dijela ovoga Zakona. Vijeće stručnjaka obit će posredovanje u skladu s odredbama iz članka 239. ovoga Zakona.
(5) Tehničke mjere iz ovoga članka zaštićene su u skladu s člankom 276. ovoga Zakona.
(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na autorska djela i predmete srodnih pra koji su učinjeni dostupnim jnosti prema dogovorenim uvjetima na način da im pripadnici jnosti mogu pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.
(7) Nositelj pra odnosno druga osoba koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih mora, s ciljem osiguranja učinkovite primjene ovoga članka, jasno i vidljivo na svakom primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog pra proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe označiti primjenu tehničkih mjera, nodeći podatke o tehničkoj mjeri i njezinim učincima te svoje ime i adresu za kontakt.
DIO PETI OSTVARIVANJE AUTORSKOG I SRODNIH PRA Pogllje 1. OPĆE ODREDBE
Ostvarivanje pra
Članak 214.
(1) Ostvarivanje autorskog ili srodnih pra obuhvaća sljedeće radnje:
– danje odobrenja za korištenje autorskih djela i predmeta srodnih pra (u daljnjem tekstu: predmeti zaštite), osim kad odobrenje prema odredbama ovoga Zakona nije potrebno
– naplatu cijene za korištenje predmeta zaštite, ako se koriste uz plaćanje naknade izražene kao cijene korištenja
– raspodjelu naplaćenog prihoda od pra nositeljima pra
– nadzor nad korištenjem predmeta zaštite
– pokretanje i vođenje postupaka zaštite u slučaju povrede pra koja se ostvaruju i
– druge radnje ostvarivanja autorskog i srodnih pra.
(2) Ostvarivanje pra može biti individualno i kolektivno.
(3) Prihod od pra je prihod koji za račun nositelja pra od korištenja predmeta zaštite ostvari sam nositelj pra ili osoba koju on ovlasti za ostvarivanje pra, uključujući organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra iz članka 216. stka 2. ovoga Zakona, bez obzira na to proizlazi li tak prihod iz isključivog pra ili iz korištenja predmeta zaštite bez odobrenja nositelja pra, ali uz plaćanje naknade po ovome Zakonu.
(4) Korisnik je svaka osoba ili subjekt koji poduzima radnje korištenja predmeta zaštite za koje je potrebno odobrenje nositelja pra ili plaćanje naknade izražene kao cijene korištenja, a koji nije potrošač (u daljnjem tekstu: korisnik).
Individualno ostvarivanje pra
Članak 215.
(1) Individualno ostvarivanje pra je ostvarivanje pra koje se odnosi na pojedinačno korištenje određenog predmeta zaštite prema odgovarajućem ugovoru između nositelja pra i korisnika predmeta zaštite, koje oblja sam nositelj pra osobno ili putem zastupnika.
(2) Poslove opunomoćenog zastupnika može obljati odvjetnik, specijalizirana prna osoba za ostvarivanje autorskog i srodnih pra te organizacija za kolektivno ostvarivanje pra.
(3) Specijalizirana prna osoba za ostvarivanje autorskog i srodnih pra je trgovačko društvo ili druga prna osoba koja kao svoju glnu djelatnost ima individualno ostvarivanje autorskog i srodnih pra i ima zaposlenu barem jednu osobu sa zršenim diplomskim sveučilišnim studijem prne struke.
Kolektivno ostvarivanje pra
Članak 216.
(1) Kolektivno ostvarivanje pra oblja se, u prilu, putem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra, pod pretpostkama i na način koji su uređeni u ovom dijelu ovoga Zakona.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra je organizacija koja je na temelju ovoga Zakona, punomoći ili ugovora ovlaštena ostvarivati autorska ili srodna pra za dva ili više nositelja pra, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja pra, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glna svrha i koja:
– pripada ili je pod kontrolom svojih članova i
– ustrojena je na neprofitnoj osnovi.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je postupati u najboljem interesu nositelja pra čija pra zastupa te nositeljima pra ne smije nametati obveze koje nisu objektivno nužne za zaštitu njihovih pra i interesa te za učinkovito uprljanje njihovim prima.
(4) Kolektivno ostvarivanje pra može se obljati i putem neovisnog uprljačkog subjekta, pod pretpostkama i na način koji su uređeni u ovom dijelu ovoga Zakona.
(5) Neovisni uprljački subjekt je svaka organizacija koja je na temelju ugovora ovlaštena ostvarivati autorska ili srodna pra za dva ili više nositelja pra, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja pra, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glna svrha i koja:
– ni u cijelosti ni u dijelu ne pripada svojim članovima, niti je pod njihovom kontrolom, bilo direktno bilo indirektno, i
– ustrojena je na profitnoj osnovi.
(6) Producenti, organizacije za emitiranje i nakladnici koji ostvaruju vlastita pra, kao i pra drugih nositelja pra koja su im ustupljena pojedinačnim ugovorima ili drugim sporazumima te koji djeluju u vlastitom interesu ne smatraju se neovisnim uprljačkim subjektima iz stka 5. ovoga članka, kao ni menadžeri i agenti nositelja pra koji djeluju kao posrednici i zastupaju nositelje pra u njihovim odnosima s organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra.
(7) Repertoar je skup autorskih djela ili predmeta srodnih pra za koje organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ili neovisni uprljački subjekt ostvaruje pra.
Kolektivno ostvarivanje autorskih pra
Članak 217.
(1) Kolektivno ostvarivanje pra obuhvaća sljedeća autorska imovinska pra:
1. za nescenska glazbena djela s riječima ili bez riječi i književna djela:
a) pro jnog izvođenja
b) pro jnog prenošenja
c) pro jnog priopćanja fiksiranog djela
d) pro jnog prikazivanja
e) pro činjenja dostupnim jnosti
f) pro jnog priopćanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti
g) pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, pri danju pristupa jnosti djelima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
h) pro umnožanja zvučnim snimanjem na fonograme i distribuiranja takvih zvučnih zapisa
2. za novinarska djela, uvrštena u informativne publikacije:
a) pro činjenja dostupnim jnosti i pro umnožanja radi činjenja dostupnim jnosti
b) pro umnožanja, distribuiranja i priopćanja jnosti novinarskih autorskih djela izdvojenih iz pisanih, elektroničkih i drugih medija i publikacija grupiranjem po temama, kad to radi osoba različita od nakladnika medija
3. za djela vizualnih umjetnosti:
a) pro slijeđenja.
(2) Osim pra iz stka 1. ovoga članka, i druga autorska pra mogu se ostvarivati kolektivno ako u stku 3. ovoga članka nije propisano da se moraju ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(3) Sljedeća autorska imovinska pra mogu se ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra:
1. za nescenska glazbena djela s riječima ili bez riječi i književna djela:
a) pro emitiranja, uključujući emitiranje putem satelita
b) pro reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje
c) pro prijenosa izrnim protokom
d) pro umnožanja i priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge
e) pro prerade koje se odnosi na:
– uvrštanje glazbenih djela s riječima ili bez riječi u audiovizualna djela kao što su glazbene, zabne, mozaične i slične emisije, uključujući prilagodbu i glazbenu obradu u tu svrhu
– korištenje glazbenih djela s riječima ili bez riječi na načine za koje je ono prema svojoj biti namijenjeno, kao što su koncertna ili studijska izvedba ili izvedba glazbe uz ples, uključujući prilagodbu i glazbenu obradu u tu svrhu te
– uvrštanje glazbenih djela s riječima ili bez riječi kao pozadinske glazbe uz govor ili radnje koje se same po sebi ne izvode prema unaprijed napisanom detaljnom scenariju, uključujući prilagodbu i glazbenu obradu u tu svrhu,
pod uvjetom da korisnik ima odobrenje za emitiranje, reemitiranje, prijenos izrnim protokom ili priopćanje jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge
f) pro prerade koje se odnosi na:
– prilagođanje
– glazbenu obradu te
– uvrštanje glazbenih djela s riječima ili bez riječi u druge vrste autorskih djela, kao što su audiovizualna djela, u predmete srodnih pra i u druge vrste sadržaja koje učitaju korisnici usluga za dijeljenje sadržaja putem interneta, pod uvjetom da datelj usluge dijeljenja sadržaja putem interneta ima odobrenje za umnožanje i priopćanje jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, pri danju pristupa jnosti djelima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
g) pro umnožanja koje podrazumijeva zvučno snimanje, uključujući stvaranje fonograma, kao i uvrštanje nescenskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi u audiovizualno djelo u skladu s točkom 1. podtočkama e) i f) ovoga stka, uključujući stvaranje videograma
h) ostvarivanje naknade za iznajmljivanje iz članka 34. staka 2. i 6. ovoga Zakona
i) ostvarivanje naknade za jnu posudbu iz članka 34. staka 3. i 7. ovoga Zakona
j) ostvarivanje naknade za priopćanje jnosti narodnih književnih i umjetničkih tvorevina iz članka 18. stka 7. ovoga Zakona
k) ostvarivanje pra na daljnje korištenje efemernih snimki iz članka 190. stka 3. ovoga Zakona
2. za novinarska djela, kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi, uvrštena u informativne publikacije:
a) pro iznajmljivanja iz članka 34. stka 2. ovoga Zakona kad se novinarska djela uvrštena u tiskane informativne publikacije daju pripadnicima jnosti na korištenje u ograničenom razdoblju, na mjestima pristupačnim jnosti, kao što su ugostiteljski objekti, uz ostvarivanje izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi
b) ostvarivanje naknade za jnu posudbu iz članka 34. stka 3. ovoga Zakona
c) pro na udio u naknadi nakladnika informativnih publikacija iz članka 167. stka 1. ovoga Zakona
3. za audiovizualna djela:
a) pro reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje
b) pro prijenosa programa izrnim protokom
c) ostvarivanje naknade za iznajmljivanje iz članka 92. stka 2. ovoga Zakona
d) ostvarivanje naknade za jnu posudbu iz članka 34. stka 3. ovoga Zakona
4. za sva autorska djela, osim za računalne programe i autorske baze podataka:
a) pro umnožanja, distribuiranja, priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, djela koja su nedostupna na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koja su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
b) ostvarivanje naknade za umnožanje autorskog djela za privatno korištenje iz članka 183. staka 2. i 3. ovoga Zakona
c) ostvarivanje naknade za umnožanje i distribuiranje autorskog djela korištenjem ograničenja autorskog pra uvrštanjem u zbirke, iz članka 197. stka 3. ovoga Zakona.
Kolektivno ostvarivanje srodnih pra
Članak 218.
(1) Kolektivno ostvarivanje pra obuhvaća sljedeća srodna pra iz ovoga Zakona:
1. pra umjetnika izvođača, u odnosu na izvedbe fiksirane na fonogramima, uključujući one koje su ugrađene u audiovizualno djelo na kojima su pra zadržana u skladu s člankom 136. stkom 3. ovoga Zakona:
a) pro jnog priopćanja fiksirane izvedbe
b) pro jnog priopćanja emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti
c) pro činjenja dostupnim jnosti
d) pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, pri danju pristupa jnosti izvedaba koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
e) pro umnožanja, u vezi s prom činjenja dostupnim jnosti, iz članka 149. stka 4. ovoga Zakona
2. pra proizvođača fonograma, za fonograme:
a) pro činjenja dostupnim jnosti
b) pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, pri danju pristupa jnosti fonogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta
3. pra nakladnika informativnih publikacija, za informativne publikacije:
a) pro umnožanja, distribuiranja i priopćanja jnosti iz članka 165. stka 1. podstaka od 1. do 3. ovoga Zakona, dijelova informativnih publikacija, izdvojenih iz pisanih, elektroničkih i drugih medija i publikacija grupiranjem po temama, kad to radi osoba različita od nakladnika medija.
(2) Osim pra iz stka 1. ovoga članka, i druga srodna pra mogu se ostvarivati kolektivno ako u stku 3. ovoga članka nije propisano da se moraju ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(3) Sljedeća srodna pra mogu se ostvarivati samo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra:
1. pra umjetnika izvođača, za izvedbe fiksirane na fonogramima, uključujući one koje su ugrađene u audiovizualno djelo na kojima su pra zadržana u skladu s člankom 136. stkom 3. ovoga Zakona:
a) pro emitiranja, uključujući emitiranje putem satelita
b) pro reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje
c) pro prijenosa izrnim protokom
d) pro umnožanja i priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge
e) ostvarivanje naknade za iznajmljivanje iz članka 135. stka 2. ovoga Zakona
f) ostvarivanje naknade za jnu posudbu iz članka 135. stka 1. ovoga Zakona
g) pro umnožanja, distribuiranja, priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, izvedaba koje su nedostupne na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koje su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
h) ostvarivanje dodatne godišnje naknade iz članka 147. ovoga Zakona
i) ostvarivanje naknade za umnožanje za privatno korištenje iz članka 185. stka 1. ovoga Zakona
j) ostvarivanje pra na daljnje korištenje efemernih snimki iz članka 190. stka 3. ovoga Zakona
k) ostvarivanje naknade za umnožanje i distribuiranje izvedbe korištenjem ograničenja pra umjetnika izvođača uvrštanjem u zbirke, iz članka 197. stka 1. ovoga Zakona
2. pra proizvođača fonograma, za fonograme, uključujući za one koji su ugrađeni u audiovizualno djelo, na kojima su pra zadržana u skladu s člankom 142. stkom 3. ovoga Zakona:
a) pro umnožanja i pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge
b) ostvarivanje, u skladu s člankom 142. stkom 1. podstkom 6. ovoga Zakona, udjela u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za: jno priopćanje, jno prikazivanje, emitiranje, reemitiranje, prijenos izrnim protokom, jno priopćanje emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti te svako drugo priopćanje jnosti fonograma izdanih u komercijalne svrhe
c) ostvarivanje naknade za jnu posudbu iz članka 142. stka 1. podstka 2. ovoga Zakona
d) pro iznajmljivanja
e) pro umnožanja, distribuiranja, priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, fonograma koji su nedostupni na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koji su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
f) ostvarivanje naknade za umnožanje za privatno korištenje iz članka 185. stka 1. ovoga Zakona
g) ostvarivanje naknade za umnožanje i distribuiranje fonograma korištenjem ograničenja pra proizvođača fonograma uvrštanjem u zbirke, iz članka 197. stka 3. ovoga Zakona
3. pra audiovizualnog producenta, za videograme:
a) pro umnožanja, distribuiranja, priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, videograma koji su nedostupni na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koji su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
b) ostvarivanje naknade za jnu posudbu iz članka 152. podstka 2. ovoga Zakona
c) ostvarivanje naknade za umnožanje za privatno korištenje iz članka 185. stka 1. ovoga Zakona
4. pra nakladnika informativnih publikacija, za informativne publikacije u cijelosti ili u dijelu:
a) pro iznajmljivanja iz članka 165. stka 1. podstka 2. ovoga Zakona kad se informativna publikacija daje pripadnicima jnosti na korištenje u ograničenom razdoblju, na mjestima pristupačnim jnosti kao što su ugostiteljski objekti, uz ostvarivanje izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi
b) pro umnožanja i priopćanja jnosti na bilo koji način, uključujući činjenje dostupnim jnosti, kad informativnu publikaciju ili bilo koji njezin dio na internetu koristi pružatelj usluga informacijskog društva, iz članka 166. ovoga Zakona
c) pro umnožanja, distribuiranja, priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti iz članka 165. stka 1. podstaka od 1. do 3. ovoga Zakona, u korist institucija kulturne baštine, za nekomercijalne svrhe, informativnih publikacija koje su nedostupne na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koje su trajni dio zbirke institucije kulturne baštine
d) ostvarivanje naknade za jnu posudbu iz članka 165. stka 1. podstka 2. ovoga Zakona
e) ostvarivanje naknade za umnožanje za privatno korištenje iz članka 185. stka 1. ovoga Zakona, vezano uz pro umnožanja iz članka 165. stka 1. podstka 1. ovoga Zakona
5. pra nakladnika za pisana izdanja:
a) ostvarivanje naknade za umnožanje za privatno korištenje iz članka 185. staka 3. i 4. ovoga Zakona.
Individualno ostvarivanje pra organizacije za emitiranje
Članak 219.
(1) Odredbe članaka 217. i 218. ovoga Zakona ne primjenjuju se na pro reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje, pro prijenosa izrnim protokom, pro umnožanja i priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge, te pro priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, pri danju pristupa jnosti programskih signala koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta, koja pripadaju organizaciji za emitiranje u pogledu njezinih vlastitih programskih signala.
(2) Odredba stka 1. ovoga članka odnosi se na vlastita pra organizacije za emitiranje, kao i na ona pra koja su joj ustupili osnivanjem pra iskorištanja ili prenijeli drugi nositelji autorskih i srodnih pra.
(3) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na pra na naknadu koja prema članku 97. stku 4. i članku 101. stku 4. ovoga Zakona pripadaju autorima i umjetnicima izvođačima te na druga neodreciva pra autora i umjetnika izvođača iz ovoga Zakona.
Posebne odredbe o određenim vrstama prerada
Članak 220.
(1) Pro prerade koje se odnosi na uvrštanje nescenskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi u kinematografske, televizijske, dokumentarne, crtane, reklamne ili druge filmove, u dramske, dokumentarne i slične serije te u naji ili odji emisija, filmova ili serija ili u prepoznatljivom kratkom zvučnom ili audiovizualnom segmentu (jingleu) ostvaruje se individualno.
(2) Za sve druge slučajeve uvrštanja nescenskog glazbenog djela s riječima ili bez riječi u audiovizualna djela pra se ostvaruju u skladu s člankom 217. stkom 3. točkom 1. podtočkama e), f) i g) ovoga Zakona.
Posebne odredbe o kolektivnom ostvarivanju pra na naknadu za umnožanje za privatno korištenje
Članak 221.
(1) Sve organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koje ostvaruju pra na naknadu za umnožanje za privatno korištenje za autore i nositelje srodnih pra dužne su pisanim ugovorom ovlastiti jednu od njih da poslove ostvarivanja pra na naknadu za istovrsne nosače zvuka, slike ili teksta i istovrsne tehničke uređaje iz članka 184. staka od 1. do 4. ovoga Zakona oblja u ime i za račun drugih organizacija koje sudjeluju u tom ugovoru ili u svoje ime, a za račun tih drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje pra.
(2) Ako se nakon sklapanja pisanog ugovora između organizacija za kolektivno ostvarivanje pra iz stka 1. ovoga članka poji neka nova organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja ostvaruje pra na naknadu za istovrsne nosače zvuka, slike ili teksta i istovrsne tehničke uređaje, ona je dužna pod istim uvjetima pristupiti postojećem ugovoru između postojećih organizacija.
(3) Obveza na dostu podataka iz članka 234. ovoga Zakona postoji samo u odnosu na onu organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra koja oblja poslove ostvarivanja pra za druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(4) Obveza iz stka 1. ovoga članka o zaključenju ugovora kojim organizacije za kolektivno ostvarivanje pra imenuju jednu organizaciju za ostvarivanje njihovih pra, kao i obveza iz stka 3. ovoga članka o dosti podataka samo jednoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra ne primjenjuje se ako za odbijanje sklapanja takvog ugovora postoje oprdani razlozi koji moraju biti odgovarajuće obrazloženi.
Posebne odredbe o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih pra na novinarskim djelima i informativnim publikacijama
Članak 222.
(1) Autori novinarskih djela i nakladnici informativnih publikacija mogu osnovati zajedničku organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra, čija opća skupština odlučuje o udjelu u naknadi iz članka 167. stka 1. ovoga Zakona te o podjeli naknade iz članka 168. stka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako se ne osnuje zajednička, nakladnici informativnih publikacija mogu osnovati svoju organizaciju za kolektivno ostvarivanje autorskih pra koja im pripadaju prema ugovorima o narudžbi, ugovorima o radu, drugim ugovorima, aktima kojima se uređuju radni odnosi i prema ovome Zakonu, kao i za ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija, a autori novinarskih djela mogu osnovati svoju organizaciju za kolektivno ostvarivanje autorskih novinarskih pra.
(3) U slučaju iz stka 2. ovoga članka organizacija za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija iz članka 166. ovoga Zakona dužna je organizaciji za kolektivno ostvarivanje autorskih novinarskih pra isplatiti udio u naknadi, sukladno članku 167. stku 1. ovoga Zakona, prema njihovu međusobnom sporazumu.
(4) U slučaju iz stka 2. ovoga članka podjela naknade za autorska novinarska djela stvorena po narudžbi ili u radnom odnosu, sukladno članku 168. stku 2. ovoga Zakona, određuju se sporazumom između organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koju osnuju nakladnici informativnih publikacija i organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koju osnuju autori novinarskih djela.
(5) Sporazume iz staka 3. i 4. ovoga članka organizacije za kolektivno ostvarivanje pra dužne su sklopiti u roku od godine dana, računajući od datuma kasnije izdanog odobrenja za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra sukladno ovom Zakonu. Ako u nedenom roku ne bude sklopljen sporazum, bilo koja od organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može zatražiti posredovanje Vijeća stručnjaka sukladno članku 239. ovoga Zakona.
(6) Umjesto postupka pred Vijećem stručnjaka iz stka 5. ovoga članka, strane mogu sklopiti arbitražni sporazum radi provođenja arbitraže pred arbitražnim sudom u sastu iz članka 237. ovoga Zakona, u postupku u kojem se na odgovarajući način primjenjuje članak 236. ovoga Zakona i u kojem arbitražni sud donosi prorijek kojim se određuje udio u naknadi, sukladno članku 167. stku 1. ovoga Zakona, i podjela naknade, sukladno članku 168. stku 2. ovoga Zakona, koji zamjenjuje sporazume iz staka 3. i 4. ovoga članka.
(7) U slučajevima iz članka 169. ovoga Zakona svaka naknada za korištenje bilo kojeg autorskog djela ili predmeta srodnog pra, koja se ostvaruje u sustu kolektivnog ostvarivanja pra, pripada nakladnicima informativnih publikacija u kojima su objljeni.
Posebne odredbe o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih pra za djela nedostupna na tržištu
Članak 223.
(1) Odobrenje za umnožanje, distribuiranje, priopćanje jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, za nekomercijalne svrhe, autorskih djela i predmeta srodnih pra koji su nedostupni na tržištu u smislu članka 17. ovoga Zakona, a koji su trajni dio njihovih zbirki, institucije kulturne baštine u Republici Hrvatskoj dužne su tražiti od odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, ako postoje. Ako takve organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ne postoje u Republici Hrvatskoj, primjenjuje se članak 192. ovoga Zakona.
(2) Odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje pra mogu izdati odobrenje za korištenje autorskih djela i predmeta srodnih pra koji su nedostupni na tržištu institucijama kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, za korištenje u bilo kojoj drži članici Europske unije.
(3) Podatke o odobrenjima iz ovoga članka organizacije za kolektivno ostvarivanje pra dužne su dostiti Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo, u skladu s člankom 17. stkom 5. ovoga Zakona.
Pretpostke za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra
Članak 224.
(1) Kolektivno ostvarivanje pra na području Republike Hrvatske može obljati organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja za obljanje takve djelatnosti ima odobrenje Zoda.
(2) Odobrenje iz stka 1. ovoga članka Zod izdaje na zahtjev udruzi ili drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra, koja zadovolja sljedeće pretpostke:
– ima sjedište ili poslovni nastan u Europskoj uniji
– ima odgovarajuće materijalne i ljudske resurse za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra te
– kolektivno ostvarivanje pra oblja kao jedinu ili glnu djelatnost.
(3) Smatra se da organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ispunja uvjete iz stka 2. podstka 2. ovoga članka ako ima:
– poslovni prostor opremljen informatičkom i komunikacijskom opremom primjerenom za ispunjanje propisanih obveza koje proizlaze iz obljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra te
– stručnu službu za obljanje prnih i financijskih poslova, u kojoj je zaposlena najmanje jedna osoba sa zršenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem pra ili istovjetnim studijem pra sukladno ranije važećim propisima, koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima ostvarivanja autorskog i srodnih pra i znanje engleskog, francuskog ili njemačkog jezika, te najmanje jedna osoba čije stručne kvalifikacije udovoljaju propisima za vođenje računovodstva i koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima organiziranja i vođenja računovodstva.
(4) Iznimno od odredbe stka 3. podstka 2. ovoga članka, obljanje prnih i računovodstvenih poslova organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može pisanim ugovorom povjeriti odvjetniku odnosno prnoj osobi koja je registrirana za obljanje djelatnosti računovodstva, ako udovoljaju ostalim pretpostkama propisanim u stku 3. podstku 2. ovoga članka. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je nadzirati obljanje tih poslova. Postojanje ugovora o obljanju tih poslova nema utjecaja na dužnost organizacije za kolektivno ostvarivanje pra na ispunjanje svih obveza sukladno ovom Zakonu.
(5) Za kolektivno ostvarivanje pra Zod može izdati odobrenje samo jednoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra za pojedinu vrstu pra i pojedinu kategoriju nositelja pra, uzevši u obzir broj članova na temelju dobivenih punomoći, broj ugovora o uzajamnom zastupanju s organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra u drugim držama, kao i druge okolnosti koje upućuju na to da bi ta organizacija za kolektivno ostvarivanje pra najučinkovitije obljala poslove kolektivnog ostvarivanja pra.
(6) Za organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra iz stka 5. ovoga članka predmnijeva se da ima punomoći za obljanje poslova kolektivnog ostvarivanja pra za koje je ovlaštena, za sve domaće i strane nositelje takvih pra, osim onog nositelja pra koji je izričito u pisanom obliku obijestio organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra da ne ostvaruje njegova pra.
(7) Protiv rješenja Zoda donesenog u postupku izdanja odobrenja iz stka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti uprni spor.
(8) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ostvaruje pra u svoje ime ili u ime nositelja pra, a za račun nositelja pra.
(9) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je na zahtjev korisnika obijestiti ga o nositeljima pra čija pra ne ostvaruje na temelju obijesti iz stka 6. ovoga članka.
(10) Organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i Zod dužni su na svojim mrežnim stranicama na primjeren i vidljiv način objiti podatak o predmnijevi iz stka 6. ovoga članka i mogućnosti da se nositelji pra izuzmu od primjene te predmnijeve u skladu sa stkom 6. ovoga članka.
(11) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja izdaje odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima za više držnih područja (u daljnjem tekstu: multiteritorijalna odobrenja) dužna je imati odgovarajuće informatičke kapacitete za elektroničku obradu podataka koji su potrebni za izdanje takvih odobrenja, utvrđivanje repertoara i praćenje njegova korištenja, razmjenu podataka s nositeljima pra i pružateljima internetskih usluga, izdanje računa korisnicima, prikupljanje prihoda od pra te raspodjele iznosa nositeljima pra.
(12) Zod vodi evidenciju o organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra kojima je izdano odobrenje za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra na području Republike Hrvatske. U prilniku iz stka 14. ovoga članka uredit će se koje podatke iz evidencije Zod objljuje na svojim mrežnim stranicama.
(13) Ako povodom podnesenog zahtjeva za izdanje odobrenja iz ovoga članka Zod nije izdao odobrenje zbog neispunjanja pretpostki iz ovoga članka, ponovljeni zahtjev istog podnositelja za izdanje odobrenja za istu vrstu pra i istu kategoriju pra ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od datuma podnošenja prvog zahtjeva.
(14) Sadržaj zahtjeva za izdanje odobrenja iz ovoga članka te popis dokumentacije koju je potrebno priložiti uz zahtjev uredit će se posebnim prilnikom koji donosi ministar nadležan za područje autorskog i srodnih pra, uz prethodnu suglasnost glnog rnatelja Zoda.
1. Prilnik o izdanju odobrenja za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra
Posebne pretpostke za neovisne uprljačke subjekte
Članak 225.
(1) Kolektivno ostvarivanje pra na području Republike Hrvatske može obljati neovisni uprljački subjekt koji ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili u drugoj drži članici Europske unije.
(2) Ako ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, neovisni uprljački subjekt može obljati kolektivno ostvarivanje pra u Republici Hrvatskoj ako za obljanje takve djelatnosti ima odobrenje Zoda.
(3) Ako ima sjedište ili poslovni nastan u nekoj drugoj drži članici Europske unije, neovisni uprljački subjekt može obljati kolektivno ostvarivanje pra u Republici Hrvatskoj ako po pru drže u kojoj ima sjedište ili poslovni nastan može u toj drži obljati djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra te je o namjeri obljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra u Republici Hrvatskoj prethodno obijestio Zod.
(4) Odobrenje iz stka 2. ovoga članka Zod na zahtjev izdaje neovisnom uprljačkom subjektu koji zadovolja sljedeće uvjete:
– ima odgovarajuće materijalne i ljudske resurse za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra i
– kolektivno ostvarivanje pra oblja kao jedinu ili glnu djelatnost.
(5) Smatra se da neovisni uprljački subjekt ispunja uvjete iz stka 4. podstka 1. ovoga članka ako ima:
– poslovni prostor opremljen informatičkom i komunikacijskom opremom primjerenom za ispunjanje propisanih obveza koje proizlaze iz obljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra te
– stručnu službu za obljanje prnih i financijskih poslova, u kojoj je zaposlena najmanje jedna osoba sa zršenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem pra ili istovjetnim studijem pra sukladno ranije važećim propisima, koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima ostvarivanja autorskog i srodnih pra i znanje engleskog, francuskog ili njemačkog jezika, te najmanje jedna osoba čije stručne kvalifikacije udovoljaju propisima za vođenje računovodstva i koja ima najmanje dvije godine stručnog iskustva na poslovima organiziranja i vođenja računovodstva.
(6) Iznimno od odredbe stka 5. podstka 2. ovoga članka, obljanje prnih i računovodstvenih poslova neovisni uprljački subjekt može pisanim ugovorom povjeriti odvjetniku odnosno prnoj osobi koja je registrirana za obljanje djelatnosti računovodstva, ako udovoljaju ostalim pretpostkama propisanim u stku 5. podstku 2. ovoga članka. Neovisni uprljački subjekt dužan je nadzirati obljanje tih poslova. Postojanje ugovora o obljanju tih poslova nema utjecaja na dužnost neovisnog uprljačkog subjekta na ispunjanje svih obveza sukladno ovom Zakonu.
(7) Zod će izdati odobrenje iz stka 2. ovoga članka onom neovisnom uprljačkom subjektu koji je pružio relevantne pisane dokaze u obliku ugovora ili punomoći da zastupa određene nositelje pra u pogledu određenog pra, kategorije pra i vrste djela ili predmeta srodnih pra, koji su u skladu s odredbama članka 224. stka 6. ovoga Zakona izričito u pisanom obliku obijestili organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra koja ima odobrenje Zoda da ne ostvaruje njihova pra, i to za pojedinu vrstu pra koja nije nedena u članku 217. stku 3. i članku 218. stku 3. ovoga Zakona.
(8) Protiv rješenja Zoda donesenog u postupku izdanja odobrenja iz stka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti uprni spor.
(9) U pisanoj obijesti Zodu iz stka 3. ovoga članka neovisni uprljački subjekt dužan je nesti sve podatke o svim nositeljima pra, uključujući podatke o prima, kategorijama pra, vrstama djela ili predmeta srodnih pra koje za te nositelje pra na temelju dobivenih punomoći namjera ostvarivati. Zod može od takvog subjekta zatražiti i druge podatke, kao što su pojedinačne punomoći, identifikaciju nositelja pra i predmeta zaštite za koje ostvaruje pra, obijesti nositelja pra dane u skladu s odredbama članka 224. stka 6. ovoga Zakona i slično.
(10) Tijekom obljanja kolektivnog ostvarivanja pra neovisni uprljački subjekt dužan je redovito obještati Zod o svim promjenama podataka iz staka 7. i 9. ovoga članka.
(11) Neovisni uprljački subjekt ostvaruje pra u svoje ime ili u ime nositelja pra, a za račun nositelja pra.
(12) Na neovisne uprljačke subjekte ne primjenjuje se predmnijeva iz članka 224. stka 6. ovoga Zakona, već su dužni dokazati repertoar za koji su ovlašteni ostvarivati pra.
(13) Neovisni uprljački subjekt dužan je na zahtjev korisnika obijestiti ga o nositeljima pra čija pra ostvaruje na temelju ugovora ili punomoći i priložiti o tome relevantne pisane dokaze.
(14) Neovisni uprljački subjekt dužan je na svojim mrežnim stranicama na primjeren i vidljiv način objiti repertoar za koji je ovlašten ostvarivati pra, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(15) Sadržaj zahtjeva za izdanje odobrenja iz stka 2. ovoga članka te popis dokumentacije koju je potrebno priložiti uz zahtjev uredit će se prilnikom iz članka 224. stka 14. ovoga Zakona.
(16) Zod vodi evidenciju o neovisnim uprljačkim subjektima kojima je izdano odobrenje za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra na području Republike Hrvatske. U prilniku iz članka 224. stka 14. ovoga Zakona uredit će se koje podatke iz evidencije Zod objljuje na svojim mrežnim stranicama.
(17) Ako povodom podnesenog zahtjeva za izdanje odobrenja iz ovoga članka Zod nije izdao odobrenje zbog neispunjanja pretpostki iz ovoga članka, ponovljeni zahtjev za izdanje odobrenja za istu vrstu pra i istu kategoriju pra isti neovisni uprljački subjekt ne može podnijeti prije isteka roka od pet godina od datuma podnošenja prvog zahtjeva.
(18) U prilniku iz članka 224. stka 14. ovoga Zakona uredit će se i sadržaj obijesti iz stka 3. ovoga članka.
Povjeranje ostvarivanja pra i uzajamno zastupanje
Članak 226.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može ostvarivati jednu, dvije ili više vrsta pra koja se, u prilu, odnose na pojedinu vrstu nositelja pra.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može povjeriti drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra obljanje određenih provedbenih poslova ostvarivanja pra pisanim ugovorom. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra kojoj je povjereno obljanje poslova ostvarivanja pra te poslove oblja u ime i za račun organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koja joj je povjerila obljanje poslova ili u svoje ime, a za račun organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koja joj je povjerila obljanje poslova.
(3) Obljanje određenih administrativnih, tehničkih ili pomoćnih poslova, kao što su izdanje računa korisnicima ili raspodjela pripadajućih iznosa među nositeljima pra, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može pisanim ugovorom povjeriti drugoj fizičkoj ili prnoj osobi. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je nadzirati obljanje tih poslova. Postojanje ugovora o obljanju tih poslova nema utjecaja na dužnost organizacije za kolektivno ostvarivanje pra na ispunjanje svih obveza sukladno ovom Zakonu.
(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra osnovana po ovome Zakonu može s drugom takvom organizacijom za kolektivno ostvarivanje pra osnovanom po zakonu neke druge drže članice Europske unije ili po zakonu bilo koje druge drže, radi ostvarivanja iste vrste pra, sklopiti ugovor o uzajamnom zastupanju. U tome slučaju, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ne smije diskriminirati nositelje pra čijim prima uprlja, posebno u odnosu na primjenjive tarife, trošak ostvarivanja te uvjete naplate prihoda od pra i raspodjele pripadajućih iznosa nositeljima pra.
(5) Sporazum o zastupanju je svaki sporazum između organizacija za kolektivno ostvarivanje pra kojim jedna organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ovlašćuje drugu da ostvaruje pra koja ona zastupa, uključujući i sporazum zaključen prema člancima 258. i 259. ovoga Zakona.
(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na neovisne uprljačke subjekte.
Pogllje 2. ODNOS ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRA I NOSITELJA PRAPra nositelja pra
Članak 227.
(1) Nositelj pra ima pro po svom izboru odabrati i ovlastiti organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra u bilo kojoj drži članici Europske unije da uprlja onim prima, kategorijama pra ili vrstama djela ili predmetima srodnih pra koje sam odabere, za drže koje sam odabere, neovisno o tome koje drže članice Europske unije je držljanin i u kojoj ima borište ili poslovni nastan. Odabrana organizacija za kolektivno ostvarivanje pra sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj dužna je prihvatiti uprljanje takvim prima, kategorijama pra ili vrstama djela ili predmetima srodnih pra kad je takvo uprljanje obuhvaćeno područjem njezine djelatnosti, osim ako ima objektivno oprdane razloge odbiti takvu ovlast.
(2) Nositelj pra ima pro izdati odobrenja za nekomercijalno korištenje bilo kojih pra, kategorija pra ili vrsta djela te drugih sadržaja po svom izboru, a organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je nositeljima pra čija pra ostvaruje objiti uvjete pod kojima mogu izdati odobrenja za nekomercijalno korištenje svojih djela ili predmeta srodnih pra čije su uprljanje prepustili toj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra. Nekomercijalnim korištenjem smatra se ono korištenje u kojem se ni neposredno ni posredno ne ostvaruje imovinska ili komercijalna korist.
(3) Nositelj pra može otkazati ovlaštenje za uprljanje koje je dao organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra u cijelosti ili u odnosu na pojedino pro, kategoriju pra ili vrstu djela ili predmeta srodnih pra koje sam odabere, za držna područja koja sam odabere, uz otkazni rok ne duži od šest mjeseci, bez obzira na to je li istodobno takvo ovlaštenje za uprljanje dao drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može odlučiti da tak otkaz proizvodi učinke nakon zršetka financijske godine.
(4) Nositelj pra pridrža sva pra prema organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra u odnosu na korištenja koja su se ostvarila i odobrenja za korištenje koja je organizacija za kolektivno ostvarivanje pra izdala prije učinaka otkaza iz stka 3. ovoga članka.
(5) Svako ovlaštenje za uprljanje prima i otkaz takvog ovlaštenja moraju biti u pisanom obliku, uz nođenje pojedinih pra, kategorija pra ili vrsta djela ili predmeta srodnih pra na koja se odnosi.
(6) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je u svojem statutu i/ili prilima o članstvu utvrditi da nositelji pra imaju barem pra iz ovoga članka, objiti to na svojim mrežnim stranicama te nositelje pra o tim prima obijestiti prije danja ovlasti za uprljanje.
Članovi organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
Članak 228.
(1) Član organizacije za kolektivno ostvarivanje pra je nositelj pra ili subjekt koji zastupa nositelje pra, uključujući druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i udruženja nositelja pra, koji ispunja uvjete članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra i koji je primljen u njezino članstvo.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je kao članove prihvatiti sve nositelje pra, subjekte koji zastupaju nositelje pra, uključujući i druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i udruženja nositelja pra, koji ispunjaju pretpostke za članstvo utemeljene na objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima.
(3) Pretpostke za članstvo organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je uvrstiti u svoj statut ili prila o članstvu, kojim se utvrđuju uvjeti članstva, kao i pra i obveze članova te ih jno objiti.
(4) Odluka organizacije za kolektivno ostvarivanje pra o odbijanju zahtjeva za članstvo mora biti jasno obrazložena.
(5) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je u svojem statutu utvrditi odgovarajuće i učinkovite mehanizme sudjelovanja svojih članova u postupcima donošenja odluka. Pritom zastupljenost različitih kategorija članova mora biti poštena i urnotežena.
(6) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je osigurati da njezini članovi mogu s njom komunicirati elektroničkim putem, uključujući i u svrhu ostvarivanja svojih članskih pra.
(7) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je voditi evidenciju o svojim članovima i redovito je ažurirati.
Prila o nositeljima pra koji nisu članovi organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
Članak 229.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je sva pra koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje pra koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje pra koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa, osim pra koja se odnose na uprljanje i odlučivanje u organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra.
Pogllje 3. UNUTARNJE USTROJSTVO ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAOpća skupština članova
Članak 230.
(1) Opća skupština članova je tijelo organizacije za kolektivno ostvarivanje pra u kojem članovi sudjeluju i ostvaruju svoje glasačko pro, neovisno o prnom obliku organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(2) Opća skupština članova saziva se najmanje jednom godišnje.
(3) Opća skupština članova ima sljedeće ovlasti:
– donosi statut, njegove izmjene i dopune te odlučuje o pretpostkama za članstvo u organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra, ako one nisu propisane statutom
– imenuje i razrješuje članove odbora, ocjenjuje općenito njihov rad i odobra njihove naknade i druge pogodnosti kao što su novčane i nenovčane pogodnosti, izdvajanja u dobrovoljne mirovinske fondove, pro na nagrade i otpremnine
– donosi opća prila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima pra
– donosi opća prila o korištenju neraspodjeljivih iznosa te odlučuje o korištenju neraspodjeljivih iznosa, isključivo u svrhu ostvarivanja socijalnih, kulturnih i obrazovnih aktivnosti na korist nositelja pra
– donosi opća prila o ulaganju prihoda od pra i drugih prihoda koji proizlaze iz ulaganja prihoda od pra
– donosi opća prila o odbicima od prihoda od pra i od prihoda koji proizlaze iz ulaganja prihoda od pra
– donosi prila o uprljanju rizikom
– odobra kupnju, prodaju ili zalaganje nekretnina u vlasništvu organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
– odobra spajanja i udruživanja s drugim subjektima, osnivanje podružnica, preuzimanje drugih subjekata ili dionica ili udjela u drugim subjektima
– odobra uzimanje ili danje zajmova i osiguranja zajmova.
(4) Statut je opći akt koji sadrži prila o ustrojstvu i djelovanju organizacije za kolektivno ostvarivanje pra u smislu zakona kojim se uređuju statusna pitanja prnih osoba.
(5) Član odbora je:
– svaki član uprnog odbora kad je ovim Zakonom ili statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje pra propisana jedinstvena upra
– svaki član uprnog ili nadzornog odbora kad je ovim Zakonom ili statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje pra propisana dvojna upra.
(6) U organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra u kojoj postoji sust dvojne upre opća skupština članova ne odlučuje o imenovanju i razrješenju članova uprnog odbora niti odobra njihove naknade i druge pogodnosti, ako je za obljanje tih ovlasti nadležan nadzorni odbor.
(7) Opća skupština članova može statutom ili posebnom odlukom svoje ovlasti iz stka 3. podstaka od 7. do 10. ovoga članka prenijeti na tijelo koje oblja nadzornu funkciju nad uprljanjem organizacijom za kolektivno ostvarivanje pra.
(8) Opća skupština članova ovlaštena je nadzirati rad organizacije za kolektivno ostvarivanje pra time što:
– odlučuje o imenovanju i razrješenju revizora i
– odobra godišnje izvješće o transparentnosti iz članka 251. ovoga Zakona.
(9) Svi članovi organizacije za kolektivno ostvarivanje pra imaju pro sudjelovati i glasovati na općoj skupštini članova. Pod uvjetom da to primjenjuje pošteno i razmjerno, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može u svojem statutu ili prilima o članstvu ograničiti pro sudjelovanja i glasovanja članova na temelju jednog ili oba sljedeća kriterija:
– trajanje članstva
– iznosi naknada koje je član primio ili ostvario.
(10) Svaki član organizacije za kolektivno ostvarivanje pra može posebnom punomoći ovjerenom kod jnog bilježnika imenovati bilo koju fizičku ili prnu osobu kao svojeg opunomoćenika ovlaštenog da umjesto njega sudjeluje i glasuje na općoj skupštini u njegovo ime, pod uvjetom da takvo imenovanje ne dovodi do sukoba interesa, kao što je u slučaju kad član i opunomoćenik pripadaju različitim kategorijama nositelja pra unutar organizacije za kolektivno ostvarivanje pra. Imenovanje opunomoćenika vrijedi samo za jednu opću skupštinu. Opunomoćenik ima na općoj skupštini članova za koju je imenovan sva pra kao i član koji ga je imenovao te je dužan na općoj skupštini sudjelovati i glasovati u skladu s uputama koje je dobio od člana koji ga je imenovao, a koje su sadržane u punomoći. Statutom ili drugim aktom organizacije za kolektivno ostvarivanje pra mogu se pobliže odrediti ograničenja u vezi s imenovanjem opunomoćenika i ostvarivanjem pra glasovanja članova koje predstljaju.
(11) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može u svojem statutu utvrditi da ovlasti opće skupštine članova može izvršati skupština predstnika izabranih najmanje jednom u četiri godine na općoj skupštini članova, pod uvjetom da je:
– osigurano odgovarajuće i učinkovito sudjelovanje članova u postupcima donošenja odluka i
– zastupljenost različitih kategorija članova u skupštini predstnika poštena i urnotežena.
(12) Odredbe staka 2. i 3. te staka od 6. do 10. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na skupštinu predstnika iz stka 11. ovoga članka.
(13) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra zbog svojeg prnog oblika nema opću skupštinu članova, ovlasti opće skupštine članova izvrša tijelo koje oblja nadzornu funkciju iz članka 231. ovoga Zakona. U tom slučaju odredbe ovoga članka, osim staka od 5. do 7., na odgovarajući se način primjenjuju na tijelo koje oblja nadzornu funkciju.
(14) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ima kao članove samo subjekte koji zastupaju nositelje pra, sve ili neke ovlasti opće skupštine članova iz ovoga članka može svojim statutom prenijeti na opću skupštinu članova tih subjekata. U tom slučaju odredbe ovoga članka, osim staka od 11. do 13., na odgovarajući se način primjenjuju na opću skupštinu članova tih subjekata.
Nadzorna funkcija
Članak 231.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je imati tijelo koje oblja nadzornu funkciju za trajno praćenje aktivnosti i izvršanje zadaća osoba koje uprljaju poslovanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(2) U tijelu koje oblja nadzornu funkciju moraju biti pošteno i razmjerno zastupljene različite kategorije članova organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(3) Svaki član tijela koje oblja nadzornu funkciju dužan je općoj skupštini članova dati izju o sukobu interesa koja sadrži podatke propisane u članku 232. stku 3. ovoga Zakona.
(4) Tijelo koje oblja nadzornu funkciju sastaje se redovito i ima sljedeće ovlasti:
– ovlasti koje mu je povjerila opća skupština članova, uključujući ovlasti u okviru članka 230. stka 3. podstka 2. i stka 7. ovoga Zakona i
– praćenje aktivnosti i izvršanje obveza osoba iz članka 232. ovoga Zakona, uključujući provedbu odluka opće skupštine članova, a posebno općih prila iz članka 230. stka 3. podstaka od 3. do 6. ovoga Zakona.
(5) Tijelo koje oblja nadzornu funkciju jednom godišnje izvješta opću skupštinu članova o izvršanju svojih ovlasti.
Obveze osoba koje uprljaju poslovanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
Članak 232.
(1) Osobe koje uprljaju poslovanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra dužne su to činiti s povećanom pažnjom, na razborit i odgovarajući način, koristeći se najboljim administrativnim i računovodstvenim postupcima te mehanizmima unutarnje kontrole.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je u svoje poslovanje uvesti i primjenjivati postupke za sprječanje nastanka sukoba interesa. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je utvrditi i razotkriti svaki stvarni ili mogući sukob interesa, njime uprljati i nadzirati ga ako ga nije moguće izbjeći te spriječiti da on negativno utječe na zajedničke interese nositelja pra koje zastupa.
(3) Postupci iz stka 2. ovoga članka uključuju obvezu svake od osoba koje uprljaju poslovanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra da općoj skupštini članova daju pojedinačnu izju koja sadrži sljedeće podatke:
– svaku korist koju imaju od organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
– sve naknade primljene u prethodnoj financijskoj godini od organizacije za kolektivno ostvarivanje pra, uključujući u obliku mirovinskog osiguranja, danja u nari i druge oblike povlastica
– sve iznose koje su kao nositelji pra primili od organizacije za kolektivno ostvarivanje pra u prethodnoj financijskoj godini i
– izju o svakom stvarnom ili mogućem sukobu između bilo kakvih osobnih interesa i interesa organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ili između bilo kakvih obveza prema organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra i dužnosti prema bilo kojoj drugoj fizičkoj ili prnoj osobi.
Pogllje 4. ODNOS ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRA I KORISNIKADanje odobrenja za korištenje
Članak 233.
(1) Prije početka korištenja predmeta zaštite prna odnosno fizička osoba dužna je podnijeti zahtjev za odobrenje korištenja određene vrste predmeta zaštite odgovarajućoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra. U zahtjevu se nodi vrsta i okolnosti korištenja, kao što su način, prostor i vrijeme korištenja te ostali podaci o kojima ovisi visina naknade.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je u primjerenom roku odgovoriti na zahtjev za odobrenje korištenja, nodeći podatke koji su potrebni da bi mogla izdati odobrenje. Nakon primitka svih relevantnih podataka organizacija je dužna korisniku izdati odobrenje ili obrazložiti zašto nije u mogućnosti izdati odobrenje.
(3) Odobrenje mora sadržati oznaku vrsta pra na koje se odnosi, uvjete korištenja s obzirom na način, prostor i vrijeme korištenja te visinu naknade, ako je korištenje uz naknadu. Uvjeti korištenja moraju biti utemeljeni na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima.
(4) Korisnik je dužan bez odgađanja obijestiti organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra o svakoj promjeni okolnosti korištenja ili o samom prestanku korištenja, radi odgovarajuće izmjene uvjeta pod kojima je odobrenje dano odnosno radi povlačenja odobrenja.
(5) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je omogućiti korisnicima da zahtjev za odobrenje korištenja i svu komunikaciju u vezi s odobrenjem obljaju elektroničkim putem.
(6) Prna ili fizička osoba koja omogući korištenje svog prostora drugoj osobi koja u tom prostoru koristi predmete zaštite dužna je provjeriti ima li ta druga osoba odgovarajuće odobrenje za korištenje predmeta zaštite. Ako prna ili fizička osoba omogući korištenje svog prostora osobi koja nema odgovarajuće odobrenje za korištenje predmeta zaštite, a znala je ili je morala znati da će se u tom prostoru koristiti predmeti zaštite, solidarno odgovara za isplatu odgovarajuće naknade za korištenje predmeta zaštite.
Obveze korisnika
Članak 234.
(1) Korisnici su dužni organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra dati relevantne podatke kojima raspolažu, a koji su potrebni za naplatu prihoda od pra i/ili raspodjelu iznosa dugovanih nositeljima pra, u ugovorenom ili prethodno određenom roku te u ugovorenom ili prethodno određenom obliku. Kad odlučuju o obliku u kojem će se dati potrebni podaci, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i korisnici dužni su uzeti u obzir, koliko je to moguće, standarde koji se dobrovoljno primjenjuju u odnosnom području (u daljnjem tekstu: dobrovoljni industrijski standardi).
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je, kad je to moguće, omogućiti korisnicima da podatke iz stka 1. ovoga članka dostljaju elektroničkim putem.
(3) U slučaju nedostatno dobivenih podataka ili neovlaštenog korištenja predmeta zaštite nadležna tijela držne upre ili fizičke i prne osobe koje raspolažu takvim podacima dostit će organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra, na njezin upit, podatke koji se odnose na ostvarivanje pra iz ovoga Zakona, osim kada bi takva dosta podataka bila protivna Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. trnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) ili zakonu kojim se uređuje zaštita neobjljenih informacija s tržišnom vrijednosti.
Cijena korištenja predmeta zaštite
Članak 235.
(1) Cijena korištenja i drugi uvjeti korištenja predmeta zaštite utvrđuju se, prije svega, ugovorom između organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i korisnika predmeta zaštite ili ugovorom između organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i komore korisnika predmeta zaštite. Ako korisnici nisu organizirani putem komore ili iz okolnosti proizlazi da će interesi korisnika biti bolje zastupani putem nekog drugog reprezentativnog udruženja korisnika predmeta zaštite, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može sklopiti ugovor s drugim reprezentativnim udruženjem korisnika. Pregovore o sklapanju takvih ugovora organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i korisnici odnosno njihove komore ili reprezentativna udruženja dužni su voditi u dobroj vjeri te jedni drugima dostiti sve podatke potrebne za postizanje dogovora.
(2) Ako cijena korištenja nije određena sukladno stku 1. ovoga članka, plaća se prema cjeniku organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je prije utvrđivanja cjenika iz stka 2. ovoga članka zatražiti očitovanje o prijedlogu cjenika od komore ili drugog reprezentativnog udruženja korisnika.
(4) Ako komora ili drugo reprezentativno udruženje korisnika ne dosti pisano očitovanje organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra u roku od 30 dana od dana doste prijedloga cjenika, smatrat će se da se ne protivi prijedlogu cjenika.
(5) Ako komora ili drugo reprezentativno udruženje korisnika u pisanom očitovanju ne prihvati u cijelosti ili djelomice cjenik, može se s organizacijom za kolektivno ostvarivanje pra sporazumjeti o postupku arbitraže radi utvrđivanja predmetnog cjenika, najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga cjenika. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i korisnici mogu i unaprijed sklopiti arbitražni sporazum kojim utvrđuju da će svaki spor u postupku donošenja cjenika riješiti pred arbitražom. Arbitraža se provodi u skladu s odredbama članka 236. ovoga Zakona.
(6) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i komora ili drugo reprezentativno udruženje korisnika ne sklope arbitražni sporazum u roku iz stka 5. ovoga članka, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra zatražit će u daljnjem roku od 15 dana mišljenje Vijeća stručnjaka o predmetu neslaganja. Vijeće stručnjaka dat će svoje mišljenje u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva. Vijeće stručnjaka može, zbog oprdanih razloga, produžiti rok za donošenje mišljenja za još najviše 30 dana, o čemu je dužno obijestiti stranke u postupku danja mišljenja prije isteka prvog roka od 60 dana.
(7) Do dovršetka postupka utvrđivanja cjenika, sukladno odredbama staka od 3. do 6. ovoga članka, cijena se plaća prema postojećem cjeniku, a ako postojeći cjenik ne obuhvaća pojedinu vrstu korištenja predmeta zaštite, kao akontacija prema prijedlogu cjenika.
(8) Do dovršenja postupka utvrđivanja cjenika, sukladno odredbama staka od 3. do 6. ovoga članka, o iznosima naknade za umnožanje za privatno korištenje iz ovoga Zakona cijena se plaća prema postojećem cjeniku, a ako postojeći cjenik ne obuhvaća pojedini tehnički uređaj ili nosač zvuka, slike ili teksta, korisnik plaća nesporni iznos cijene iz prijedloga cjenika, a za sporni iznos organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može od korisnika zatražiti da priloži odgovarajuće kvalitetno osiguranje plaćanja, koje je korisnik dužan priložiti u roku koji odredi organizacija za kolektivno ostvarivanje pra. Ako korisnik na zahtjev organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ne priloži traženo kvalitetno osiguranje plaćanja spornog iznosa naknade u ostljenom roku, dužan je platiti akontaciju prema prijedlogu cjenika.
(9) Mišljenje Vijeća stručnjaka iz stka 6. ovoga članka sadrža ocjenu o tome obuhvaća li cjenik organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ona pra za koja ta organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ima odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona i mišljenje je li cijena određena u skladu s načelima iz članka 240. ovoga Zakona. Ako Vijeće stručnjaka ne donese mišljenje u roku iz stka 6. ovoga članka, smatra se da je suglasno s prijedlogom cjenika.
(10) Nakon dovršetka postupka utvrđivanja cjenika prema odredbama iz ovoga članka, cjenik se, sukladno članku 250. ovoga Zakona, objljuje na mrežnim stranicama organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i primjenjuje se na sve korisnike koji koriste predmete zaštite na način koji je određen cjenikom, počevši od dana pokretanja postupka utvrđivanja cjenika sukladno odredbama stka 3. ovoga članka.
Utvrđivanje cjenika pred arbitražnim sudom
Članak 236.
(1) U skladu s odredbama članka 235. stka 5. ovoga Zakona, stranke mogu sklopiti sporazum da se njihov spor o cjeniku konačno riješi arbitražom u skladu s važećim Prilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu: Zagrebačka prila), ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.
(2) Arbitraža o cjeniku vodi se prema odredbama o ubrzanom arbitražnom postupku u smislu Zagrebačkih prila iz stka 1. ovoga članka, bez obzira na to koja je vrijednost predmeta spora, te prema ostalim primjenjivim odredbama Zagrebačkih prila. Ubrzani postupak arbitraže o cjeniku može u prilu trajati najduže tri mjeseca, računajući od dana kada je konstituiran arbitražni sud u skladu s odredbama članka 237. ovoga Zakona. Rokove iz Zagrebačkih prila koji se odnose na ubrzani arbitražni postupak, u kojima stranke mogu poduzeti određene radnje, arbitražni sud može skratiti ako ocijeni da je to u interesu učinkovitosti postupka, a pritom se poštuje načelo jednakog postupanja sa strankama.
(3) Ako prijedlog cjenika daju dvije ili više organizacija za kolektivno ostvarivanje pra, one se u arbitražnom postupku sve zajedno smatraju jednom strankom. Ako interese korisnika na koje se primjenjuje cjenik koji je predmet arbitražnog postupka zastupa više komora i/ili drugih reprezentativnih udruženja korisnika, oni se svi smatraju jednom strankom u arbitražnom postupku.
(4) Arbitražnim prorijekom utvrđuje se cjenik organizacije za kolektivno ostvarivanje pra u skladu s načelima iz članka 240. ovoga Zakona.
(5) Cjenik utvrđen prorijekom iz stka 4. ovoga članka, sukladno članku 250. ovoga Zakona, objljuje se na mrežnim stranicama organizacije za kolektivno ostvarivanje pra na koju se cjenik odnosi i primjenjuje se na sve korisnike koji koriste predmete zaštite na način koji je određen cjenikom, počevši od dana pokretanja postupka utvrđivanja cjenika sukladno odredbama članka 235. stka 3. ovoga Zakona.
Sast arbitražnog suda
Članak 237.
(1) Arbitražni sud ima tri arbitra koji se imenuju s Liste arbitara pred Stalnim arbitražnim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji moraju biti stručni u području autorskog pra i srodnih pra.
(2) Predsjednik arbitražnog suda mora biti sudac ili bivši sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.
(3) Svaka stranka imenuje po jednog arbitra u arbitražnom sporazumu iz članka 235. stka 5. ovoga Zakona. Tako imenovani arbitri imenovat će predsjednika arbitražnog suda najkasnije u roku od 15 dana od dana sklapanja arbitražnog sporazuma.
(4) Ako se arbitri koje su imenovale stranke ne mogu sporazumjeti o predsjedniku arbitražnog suda, njega će imenovati predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Sast i rad Vijeća stručnjaka
Članak 238.
(1) Vijeće stručnjaka čine predsjednik i četiri člana. Predsjednika i članove Vijeća stručnjaka na razdoblje od četiri godine imenuje ministar nadležan za područje autorskog i srodnih pra, na prijedlog glnog rnatelja Zoda.
(2) Predsjednik i članovi Vijeća stručnjaka imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka koji svojim dosadašnjim dostignućima i poznanjem problema vezanih za područje primjene autorskog i srodnih pra mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Vijeće stručnjaka osnovano.
(3) Glni rnatelj Zoda pokreće postupak izbora predsjednika i članova Vijeća stručnjaka jnim pozivom.
(4) Ako ministar nadležan za područje autorskog i srodnih pra smatra da predloženi kandidati ne osiguraju primjeren sast Vijeća stručnjaka, naložit će glnom rnatelju Zoda da ponovi postupak izbora.
(5) Vijeće stručnjaka donosi mišljenje na sjednici većinom glasova svih članova Vijeća stručnjaka.
(6) Prije danja mišljenja Vijeće stručnjaka može pozvati osobe stručne za pojedina pitanja da sudjeluju u radu sjednica Vijeća stručnjaka bez pra odlučivanja. U radu Vijeća stručnjaka mogu sudjelovati, bez pra odlučivanja, službenici Zoda za područje rada sjednice Vijeća stručnjaka.
(7) Predsjednik, članovi Vijeća stručnjaka i pozvani stručnjaci imaju pro na naknadu za rad. Naknadu snose stranke koje sudjeluju u postupku pred Vijećem stručnjaka, u jednakim dijelovima, ako Vijeće stručnjaka ne odluči drukčije.
(8) Vijeće stručnjaka donosi poslovnik o svom radu.
(9) Nadzor nad radom Vijeća stručnjaka oblja glni rnatelj Zoda.
(10) U obljanju nadzora nad radom Vijeća stručnjaka glni rnatelj Zoda može ministru nadležnom za područje autorskog i srodnih pra predložiti razrješenje predsjednika ili člana Vijeća stručnjaka ako utvrdi da bez oprdanog razloga ne oblja svoje dužnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona ili poslovnika iz stka 8. ovoga članka.
(11) Ministar nadležan za područje autorskog i srodnih pra, uz prethodnu suglasnost glnog rnatelja Zoda, donosi prilnik o Vijeću stručnjaka u kojem se uređuju prila o imenovanju članova Vijeća stručnjaka, o radu Vijeća stručnjaka te visina naknade iz stka 7. ovoga članka.
2. Prilnik o vijeću stručnjaka za naknade na području autorskog i srodnih pra
Posredovanje Vijeća stručnjaka
Članak 239.
(1) Vijeće stručnjaka oblja sljedeće postupke posredovanja:
1. posredovanje u pogledu sklapanja ugovora o reemitiranju, uključujući kabelsko reemitiranje, te o prijenosu izrnim protokom između organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i operatora usluge reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje, ili prijenosa izrnim protokom; kao i između organizacija za emitiranje i operatora usluge reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje, ili prijenosa izrnim protokom, u pogledu danja odobrenja za reemitiranje, uključujući kabelsko reemitiranje, te prijenos izrnim protokom i/ili plaćanja pripadajuće naknade
2. posredovanje u pogledu sklapanja ugovora u svrhu činjenja dostupnim jnosti audiovizualnih djela u okviru usluga videa na zahtjev
3. posredovanje u pogledu omogućanja pristupa autorskom djelu ili predmetu srodnog pra i njegova korištenja u skladu sa sadržajnim ograničenjima autorskog i srodnih pra iz ovoga Zakona između osobe koja tvrdi da je na temelju ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom ili predmetom srodnog pra bez odobrenja nositelja pra ili bez odobrenja i bez plaćanja naknade i nositelja pra odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere zaštite pristupa ili korištenja autorskih djela ili predmeta srodnih pra ili koja ima ovlast i mogućnosti otkloniti ih
4. posredovanje propisano u članku 53. stku 3. ovoga Zakona
5. posredovanje u pogledu izmjene ili prilagodbe ugovora radi pričnijeg udjela u zaradi iz članka 68. ovoga Zakona
6. posredovanje u pogledu izvršanja obveze transparentnosti iz članka 69. ovoga Zakona
7. posredovanje između organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koju su osnovali nakladnici informativnih publikacija i one koju su osnovali autori novinarskih djela radi postizanja sporazuma o udjelu u naknadi iz članka 167. stka 1. ovoga Zakona te
8. posredovanje između organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koju su osnovali nakladnici informativnih publikacija i one koju su osnovali autori novinarskih djela radi postizanja sporazuma o podjeli naknade iz članka 168. stka 2. ovoga Zakona.
(2) Vijeće stručnjaka će u postupcima posredovanja iz stka 1. ovoga članka pregovorima u svojstvu posrednika pomoći da strane u sporu postignu sporazum. Vijeće stručnjaka je ovlašteno stranama dati prijedloge o uređenju međusobnih odnosa. Prijedloge će Vijeće stručnjaka stranama dostiti osobno ili u preporučenom pismu. Ako se nijedna od strana ne usprotivi prijedlogu Vijeća stručnjaka preporučenim pismom poslanim u roku od tri mjeseca od dana primitka prijedloga Vijeća stručnjaka, smatra se da su obje strane prihvatile prijedlog Vijeća stručnjaka. Ako je riječ o sporovima iz stka 1. točaka 1., 2. ili 4. ovoga članka, strane su obvezatne tak prijedlog Vijeća stručnjaka uvrstiti u odgovarajući ugovor.
(3) Sve strane u sporovima iz stka 1. ovoga članka dužne su započeti, voditi i okončati pregovore u dobroj vjeri. Za zlouporabu pregovora ili svog položaja u pregovorima, kao i za zlouporabu svojih pra odgovaraju u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
(4) Postupak posredovanja iz stka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka mogu pokrenuti nositelji pra te reprezentativna udruženja nositelja pra na pojedinačni zahtjev jednog ili više nositelja pra.
Načela za određivanje visine cijene korištenja predmeta zaštite
Članak 240.
(1) Cijena za korištenje predmeta zaštite mora biti primjerena, bez obzira na to je li riječ o isključivim prima ili o ostvarivanju naknade u slučaju kad se predmet zaštite prema ovome Zakonu može koristiti bez odobrenja nositelja pra. Cjenici moraju biti razumni u odnosu na, među ostalim, ekonomsku vrijednost korištenja pra na tržištu, uzimajući u obzir nar i opseg korištenja predmeta zaštite, ekonomsku vrijednost usluge koju pruža organizacija za kolektivno ostvarivanje pra te na odgovarajući način cjenike koji su na snazi u drugim držama članicama Europske unije za istu vrstu i oblik korištenja i istu vrstu pra.
(2) Pri određivanju visine cijene iz stka 1. ovoga članka, u odgovarajućoj mjeri uzet će se u obzir religiozne, socijalne i kulturne potrebe korisnika koji pripadaju osjetljivim društvenim skupinama umirovljenika, djece i osoba s invaliditetom.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je na zahtjev obijestiti korisnika na kojeg se to odnosi o kriterijima koje je uzela u obzir pri određivanju iznosa cijene u cjeniku.
(4) Pri određivanju cijene za korištenje predmeta zaštite na internetu organizacija za kolektivno ostvarivanje pra nije dužna kao uzor koristiti već utvrđene cjenike za druge vrste i oblike korištenja na internetu, ako je riječ o korištenju u novoj vrsti internetske usluge koja je u Europskoj uniji dostupna kraće od tri godine.
(5) Ako je korištenje predmeta zaštite nužno za djelatnost korisnika tako da djelatnost korisnika ovisi o korištenju predmeta zaštite, kao što je to u slučaju emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom, koncertnih, plesnih i drugih korištenja predmeta zaštite uz naplatu, visina cijene određuje se, u prilu, u postotku od prihoda odnosno primitka što ga korisnik ostvaruje od korištenja predmeta zaštite.
(6) Ako su troškovi potrebni za korištenje predmeta zaštite veći od prihoda koji se ostvaruje korištenjem, visina cijene može se odrediti u postotku od troškova potrebnih za korištenje predmeta zaštite, kao što su naknade ili plaće umjetnika izvođača ili trošak korištenja prostora za korištenje predmeta zaštite ili drugi odgovarajući trošak.
(7) Uz cijene koje se određuju u postotku odredit će se najniži iznosi cijena u paušalnom iznosu.
(8) Ako korištenje predmeta zaštite nije nužno korisniku, ali je korisno ili ugodno, kao što je to u slučaju smještajnih objekata, izložbenih prostora, prijevoznih sredsta i nekih ugostiteljskih objekata, cijena se u prilu određuje u paušalnim iznosima za stalna i za povremena korištenja predmeta zaštite.
(9) Prilikom utvrđivanja cijene određene u paušalnom iznosu prema stku 8. ovoga članka i najniže cijene iz stka 7. ovoga članka uzimaju se u obzir okolnosti korištenja, kao što su vrsta korištenja, mjesto i zemljopisno područje korištenja, kategorija i veličina prostora u kojem se koriste predmeti zaštite, trajanje i broj korištenja te razlike u visini cijena u poslovanju korisnika.
(10) Visina cijene za umnožanje i priopćanje jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, informativnih publikacija u digitalnom obliku, sukladno članku 166. stku 1. ovoga Zakona, određuje se, u prilu, u postotku od svih izrnih i neizrnih prihoda odnosno primitaka što ih pružatelj usluga informacijskog društva ostvaruje u vezi s korištenjem informativne publikacije, uz određivanje najnižeg iznosa cijene, ili, ako to nije moguće, u paušalnom iznosu.
(11) Pri određivanju visine cijene za umnožanje i priopćanje jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, autorskih djela i predmeta srodnih pra koji se koriste u pratećim internetskim uslugama na koje se primjenjuje načelo drže podrijetla iz članka 49. ovoga Zakona, u obzir se, osim drugih kriterija iz ovoga članka, uzimaju svi aspekti prateće internetske usluge, kao što su obilježja usluge, uključujući trajanje dostupnosti na internetu programa koji se pružaju u okviru te usluge, publiku, uključujući publiku u Republici Hrvatskoj te u drugim držama u kojima se pristupa pratećoj internetskoj usluzi i koristi se tom uslugom, te dostupne jezične verzije. To ne isključuje mogućnost određivanja cijene na temelju primitaka organizacije za emitiranje.
(12) Pri određivanju visine cijene za reemitiranje, uključujući kabelsko reemitiranje, te prijenos izrnim protokom u obzir se, osim drugih kriterija iz ovoga članka, uzima ekonomska vrijednost uporabe pra u trgovini, uključujući vrijednost dodijeljenu sredstvu reemitiranja, uključujući kabelsko reemitiranje, te prijenosa izrnim protokom.
(13) Ako korisnik uskrati danje podataka potrebnih za određivanje cijene za korištenje predmeta zaštite, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može sama utvrditi te podatke prema podacima dobivenim sukladno člancima 234. i 241. ovoga Zakona ili na drugi prikladan način.
(14) Odgovarajuća naknada za umnožanje za privatno korištenje iz članka 184. staka 2. i 3. ovoga Zakona prična je naknada, pri čemu se prilikom određivanja iznosa odgovarajuće naknade, osim načela za određivanje visine cijene korištenja predmeta zaštite iz stka 1. ovoga članka, uzima u obzir vjerojatna šteta koja nositelju pra nastaje kada se njegovo djelo ili predmet srodnog pra bez njegova odobrenja umnoža za privatno korištenje, primjena tehničkih mjera zaštite pristupa korištenju djela ili predmeta srodnog pra te druge okolnosti koje mogu utjecati na prilno odmjeranje oblika i iznosa odgovarajuće naknade. Odgovarajuća naknada ne smije nerazumno opteretiti poslovanje proizvođača i uvoznika iz članka 184. stka 1. ovoga Zakona te se pri određivanju iznosa odgovarajuće naknade u obzir mora uzeti cijena praznih nosača zvuka, slike ili teksta, tehničkih uređaja, kao i druge relevantne tržišne okolnosti. Prije pokretanja postupka donošenja cjenika iz članka 235. ovoga Zakona za nove prazne nosače zvuka, slike ili teksta i tehničke uređaje organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je provesti istraživanje stvarnog korištenja tih praznih nosača zvuka, slike ili teksta i tehničkih uređaja za umnožanje djela i predmeta srodnog pra, a rezultati kojeg će se uzeti u obzir pri određivanju iznosa odgovarajuće naknade. Rezultati takvog istraživanja bit će jno objljeni na mrežnim stranicama organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(15) U slučajevima iz članka 149. stka 4. ovoga Zakona cijena za činjenje dostupnim jnosti te za odgovarajući način umnožanja umjetničke izvedbe utvrđuje se u postotku od prihoda koji komercijalizacijom umjetničke izvedbe putem interneta ostvari proizvođač fonograma, za svaku umjetničku izvedbu za koju se predmnijeva da se pra ostvaruju putem organizacije za kolektivno ostvarivanje pra. Proizvođač fonograma nije dužan organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra platiti dio cijene za pojedinačnu izvedbu koji je proporcionalan udjelu onog izvođača koji je s njim sklopio ugovor iz članka 149. stka 1. ovoga Zakona, koji bi tom izvođaču pripao prema prilima o raspodjeli organizacije za kolektivno ostvarivanje pra. Naknadu za takvog izvođača proizvođač fonograma isplaćuje prema sklopljenom ugovoru.
Nadziranje korištenja predmeta zaštite
Članak 241.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može, u skladu s ovlaštenjem nositelja pra iz članka 227. ovoga Zakona, nadzirati korištenje predmeta zaštite za koje ima odobrenje za kolektivno ostvarivanje pra izdano sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Korisnici predmeta zaštite dužni su dati organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra podatke relevantne za ostvarivanje pra te omogućiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju.
(3) U ostvarivanju nadzora iz stka 1. ovoga članka organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra mogu na zahtjev pružati pomoć u obljanju nadzora nad korištenjem predmeta zaštite: Držni inspektorat, tijelo držne upre nadležno za provedbu carinskih mjera zaštite te tijelo držne upre nadležno za policijske poslove.
(4) Na zahtjev autora ili drugog nositelja pra odnosno organizacije za kolektivno ostvarivanje pra, nadležna policijska upra ili policijska postaja zabranit će održanje priredbe na kojoj se koriste predmeti zaštite ako korisnik nema odobrenje autora ili drugog nositelja pra odnosno organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
Pogllje 5. UPRLJANJE PRIHODOM OD PRANaplata i korištenje prihoda od pra
Članak 242.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra s osobitom pažnjom naplaćuje i uprlja prihodom od pra.
(2) U svojim poslovnim knjigama organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je odvojeno voditi:
– prihode od pra i prihode koje ostvaruje ulaganjem prihoda od pra i
– vlastitu imovinu i prihode koje ostvaruje od takve imovine, od pra na trošak ostvarivanja ili od svojih drugih aktivnosti.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ne smije prihode od pra i prihode koje ostvaruje ulaganjem prihoda od pra koristiti u svrhe različite od raspodjele nositeljima pra, osim za namirenje ili prijeboj s troškom ostvarivanja pra ili kada je to dopušteno odlukom donesenom u skladu s člankom 230. stkom 3. podstcima 5. i 6. ovoga Zakona.
(4) Trošak ostvarivanja je iznos koji u svrhu pokrića troškova ostvarivanja autorskog ili srodnih pra organizacija za kolektivno ostvarivanje pra naplati, odbije ili kompenzira od prihoda od pra ili od bilo kojeg drugog prihoda koji ostvari ulaganjem prihoda od pra.
(5) Kad organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ulaže prihode od pra ili prihode koje je ostvarila ulaganjem prihoda od pra, dužna je to činiti u najboljem interesu nositelja pra čija pra zastupa u skladu s općim prilima o ulaganju prihoda od pra i drugih prihoda koji proizlaze iz ulaganja prihoda od pra iz članka 230. stka 3. podstka 5. ovoga Zakona te prilima o uprljanju rizikom iz članka 230. stka 3. podstka 7. ovoga Zakona, kao i postupajući po sljedećim prilima:
– ako postoji ikakva mogućnost sukoba interesa, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je osigurati da je ulaganje u isključivom interesu nositelja pra čija pra zastupa
– ulaganje se poduzima tako da jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline i
– ulaganje se mora primjereno rasporediti i diverzificirati da bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na neki njegov određeni dio te gomilanje rizika u portfelju kao cjelini.
Raspodjela prihoda od pra
Članak 243.
(1) Raspodjela prihoda od pra nositeljima pra oblja se, u prilu, prema podacima o korištenju predmeta zaštite.
(2) Korisnik je dužan dostljati organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra potpune podatke o mjestu i vremenu korištenja pojedinih predmeta zaštite radi raspodjele prihoda od pra, i to u roku određenom ugovorom o korištenju predmeta zaštite. Ako ne postoji takva ugovorna odredba, korisnik je dužan dostiti organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra podatke najkasnije u roku od 15 dana od dana korištenja.
(3) Za vrste korištenja predmeta zaštite za koje nije moguće obiti raspodjelu na temelju podataka o korištenju, ili bi to očito bilo neekonomično, raspodjela se može obiti primjenom metode uzoraka koji u najvećoj mjeri odgovaraju stvarnom korištenju predmeta zaštite.
Opća prila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima pra
Članak 244.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je redovito, uredno i precizno raspodijeliti i isplatiti iznose namijenjene nositeljima pra, u skladu s općim prilima iz članka 230. stka 3. podstka 3. ovoga Zakona.
(2) Opća prila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima pra iz članka 230. stka 3. podstka 3. ovoga Zakona moraju sadržati sljedeće odredbe o:
– predmetu zaštite i nositeljima pra na koje se opća prila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima pra odnose
– utvrđivanju udjela pojedinog nositelja pra u naplaćenim prihodima od pra, pri čemu se mogu stimulirati predmeti zaštite od posebne vrijednosti za kulturu i nacionalno stvaralaštvo
– utvrđivanju iznosa za isplatu nakon odbitka troškova ostvarivanja pra, izdvajanja u fondove predviđene ovim Zakonom, statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ili međunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i
– rokovima u kojima se obljaju obračuni i isplate raspodijeljenih iznosa koji pripadaju nositeljima pra.
(3) Ugovori o raspodjeli između nositelja pra istog djela imaju prednost pred općim prilima o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima pra.
(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ili njezini članovi koji su subjekti koji zastupaju nositelje pra dužni su nositeljima pra isplatiti pripadajuće iznose što je prije moguće, a najkasnije u roku od devet mjeseci nakon zršetka financijske godine u kojoj je prihod od pra naplaćen, osim ako objektivni razlozi koji se odnose na korisnička izvješća, identifikaciju pra, nositelja pra, povezivanje podataka o djelima i predmetima srodnih pra s nositeljima pra ili drugi objektivni razlozi onemogućuju poštovanje tog roka.
(5) Ako se pripadajući iznosi ne mogu raspodijeliti u roku iz stka 4. ovoga članka zato što se ne može identificirati ili pronaći nositelja pra, iznimka iz stka 4. ovoga članka se u odnosu na taj rok ne primjenjuje, a ti se iznosi čuvaju odvojeno na računu organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
(6) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi identificiranja i pronalaženja nositelja pra. Najkasnije u roku od tri mjeseca nakon isteka roka iz stka 4. ovoga članka dužna je učiniti dostupnima podatke o djelima i predmetima srodnih pra za koje nije identificiran ili pronađen jedan ili više nositelja pra:
– nositeljima pra koje zastupa ili subjektima koji zastupaju nositelje pra koji su njezini članovi i
– svim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra s kojima ima sklopljene ugovore o uzajamnom zastupanju.
(7) Podaci iz stka 6. ovoga članka uključuju, gdje je dostupno:
– naslov djela ili predmeta srodnog pra
– ime nositelja pra
– ime relevantnog nakladnika ili producenta i
– bilo koji drugi dostupan relevantan podatak koji bi mogao pomoći u identifikaciji nositelja pra.
(8) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je također provjeriti evidenciju iz članka 228. stka 7. ovoga Zakona te druge dostupne evidencije. Ako sve nedene mjere ne poluče rezultate, dužna je jno objiti da identifikacija i potraga za nositeljem pra nije uspjela, najkasnije u roku od godinu dana od isteka tromjesečnog roka.
(9) Ako se iznosi koji pripadaju nositeljima pra ne mogu raspodijeliti nakon isteka roka od tri godine od zršetka financijske godine u kojoj je naplaćen prihod od pra, te pod uvjetom da su poduzete sve mjere za identifikaciju i pronalazak nositelja pra, ti će se iznosi smatrati neraspodjeljivima.
(10) Opća skupština članova organizacije za kolektivno ostvarivanje pra odlučuje o korištenju neraspodjeljivih iznosa u skladu s prilima iz članka 230. stka 3. podstka 4. ovoga Zakona, ne šteteći pru nositelja pra da u zastarnom roku od tri godine zahtijevaju isplatu iznosa koji im pripadaju.
(11) Opći obračun raspodjele mora utvrditi nadležno tijelo organizacije za kolektivno ostvarivanje pra te ispitati i ocijeniti ovlašteni revizor.
(12) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je dostiti opći obračun raspodjele iz stka 11. ovoga članka Zodu u roku od 15 dana od dana primitka izvješća o obljenoj reviziji.
Trošak ostvarivanja pra i druga izdvajanja te poticanje stvaralaštva i kulture
Članak 245.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je nositelje pra obijestiti o trošku ostvarivanja pra i drugim izdvajanjima iz prihoda od pra i drugih prihoda od ulaganja prihoda od pra prije dobivanja punomoći za ostvarivanje pra.
(2) Trošak ostvarivanja pra ne smije biti veći od stvarnih i oprdanih troškova uprljanja prima. Trošak ostvarivanja mora biti dokumentiran u skladu s najboljim računovodstvenim standardima.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može, povrh ukupnog troška ostvarivanja određenog u stku 2. ovoga članka, odlučiti da se iz ukupne mase prihoda od pra najviše 3% utroši na mjere usmjerene protiv piratstva i krivotvorenja te druge mjere usmjerene na podizanje razine svijesti o vrijednosti autorskog i srodnih pra.
(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može u punomoćima o zastupanju sa svojim članovima te u međunarodnim ugovorima o uzajamnom zastupanju odrediti izdvajanja u fond za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne nari i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području. Prihod fonda nije dopušteno koristiti u druge svrhe. Izdvajanja u nedeni fond ne smiju prelaziti 10% ukupne mase prihoda od pra, osim ako je riječ o prihodu od pra ostvarenog na ime pra na naknadu za umnožanje za privatno korištenje iz članaka 183. i 184. ovoga Zakona, u kojem slučaju izdvajanja u nedeni fond ne smiju prelaziti 30% ukupne mase prihoda od tog pra na naknadu.
(5) Sva izdvajanja od prihoda od pra u fondove propisane ovim Zakonom ili statutom organizacije za kolektivno ostvarivanje pra trebaju biti razumna u odnosu na usluge koje organizacija za kolektivno ostvarivanje pra pruža nositeljima pra, uključujući i usluge iz stka 6. ovoga članka, te moraju biti utemeljena na objektivnim kriterijima.
(6) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra pruža društvene, kulturne ili edukativne usluge koje se financiraju iz izdvajanja od prihoda od pra i od prihoda koji nastanu ulaganjem prihoda od pra, takve usluge dužna je pružati na temelju poštenih kriterija, posebno u odnosu na pristup tim uslugama i opseg tih usluga.
Raspodjela, trošak ostvarivanja pra i izdvajanja prema ugovorima o uzajamnom zastupanju
Članak 246.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je redovito, uredno i precizno raspodijeliti i isplatiti iznose namijenjene drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra koje zastupa na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra nije ovlaštena drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra koju zastupa na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju obračunati izdvajanja iz prihoda od pra i drugih prihoda od ulaganja prihoda od pra bez njezine izričite suglasnosti, osim troška ostvarivanja pra.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra koje zastupa na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju isplatiti pripadajuće iznose što je prije moguće, a najkasnije u roku od devet mjeseci od zršetka financijske godine u kojoj je prihod od pra naplaćen, osim ako objektivni razlozi koji se odnose na korisnička izvješća, identifikaciju pra, nositelja pra, povezivanje podataka o djelima i predmetima srodnih pra s nositeljima pra ili neki drugi objektivni razlozi onemogućuju poštovanje tog roka.
(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ili njezini članovi koji su subjekti koji zastupaju nositelje pra dužni su nositeljima pra isplatiti pripadajuće iznose koje su primili od druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju što je prije moguće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od zršetka financijske godine u kojoj je prihod od pra primljen, osim ako objektivni razlozi koji se odnose na korisnička izvješća, identifikaciju pra, nositelja pra, povezivanje podataka o djelima i predmetima srodnih pra s nositeljima pra ili neki drugi objektivni razlozi onemogućuju poštovanje tog roka.
Pogllje 6. TRANSPARENTNOST I IZVJEŠĆIVANJEIzvješćivanje nositelja pra o uprljanju njihovim prima
Članak 247.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra jednom će godišnje nositeljima pra kojima je dužna isplatiti prihod od pra ili je izvršila plaćanje u razdoblju na koje se podaci odnose učiniti dostupnim sljedeće podatke:
– sve podatke koje je nositelj pra dao organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra da ih koristi za identifikaciju i pronalazak nositelja pra
– iznos koji pripada nositelju pra
– iznose koje je organizacija za kolektivno ostvarivanje pra isplatila nositelju pra, prema kategoriji pra i vrsti korištenja
– razdoblje u kojem se dogodilo korištenje za koje je organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna nositelju pra isplatiti prihod od pra, osim ako objektivni razlozi koji se odnose na izvješćivanje korisnika sprječaju organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra da to učini
– izdvajanja na ime troška ostvarivanja pra
– izdvajanja za bilo koju drugu svrhu različitu od troška ostvarivanja, uključujući ona za kulturne, socijalne ili edukativne svrhe
– sve iznose koje pripadaju nositelju pra za bilo koje razdoblje, a nisu mu plaćeni.
(2) Kad organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ima kao članove subjekte koji su odgovorni za raspodjelu pra nositeljima pra, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je dati podatke iz stka 1. ovoga članka tim subjektima ako ih oni nemaju. U tom su slučaju ti subjekti dužni najmanje jednom godišnje dati te podatke nositeljima pra kojima su dužni isplatiti prihod od pra ili su izvršili plaćanje za razdoblje na koje se ti podaci odnose.
Izvješćivanje drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje pra o uprljanju prima prema ugovoru o uzajamnom zastupanju
Članak 248.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra drugim će organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra koje zastupa na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju, jednom godišnje, za razdoblje na koje se odnose, učiniti dostupnim sljedeće podatke, u elektroničkom obliku:
– prihode od pra koji prema ugovoru o uzajamnom zastupanju pripadaju drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra, iznose koje joj je platila, prema kategoriji pra i vrsti korištenja, kao i sve prihode od pra koji joj pripadaju za bilo koje razdoblje, a nisu joj plaćeni
– izdvajanja na ime troška ostvarivanja
– izdvajanja za bilo koju drugu svrhu različitu od troška ostvarivanja, uključujući ona za kulturne, socijalne ili edukativne svrhe
– podatke o odobrenjima za korištenje koja je dodijelila ili odbila dodijeliti za predmete zaštite na koje se odnosi ugovor o uzajamnom zastupanju i
– odluke koje je donijela opća skupština članova organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ako se odnose na uprljanje prima u okviru sporazuma o uzajamnom zastupanju.
Podaci koji se nositeljima pra, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra i korisnicima daju na zahtjev
Članak 249.
Na obrazloženi zahtjev nositelja pra, druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koju zastupa na temelju ugovora o uzajamnom zastupanju ili korisnika, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je u primjerenom roku elektroničkim putem dostiti sljedeće podatke:
– predmete zaštite za koje ostvaruje pra, pra koja ostvaruje neposredno ili posredstvom ugovora o uzajamnom zastupanju te područja koja obuhvaća ili
– ako se zbog opsega djelovanja organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ne mogu odrediti predmeti zaštite za koje ostvaruje pra, treba dostiti vrste predmeta zaštite, pra koja ostvaruje i područja koja obuhvaća.
Podaci koji se jno objljuju
Članak 250.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je jno na svojim mrežnim stranicama objiti sljedeće podatke te ih kontinuirano ažurirati:
– svoj statut
– pretpostke za članstvo i pretpostke otkazivanja odobrenja za uprljanje prima ako nisu uključeni u statut
– obrasce ugovora o danju dopuštenja za korištenje
– cjenike koje primjenjuje, uključujući popuste
– popis osoba iz članka 232. ovoga Zakona
– opća prila o raspodjeli iznosa koji pripadaju nositeljima pra
– opća prila o troškovima ostvarivanja pra
– opća prila o odbicima od prihoda od pra i od prihoda koji proizlaze iz ulaganja prihoda od pra, različitih od troška ostvarivanja pra, uključujući odbitke za socijalne, kulturne i obrazovne svrhe
– popis ugovora o uzajamnom zastupanju koje je potpisala i imena organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koje su stranke tih ugovora
– opća prila o korištenju neraspodjeljivih iznosa
– postupcima po žalbama i rješanju sporova koji su dostupni u skladu s člancima od 262. do 264. ovoga Zakona.
Godišnje izvješće o transparentnosti
Članak 251.
(1) U roku od osam mjeseci nakon zršetka financijske godine organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je sastiti i objiti na svojim mrežnim stranicama godišnje izvješće o transparentnosti koje uključuje posebno izvješće iz stka 4. ovoga članka. Objljeno izvješće na mrežnim stranicama mora ostati dostupno jnosti pet godina.
(2) Godišnje izvješće o transparentnosti sadrži sljedeće podatke:
– financijsko izvješće koje sadrži bilancu ili izvješće o imovini i obvezama, račun prihoda i rashoda za financijsku godinu te izvješće o novčanom tijeku
– izvješće o aktivnostima u financijskoj godini
– podatke o odbijanju izdanja odobrenja u skladu s člankom 233. stkom 2. ovoga Zakona
– opis prne i uprljačke strukture organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
– podatke o svim subjektima koji su izrno ili neizrno, u cijelosti ili djelomično u vlasništvu ili pod kontrolom organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
– podatke o ukupnom iznosu naknada plaćenih u godini za koju se financijsko izvješće podnosi osobama iz članka 231. stka 3. te članka 232. ovoga Zakona, kao i opis drugih koristi koje su im dodijeljene
– financijske podatke iz stka 3. ovoga članka i
– posebno izvješće o korištenju iznosa izdvojenih za socijalne, kulturne i obrazovne usluge iz stka 4. ovoga članka.
(3) U godišnjem izvješću o transparentnosti node se sljedeći financijski podaci:
1. financijski podaci o prihodima od pra, po kategoriji pra i vrsti korištenja, kao što su emitiranje, internet, jna izvedba, uključujući podatke o prihodu od ulaganja prihoda od pra te korištenju tih prihoda; jesu li raspodijeljeni nositeljima pra ili drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra ili su korišteni na drugi način
2. financijski podaci o troškovima ostvarivanja pra i drugih usluga koje organizacija za kolektivno ostvarivanje pra daje nositeljima pra, s detaljnim opisom sljedećih stki:
a) svi operativni i financijski troškovi s raspodjelom po kategoriji pra i, tamo gdje su troškovi neizrni i ne mogu se pripisati jednoj ili više kategorija pra, s obrazloženjem metode kojom se koristilo za dodjeljivanje takvih neizrnih troškova
b) operativni i financijski troškovi, s raspodjelom po kategoriji pra i, tamo gdje su troškovi neizrni i ne mogu se pripisati jednoj ili više kategorija pra, s obrazloženjem metode kojom se koristilo za dodjeljivanje takvih neizrnih troškova, i to samo u odnosu na uprljanje prima, uključujući naknade za uprljanje koje su odbijene od prihoda od pra ili prihoda koji proizlaze iz ulaganja prihoda od pra u skladu s člankom 242. stkom 3. i člankom 245. stcima 1., 2. i 5. ovoga Zakona ili se s njima prebijaju
c) operativni i financijski troškovi u odnosu na usluge, isključujući usluge uprljanja prima, ali uključujući socijalne, kulturne i obrazovne usluge
d) sredstva za pokrivanje troškova ostvarivanja pra
e) izdvajanja od prihoda od pra, s raspodjelom po kategoriji pra i po vrsti korištenja te svrhu izdvajanja kao što su troškovi ostvarivanja pra ili troškovi obljanja socijalnih, kulturnih ili obrazovnih usluga i
f) trošak ostvarivanja i obljanja drugih usluga koje organizacija za kolektivno ostvarivanje pra pruža nositeljima pra izražen u postotku u odnosu prema prihodu od pra u financijskoj godini, po kategoriji pra i, tamo gdje su troškovi neizrni i ne mogu se pripisati jednoj ili više kategorija pra, s obrazloženjem metode kojom se koristilo za dodjeljivanje takvih neizrnih troškova
3. financijski podaci o iznosima koji pripadaju nositeljima pra, s detaljnim opisom sljedećih stki:
a) ukupan iznos dodijeljen nositeljima pra, po kategoriji pra i vrsti korištenja
b) ukupan iznos isplaćen nositeljima pra, po kategoriji pra i vrsti korištenja
c) učestalost isplata, po kategoriji pra i vrsti korištenja
d) ukupan iznos prikupljen, ali koji još nije dodijeljen nositeljima pra, po kategoriji pra i vrsti korištenja te s naznakom financijske godine u kojoj je prikupljen
e) ukupan iznos dodijeljen, ali koji još nije isplaćen nositeljima pra, po kategoriji pra i vrsti korištenja te s naznakom financijske godine u kojoj je prikupljen
f) razlozi kašnjenja ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra nije u rokovima propisanim u članku 244. stku 4. ovoga Zakona izvršila raspodjelu i isplatu i
g) ukupni neraspodjeljivi iznosi, s obrazloženjem u što su utrošeni
4. financijski podaci o odnosima s drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra, s opisom sljedećih stki:
a) iznosi primljeni od drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i isplaćeni drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra, po kategoriji pra i vrsti korištenja te po organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra
b) troškovi ostvarivanja pra i druga izdvajanja od prihoda od pra koji pripadaju drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra, po kategoriji pra i vrsti korištenja te po organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra
c) troškovi ostvarivanja pra i druga izdvajanja koja su druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra platile, po kategoriji pra i vrsti korištenja te po organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra i
d) iznosi isplaćeni neposredno nositeljima pra koji su članovi drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje pra, po kategoriji pra i po organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra.
(4) U posebnom izvješću organizacija za kolektivno ostvarivanje pra objljuje sljedeće podatke o korištenju iznosa izdvojenih za socijalne, kulturne i obrazovne usluge:
– iznosi izdvojeni za socijalne, kulturne i obrazovne usluge u financijskoj godini, po vrsti i svrsi i, za svaku od njih, po kategoriji pra i vrsti korištenja
– obrazloženje o korištenju tih iznosa po vrsti svrhe, uključujući troškove uprljanja iznosima izdvojenim za socijalne, kulturne i obrazovne usluge, kao i zasebnih iznosa korištenih za socijalne, kulturne i obrazovne svrhe i
– iznosi iz članka 245. stka 3. ovoga Zakona.
(5) Računovodstvene podatke uključene u godišnje izvješće o transparentnosti mora revidirati jedan ili više revizora ovlaštenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje revizije. Revizorsko izvješće sa svim eventualnim primjedbama objljuje se u cijelosti u godišnjem izvješću o transparentnosti. Računovodstveni podaci koji moraju biti revidirani uključuju financijsko izvješće iz stka 2. podstka 1. ovoga članka te sve financijske podatke iz staka 3. i 4. ovoga članka.
Pogllje 7. IZDANJE ODOBRENJA ZA KORIŠTENJE INTERNETSKIH PRA NA AUTORSKIM GLAZBENIM DJELIMA ZA VIŠE DRŽNIH PODRUČJAIzdanje odobrenja na unutarnjem tržištu Europske unije
Članak 252.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj dužna je u izdanju odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima za više držnih područja unutar Europske unije (u daljnjem tekstu: multiteritorijalna odobrenja) poštovati odredbe ovoga pogllja ovoga Zakona.
(2) Internetska pra na autorskim glazbenim djelima su autorska pra na glazbenim djelima iz članaka 33. i 36. ovoga Zakona, uključujući pro iz članka 46. ovoga Zakona, a koja je potrebno urediti pri pružanju usluga na internetu.
Kapacitet obrade multiteritorijalnih odobrenja
Članak 253.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima dužna je imati dostatan kapacitet za elektroničku obradu, na učinkovit i transparentan način, podataka koji su potrebni za izdanje takvih odobrenja, uključujući i za utvrđivanje repertoara i praćenje njegova korištenja, izdanje računa korisnicima, prikupljanje prihoda od pra te raspodjelu iznosa nositeljima pra.
(2) Za ostvarenje svrhe iz stka 1. ovoga članka organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je ispunjati sljedeće pretpostke:
– sposobnost točnog utvrđivanja, u cijelosti ili u dijelu, autorskih glazbenih djela koja je ovlaštena zastupati
– sposobnost točnog utvrđivanja, u cijelosti ili u dijelu, za svako relevantno držno područje, pra i odgovarajućih nositelja pra
– korištenje jedinstvenih identifikatora za utvrđivanje nositelja pra i autorskih glazbenih djela, uzimajući u obzir, koliko je to moguće, standarde koji se dobrovoljno koriste u industriji i praksu razvijenu na međunarodnoj razini ili na razini Europske unije
– korištenje odgovarajućih načina za identificiranje te prodobno i učinkovito rješanje nedosljednosti u podacima koje imaju druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koje izdaju multiteritorijalna odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima.
Transparentnost podataka o multiteritorijalnom repertoaru
Članak 254.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima dužna je pružateljima internetskih usluga, nositeljima pra čija pra zastupa i drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra, na njihov obrazloženi zahtjev, elektroničkim putem dati ažurne podatke koji omogućuju utvrđivanje repertoara koji zastupa na internetu. To uključuje:
– autorska glazbena djela koja zastupa
– pra koja zastupa u cijelosti ili u dijelu
– držna područja koja obuhvaća.
(2) Kad je to nužno, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može poduzeti razumne mjere za zaštitu točnosti i cjelovitosti podataka, kontrolu njihove ponovne uporabe te za zaštitu podataka s tržišnom vrijednosti.
Točnost podataka o multiteritorijalnom repertoaru
Članak 255.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima dužna je propisati postupke kroz koje će omogućiti nositeljima pra, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra i pružateljima internetskih usluga da zahtijevaju isprak podataka iz članka 253. stka 2. i članka 254. ovoga Zakona ako iz razumnih dokaza koje su podnijeli uz svoj zahtjev proizlazi da su ti podaci netočni. Ako to podneseni dokazi oprdaju, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je u primjerenom roku ispriti takve podatke.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je nositeljima pra na glazbenim autorskim djelima koje zastupa u svom vlastitom repertoaru, kao i nositeljima pra koji su joj povjerili zastupanje u skladu s člankom 260. ovoga Zakona učiniti dostupnim odgovarajuća sredstva pomoću kojih će oni biti u mogućnosti u elektroničkom obliku dostljati organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra podatke o svojim autorskim glazbenim djelima, o udjelu svojih pra na tim djelima te o držama za koje ovlašćuju tu organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra. Tom prigodom organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i nositelji pra uzet će u obzir, koliko je to moguće, dobrovoljne industrijske standarde ili prakse koji se odnose na razmjenu podataka, a razvijeni su na međunarodnoj ili unijskoj razini, dopuštajući nositeljima pra da odrede glazbeno djelo, u cijelosti ili u dijelu, internetska pra, u cijelosti ili u dijelu, i drže za koje ovlašćuju neku organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra.
(3) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ovlasti drugu takvu organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra za izdanje odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima sukladno člancima 258. i 259. ovoga Zakona, ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je primijeniti odredbe stka 2. ovoga članka i na nositelje pra na glazbenim autorskim djelima koja su uključena u repertoar organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koja daje ovlast, osim ako je drukčije ugovoreno.
Točno i prodobno izvješćivanje i izdanje računa
Članak 256.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima dužna je nadzirati korištenje internetskih pra na glazbenim djelima koja zastupa u cijelosti ili djelomično kod onih pružatelja internetskih usluga koje je ovlastila na takvo korištenje.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je ponuditi pružateljima internetskih usluga mogućnost dostljanja u elektroničkom obliku izvještaja o stvarnom korištenju internetskih pra na autorskim glazbenim djelima, a pružatelji internetskih usluga dužni su je o tome točno izvješćivati. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je ponuditi uporabu barem jedne metode izvješćivanja koja uzima u obzir dobrovoljne industrijske standarde ili prakse razvijene na međunarodnoj ili unijskoj razini za elektroničku razmjenu takvih podataka. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra može odbiti izvješće pružatelja internetskih usluga dostljeno u njihovu vlastitom formatu ako ujedno omogućuje da se za izvješćivanje upotreblja industrijski standard za elektroničku razmjenu podataka.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra elektronički izdaje račun pružateljima internetskih usluga. Dužna je ponuditi uporabu barem jedne metode izvješćivanja koja uzima u obzir dobrovoljne industrijske standarde ili prakse razvijene na međunarodnoj ili unijskoj razini za elektroničku razmjenu takvih podataka. Na računu je dužna specificirati autorska djela i pra za koja je odobrenje izdano, u cijelosti ili u dijelu, na temelju podataka nedenih u popisu pretpostki iz članka 253. stka 2. ovoga Zakona i odgovarajućeg stvarnog korištenja, u mjeri u kojoj je to moguće učiniti na temelju podataka dobivenih od pružatelja internetskih usluga i formata koji je korišten za danje tih podataka. Pružatelj internetskih usluga ne može odbiti račun zbog njegova formata ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra upotreblja industrijski standard.
(4) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je izdati račun pružatelju internetskih usluga točno i u primjerenom roku nakon što je pružatelj prijio stvarno korištenje internetskih pra na autorskom glazbenom djelu, osim kad to nije moguće zbog razloga koje je skrivio pružatelj internetskih usluga.
(5) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je omogućiti pružateljima internetskih usluga podnošenje prigovora protiv računa, uključujući slučajeve kad pružatelj internetskih usluga primi račun od jedne ili više organizacija za kolektivno ostvarivanje pra za isto internetsko pro na istom glazbenom djelu.
Točna i prodobna isplata nositeljima pra
Članak 257.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima dužna je isplatiti iznose koje duguje nositeljima pra iz takvih odobrenja točno i u primjerenom roku, nakon primitka izvješća o stvarnom korištenju, osim ako to nije moguće zbog razloga koji su na strani pružatelja internetskih usluga.
(2) Zajedno sa svakom isplatom iz stka 1. ovoga članka organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je nositelju pra dati sljedeće podatke:
– razdoblje korištenja na koje se odnosi isplata i držna područja na koja se odnosi isplata
– naplaćeni prihod od pra, odbitke i iznose koji su isplaćeni za svako internetsko pro za svako glazbeno djelo za koje je nositelj pra ovlastio tu organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra da ga zastupa, u cijelosti ili u dijelu
– prihod od pra naplaćen za tog nositelja pra, odbitke i iznose koji su isplaćeni za svakog pružatelja internetskih usluga.
(3) Kad organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ovlasti drugu takvu organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra da u njezino ime i za njezin račun izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima sukladno člancima 258. i 259. ovoga Zakona, ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je isplatiti iznose iz stka 1. ovoga članka točno i u roku od osam dana te dati podatke iz stka 2. ovoga članka organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra koja ju je ovlastila. U tom je slučaju ta organizacija za kolektivno ostvarivanje pra odgovorna za daljnju isplatu tih iznosa i prosljeđivanje podataka nositeljima pra, osim kad su organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ugovorile drukčije.
Ugovori između organizacija za kolektivno ostvarivanje pra za multiteritorijalna odobrenja
Članak 258.
(1) Ugovori između organizacija za kolektivno ostvarivanje pra kojima jedna organizacija ovlašćuje drugu da za njezin račun izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima za njezin repertoar ne mogu biti isključive nari. Ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je ostvarivati povjerena internetska pra bez diskriminacije.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja je drugoj takvoj organizaciji dala ovlast iz stka 1. ovoga članka dužna je svoje članove obijestiti o glnim uvjetima ugovora kojim je tu ovlast dala, uključujući njegovo trajanje i trošak usluge koju ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje pra pruža.
(3) Ovlaštena organizacija za kolektivno ostvarivanje pra iz stka 1. ovoga članka dužna je organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra koja ju je ovlastila obijestiti o glnim uvjetima pod kojima izdaje odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima iz njezina repertoara, uključujući nar korištenja, sve odredbe koje se odnose ili utječu na iznos cijene za izdanje odobrenja, trajanje odobrenja, obračunska razdoblja te obuhvaćena držna područja.
Obveza zastupanja druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra
Članak 259.
(1) Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja ne izdaje niti nudi izdanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima iz svojeg repertoara zatraži od druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra da s njom sklopi ugovor kojim bi je ovlastila na zastupanje svojeg repertoara, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra od koje je zatraženo sklapanje ugovora ne može odbiti tak zahtjev ako već izdaje ili nudi izdanje multiteritorijalnih odobrenja za istu kategoriju internetskih pra na autorskim glazbenim djelima za repertoar jedne ili više drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje pra.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra kojoj je upućen zahtjev iz stka 1. ovoga članka dužna je na njega pisano odgovoriti u primjerenom roku.
(3) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra kojoj je upućen zahtjev iz stka 1. ovoga članka dužna je zastupati povjereni repertoar pod istim uvjetima koje primjenjuje na svoj repertoar te uključiti povjereni repertoar u sve ponude koje upućuje pružateljima internetskih usluga.
(4) Trošak ostvarivanja koji organizacija za kolektivno ostvarivanje pra kojoj je upućen zahtjev iz stka 1. ovoga članka naplati za zastupanje povjerenog repertoara ne smije premašiti iznos oprdanih troškova koji joj nastanu u obljanju te usluge.
(5) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koja upućuje zahtjev iz stka 1. ovoga članka dužna je organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra kojoj upućuje taj zahtjev učiniti dostupnim sve podatke o vlastitom repertoaru koji su potrebni za izdanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima. Ako su ti podaci nedostatni ili pruženi u obliku koji nije prikladan za ispunjanje pretpostki za izdanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima iz ovoga pogllja ovoga Zakona, organizacija za kolektivno ostvarivanje pra kojoj je upućen zahtjev iz stka 1. ovoga članka ima pro naplatiti razumne troškove nastale prilikom ispunjanja tih pretpostki ili isključiti djela za koja su podaci nedostatni ili se ne mogu koristiti.
Pristup multiteritorijalnim odobrenjima
Članak 260.
Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ne izdaje niti nudi izdanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima te ako nije ovlastila drugu organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra na zastupanje njezina repertoara u tu svrhu do 31. prosinca 2017., nositelji pra koji su ovlastili tu organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra da ostvaruje njihova internetska pra na autorskim glazbenim djelima mogu povući to ovlaštenje u odnosu na izdanje multiteritorijalnih odobrenja za korištenje internetskih pra i ostiti joj ovlast za ostvarivanje tih pra na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: jednoteritorijalno odobrenje) te izdanje multiteritorijalnih odobrenja za internetska pra obljati individualno, putem specijalizirane prne osobe ili osobno, ili kolektivno, putem neke druge organizacije za kolektivno ostvarivanje pra.
Iznimke za internetska pra na autorskim glazbenim djelima u odnosu na radijske i televizijske programe
Članak 261.
Ovo pogllje ovoga Zakona ne primjenjuje se na organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koje izdaju, na temelju dobrovoljnog objedinjanja potrebnih pra te u skladu s odredbama o zaštiti tržišnog natjecanja iz članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, multiteritorijalna odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima organizacijama za emitiranje u slučaju kad one priopćaju ili čine dostupnim jnosti svoje radijske ili televizijske programe istodobno sa svojim primarnim emitiranjima ili nakon njega, kao i bilo koji drugi internetski materijal koji su proizvele ili je proizveden za njih, uključujući naje, a dodatan je u odnosu na primarno emitiranje njihova radijskog ili televizijskog programa.
Pogllje 8. PROVEDBENE MJEREPrigovori
Članak 262.
(1) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je utvrditi učinkovite i prodobne postupke u kojima će rješati prigovore svojih članova i drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje pra u čije ime ostvaruje pra u skladu s ugovorima o uzajamnom zastupanju, osobito u odnosu na punomoći za zastupanje i prestanak ili povlačenje pra, uvjete članstva, prikupljanje iznosa koji pripadaju nositeljima pra, izdvajanja te raspodjele.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je pisano odgovarati na prigovore iz stka 1. ovoga članka te u slučaju odbijanja prigovora obrazložiti razloge odbijanja.
Rješanje sporova između organizacije za kolektivno ostvarivanje pra i korisnika
Članak 263.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra, kao i korisnik, koji su u sporu o njihovu međusobnom odnosu, a posebno o uvjetima danja odobrenja za korištenje ili povredu ugovora, mogu svoj spor izložiti pred arbitražnim sudom stručnim u području intelektualnog vlasništva u skladu sa zakonom kojim se uređuje arbitraža ili pred nadležnim sudom u skladu sa zakonom kojim se uređuje parnični postupak.
Posebno o alternativnom rješanju sporova u vezi s multiteritorijalnim odobrenjima za internetska pra na autorskim glazbenim djelima
Članak 264.
(1) U svrhu provedbe odredaba pogllja 7. ovoga dijela Zakona, sljedeće sporove povezane s organizacijom za kolektivno ostvarivanje pra koja izdaje multiteritorijalna odobrenja za internetska pra na autorskim glazbenim djelima, sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, strane u sporu mogu iznositi pred arbitražni sud u skladu sa zakonom kojim se uređuje arbitraža:
– sporove s postojećim ili potencijalnim pružateljem internetskih usluga u vezi s primjenom članaka 233., 254., 255. i 256. ovoga Zakona
– sporove s jednim ili više nositelja pra u vezi s primjenom članaka od 254. do 260. ovoga Zakona
– sporove s drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra u vezi s primjenom članaka od 254. do 259. ovoga Zakona.
(2) Stranke u sporovima iz stka 1. ovoga članka mogu od Vijeća stručnjaka zatražiti da donese mišljenje o predmetu njihova spora. Na postupak danja mišljenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 235. stka 6. ovoga Zakona.
Zaštita osobnih podataka
Članak 265.
Obrada osobnih podataka koja se provodi u skladu s ovim dijelom ovoga Zakona podliježe primjeni zakona kojim se propisuje zaštita osobnih podataka.
Pogllje 9. NADZOR NAD KOLEKTIVNIM OSTVARIVANJEM PRANadležnosti Zoda u pogledu kolektivnog ostvarivanja pra
Članak 266.
(1) Zod izdaje odobrenje iz članka 224. stka 1. ovoga Zakona organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra i odobrenje iz članka 225. stka 2. ovoga Zakona neovisnim uprljačkim subjektima.
(2) Zod vodi evidenciju organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i neovisnih uprljačkih subjekata koji obljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra na području Republike Hrvatske.
(3) Zod oblja inspekcijski nadzor nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i neovisnih uprljačkih subjekata, u smislu obljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra na području Republike Hrvatske, u skladu s ovim Zakonom.
(4) Ako Zod zaprimi obrazloženi zahtjev bilo koje osobe koja ima prni interes ili po službenoj dužnosti stekne spoznaju da organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ili neovisni uprljački subjekt sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj kolektivno ostvaruje pra na području Republike Hrvatske bez odobrenja iz članka 224. stka 1. odnosno članka 225. stka 2. ovoga Zakona, zatražit će od organizacije za kolektivno ostvarivanje pra odnosno od neovisnog uprljačkog subjekta podatke i dokumentaciju radi utvrđivanja nedenih činjenica.
(5) Ako na temelju provedenih radnji iz stka 4. ovoga članka Zod utvrdi da organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ili neovisni uprljački subjekt oblja na području Republike Hrvatske djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra bez odobrenja iz članka 224. stka 1. odnosno članka 225. stka 2. ovoga Zakona, rješenjem će zabraniti rad te organizacije za kolektivno ostvarivanje pra odnosno tog neovisnog uprljačkog subjekta na području Republike Hrvatske te će pokrenuti prekršajni postupak zbog počinjenja prekršaja iz članka 299. stka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(6) Ako Zod zaprimi obrazloženi zahtjev bilo koje osobe koja ima prni interes ili po službenoj dužnosti stekne spoznaju da neovisni uprljački subjekt sa sjedištem ili poslovnim nastanom u drugoj drži članici Europske unije kolektivno ostvaruje pra na području Republike Hrvatske bez ispunjanja pretpostki iz članka 225. stka 3. ovoga Zakona, zatražit će od neovisnog uprljačkog subjekta podatke i dokumentaciju radi utvrđivanja tih pretpostki i obiti ostale potrebne radnje, uključujući mogućnost da dosti sve relevantne podatke nadležnom tijelu te drže članice i priloži zahtjev za poduzimanje odgovarajućih postupanja i mjera.
(7) Ako na temelju provedenih radnji iz stka 6. ovoga članka Zod utvrdi da neovisni uprljački subjekt sa sjedištem ili poslovnim nastanom u drugoj drži članici Europske unije kolektivno ostvaruje pra na području Republike Hrvatske bez ispunjanja pretpostki iz članka 225. stka 3. ovoga Zakona, rješenjem će zabraniti rad tog neovisnog uprljačkog subjekta na području Republike Hrvatske i o tome obijestiti nadležno tijelo u drži članici Europske unije u kojoj taj neovisni uprljački subjekt ima sjedište ili poslovni nastan i tog neovisnog uprljačkog subjekta te će pokrenuti prekršajni postupak zbog počinjenja prekršaja iz članka 299. stka 1. točke 3. ili točke 4. ovoga Zakona.
(8) Protiv rješenja iz staka 5. i 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti uprni spor.
(9) Za uprne sporove iz ovoga Zakona isključivo je nadležan Uprni sud u Zagrebu.
(10) Službeno dopisivanje između Zoda i organizacija za kolektivno ostvarivanje pra odnosno neovisnih uprljačkih subjekata koji na području Republike Hrvatske kolektivno ostvaruju ili namjeraju kolektivno ostvarivati pra vodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(11) Rješenja iz članka 224. stka 1., članka 225. stka 2. ovoga Zakona te iz staka 5. i 7. ovoga članka objljuju se u službenom glasilu Zoda i na mrežnim stranicama Zoda.
Inspekcijska ovlaštenja
Članak 267.
(1) U obljanju inspekcijskog nadzora iz članka 266. stka 3. ovoga Zakona držni službenik Zoda zadužen za provedbu inspekcijskog nadzora (u daljnjem tekstu: inspektor) ovlašten je od organizacije za kolektivno ostvarivanje pra odnosno od neovisnog uprljačkog subjekta zahtijevati uvid u ispre i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra. Zod može potrebnu dokumentaciju i očitovanja zatražiti i pisanim putem.
(2) Inspekcijski nadzor nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i neovisnih uprljačkih subjekata koji obljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra na području Republike Hrvatske po odobrenju iz članka 224. stka 1. odnosno članka 225. stka 2. ovoga Zakona može biti:
1. redoviti inspekcijski nadzor, koji se provodi periodično, u prilu jednom godišnje
2. izvanredni inspekcijski nadzor, koji se provodi ako Zod na temelju predstki ili obijesti ili na bilo koji drugi način stekne spoznaju o mogućoj neprilnosti u radu organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ili neovisnog uprljačkog subjekta.
(3) Ako inspektor u provođenju nadzora utvrdi da organizacija za kolektivno ostvarivanje pra odnosno neovisni uprljački subjekt sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra oblja protivno izdanom rješenju iz članka 224. stka 1. odnosno članka 225. stka 2. ovoga Zakona ili protivno odredbama ovoga Zakona, rješenjem će narediti uklanjanje utvrđenih nedostataka i neprilnosti u određenom roku.
(4) Ako u određenom roku iz stka 3. ovoga članka nedostaci i neprilnosti ne budu uklonjeni i ako organizacija za kolektivno ostvarivanje pra odnosno neovisni uprljački subjekt sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj i dalje ne udovolja propisanim uvjetima za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra ili ako teže i ponovljeno krši odredbe ovoga Zakona, inspektor donosi rješenje kojim se ukida odobrenje iz članka 224. stka 1. odnosno članka 225. stka 2. ovoga Zakona. U takvom slučaju Zod će pokrenuti prekršajni postupak zbog počinjenja prekršaja iz članka 299. stka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(5) Zod je ovlašten provoditi izvanredni inspekcijski nadzor iz stka 2. točke 2. ovoga članka nad neovisnim uprljačkim subjektom koji ima sjedište ili poslovni nastan u nekoj drugoj drži članici Europske unije i koji je, u skladu s člankom 225. stkom 3. ovoga Zakona, obijestio Zod o svojoj namjeri kolektivnog ostvarivanja pra na području Republike Hrvatske. Ako inspektor u provođenju takvog izvanrednog nadzora utvrdi da taj neovisni uprljački subjekt oblja poslove kolektivnog ostvarivanja pra protivno odredbama ovoga Zakona, rješenjem će narediti uklanjanje utvrđenih nedostataka i neprilnosti u određenom roku i dostiti to rješenje tom neovisnom uprljačkom subjektu putem nadležnog tijela u drži članici Europske unije u kojoj taj neovisni uprljački subjekt ima sjedište ili poslovni nastan.
(6) Ako u određenom roku iz stka 5. ovoga članka nedostaci i neprilnosti ne budu uklonjeni, inspektor donosi rješenje kojim se zabranjuje rad neovisnom uprljačkom subjektu na području Republike Hrvatske i dostlja to rješenje tom neovisnom uprljačkom subjektu putem nadležnog tijela u drži članici Europske unije u kojoj taj neovisni uprljački subjekt ima sjedište ili poslovni nastan. U takvom slučaju Zod će pokrenuti prekršajni postupak zbog počinjenja prekršaja iz članka 299. stka 1. točke 5. ovoga Zakona.
(7) Protiv rješenja iz staka 4. i 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti uprni spor.
(8) Rješenja iz staka 4. i 6. ovoga članka objljuju se u službenom glasilu Zoda i na mrežnim stranicama Zoda.
(9) O mjerama iz staka 3. i 4. ovoga članka poduzetim protiv organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koja je registrirana kao udruga inspektor je dužan obijestiti nadležno uprno tijelo županije odnosno Grada Zagreba koje vodi registar udruga.
(10) Inspektor je ovlašten sudjelovati na općoj skupštini organizacije za kolektivno ostvarivanje pra, bez pra glasovanja. Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dužna je prodobno dostiti obijest Zodu o mjestu i vremenu održanja opće skupštine.
Poslovi u vezi s Vijećem stručnjaka
Članak 268.
Zod oblja stručne, tehničke i administrativne poslove u vezi s osnivanjem i radom Vijeća stručnjaka.
Poslovi u vezi s korištenjem djela i predmeta srodnih pra nedostupnih na tržištu
Članak 269.
Zod je ovlašten po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane strane provoditi dodatne odgovarajuće mjere informiranja o autorskim djelima i predmetima srodnih pra koji su nedostupni na tržištu, radi promoviranja ograničenja iz članka 192. ovoga Zakona i kolektivnog ostvarivanja pra u odnosu na ta djela u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i provoditi dijaloge s nositeljima pra, institucijama kulturne baštine i organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra u tu svrhu.
Obveze službenog obještanja Europske komisije
Članak 270.
(1) Zod je dužan obijestiti Europsku komisiju o predmnijevi zastupanja na temelju članka 224. stka 6. ovoga Zakona, području primjene te predmnijeve, svrhama i vrstama odobrenja koje mogu izdati organizacije za kolektivno ostvarivanje pra, podacima za kontakt organizacija za kolektivno ostvarivanje pra, načinima na koje se mogu dobiti informacije o danju odobrenja za korištenje repertoara organizacija za kolektivno ostvarivanje pra te o mogućnostima nositelja pra da izričito u pisanom obliku obijeste organizaciju za kolektivno ostvarivanje pra da ne ostvaruje njihova pra, sukladno članku 224. stku 6. ovoga Zakona.
(2) Zod je dužan obijestiti Europsku komisiju o mogućnosti posredovanja Vijeća stručnjaka u pogledu sklapanja ugovora u svrhu činjenja dostupnim jnosti audiovizualnih djela u okviru usluga videa na zahtjev iz članka 239. stka 1. podstka 2. ovoga Zakona te o podacima za kontakt Vijeća stručnjaka.
(3) Zod je dužan obijestiti Europsku komisiju o svakom prijedlogu Vlade Republike Hrvatske o propisivanju novih srodnih pra, uključujući glne razloge za njihovo uvođenje te predviđeno trajanje zaštite.
Suradnja s nadležnim tijelima u drugim držama članicama Europske unije
Članak 271.
(1) Zod je dužan odgovoriti na zahtjev za dostu podataka o aktivnostima organizacija za kolektivno ostvarivanje pra sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koji je primio od tijela drže članice Europske unije koje je odgovarajućim propisom te drže određeno kao tijelo za provedbu nadzora nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje pra. Zod nije dužan odgovarati na zahtjeve koji nisu dostatno obrazloženi.
(2) Ako Zod smatra da organizacija za kolektivno ostvarivanje pra ili neovisni uprljački subjekt sa sjedištem ili poslovnim nastanom u drugoj drži članici Europske unije, koji oblja poslove kolektivnog ostvarivanja pra u Republici Hrvatskoj, ne oblja te poslove u skladu s propisima te drže članice kojima se uređuje kolektivno ostvarivanje pra, može sve relevantne podatke dostiti tijelu te drže članice koje je odgovarajućim propisom u njoj određeno kao tijelo za provedbu nadzora nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje pra. Prema potrebi, Zod može priložiti i zahtjev tom tijelu za poduzimanje odgovarajuće mjere u skladu s nadležnostima tog tijela.
(3) Ako je Zod od tijela koje je u nekoj drži članici Europske unije odgovarajućim propisom određeno kao tijelo za provedbu nadzora nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje pra primio zahtjev iz stka 1. ovoga članka, dužan je odgovoriti u roku od tri mjeseca od dana primitka zahtjeva.
(4) Zahtjev iz stka 2. ovoga članka Zod može uputiti i stručnoj skupini koju čine predstnici nadležnih tijela drža članica Europske unije, a kojom predsjeda predstnik Europske komisije.
(5) Zod je dužan u primjerenom roku odgovoriti na sve upite Europske komisije i surađivati s Europskom komisijom radi razvijanja multiteritorijalnih odobrenja za korištenje internetskih pra na autorskim glazbenim djelima te postizanja ciljeva redovite razmjene svih relevantnih podataka između Europske komisije i Zoda, podnošenja izvješća Europskoj komisiji o stanju i razvoju izdanja multiteritorijalnih odobrenja u Republici Hrvatskoj do 10. listopada 2017., redovitog izvješćivanja o promjenama u popisu organizacija za kolektivno ostvarivanje pra sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj te za potrebe ostvarivanja zadaća stručne skupine iz stka 4. ovoga članka.
Odgovarajuća primjena odredaba na neovisne uprljačke subjekte
Članak 272.
Na neovisne uprljačke subjekte na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 235. stka 1., članka 244. staka 1., 4., 11. i 12., članka 245. stka 1., članka 246. staka 1., 3. i 4., članaka od 247. do 249., članka 250. podstaka 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. te članaka 251., 265. i 271. ovoga Zakona.
DIO ŠESTI ZAŠTITA PRA U SLUČAJU POVREDE
Pro na zaštitu
Članak 273.
(1) Nositelj autorskog ili srodnog pra iz ovoga Zakona čije pro je protuprno povrijeđeno ima pro na zaštitu tog pra.
(2) Ako nije što posebno propisano zakonom, pro na zaštitu iz stka 1. ovoga članka ovlašćuje nositelja pra da od osobe koja je njegovo pro povrijedila, ili njezina sveopćeg sljednika, zahtijeva prestanak radnje koja to pro vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (u daljnjem tekstu: prestanak uznemiranja), poprljanje nanesene štete (u daljnjem tekstu: naknada štete), plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, plaćanje zakonom određenog penala, vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog pra (u daljnjem tekstu: povrat stečenog bez osnove), utvrđenje učinjene povrede, kao i obju promoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu pra iz ovoga Zakona.
(3) Uz izvornog nositelja pra iz ovoga Zakona, pro na odgovarajuću zaštitu imaju i osobe koje su na temelju prnog posla stekle izvedeno pro iz autorskog ili srodnog pra, a sukladno sadržaju i nari tog izvedenog pra.
(4) Pro na zaštitu prelazi na nasljednike.
(5) Postoji li više nositelja istog pra iz ovoga Zakona, svaki od njih ima pro na zaštitu svojeg pra prema ostalim nositeljima.
(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i kad prijeti opasnost od povrede pra iz ovoga Zakona.
(7) Tvorevine nastale povredom pra iz ovoga Zakona ne uživaju zaštitu predviđenu ovim Zakonom.
Solidarnost
Članak 274.
(1) Kad je pro iz ovoga Zakona povrijeđeno, svaki od više nositelja istog pra može prema trećima zahtijevati zaštitu pra koje je povrijeđeno kao da je njegov jedini nositelj, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Svaki od više nositelja istog pra iz ovoga Zakona predaju cijelog predmeta kojim se vrijeđa pro iz ovoga Zakona može od trećega zahtijevati samo prema obveznoprnim prilima o nedjeljivim obvezama.
(3) Kad osoba koja je povrijedila pro iz ovoga Zakona ispuni zahtjeve jednog od više nositelja istog pra, njegova obveza prestaje i prema ostalim nositeljima istog pra.
(4) Ako je riječ o sudskom postupku koji je u tijeku, nositelji se istog pra iz ovoga Zakona smatraju jedinstvenim suparničarima.
(5) Ako više osoba povrijedi zajedničkim djelovanjem neko od pra iz ovoga Zakona, njihova je odgovornost solidarna.
Zaštita pra koja se ostvaruju putem organizacija za kolektivno ostvarivanje pra i dokazivanje njihove povrede
Članak 275.
(1) Organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ovlaštene su u svoje ime pokretati i voditi sudske i uprne postupke za zaštitu onih pra iz ovoga Zakona koja ovlašteno kolektivno ostvaruju.
(2) Kad organizacija za kolektivno ostvarivanje pra dokaže da je došlo do povrede pra iz ovoga Zakona koja ona ovlašteno kolektivno ostvaruje, nije potrebno utvrđivati povredu pra pojedinih nositelja koja se kolektivno ostvaruju.
Zaštita tehničkih mjera
Članak 276.
(1) Osujećivanje učinkovitih tehničkih mjera koje služe za zaštitu pra iz ovoga Zakona predstlja povredu tog pra, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Osujećivanje tehničkih mjera predstlja proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, najam, oglašanje prodaje ili najma, ili posjedovanje iz komercijalnih razloga tehnologije, računalnih programa, sredsta, proizvoda ili komponenti, ili pružanje usluga:
– koji se predstljaju, oglašaju ili se njima trguje iz razloga osujećivanja tehničkih mjera ili koji imaju znatnije komercijalno značenje ograničeno na osujećivanje tehničkih mjera ili im je uporaba ograničena na osujećivanje tehničkih mjera
– koji su prvenstveno sastljeni, proizvedeni, prilagođeni ili izrađeni radi osujećivanja ili omogućanja osujećivanja učinkovitih tehničkih mjera.
(3) Zahtjev za zaštitu tehničkih mjera odnosno zahtjev za zaštitu autorskog i srodnih pra zbog osujećivanja tehničkih mjera može se podnijeti protiv osobe koja je znala ili morala znati da osujećuje ili omoguća osujećivanje tehničkih mjera. Smatra se da onaj koji postupa na način opisan u stku 2. ovoga članka mora znati da osujećuje ili omoguća osujećivanje tehničkih mjera.
(4) Tehničke mjere su svaka tehnologija, računalni program, sredstvo, proizvod ili komponenta koji su naprljeni da u uobičajenom djelovanju sprječaju ili ograničaju radnje koje nositelj pra nije dopustio.
(5) Tehničke mjere smatraju se učinkovitim onda kad nositelji pra korištenje svojih autorskih djela ili predmeta srodnih pra ograničaju putem primjene kontrole pristupa ili zaštitnog postupka kao što su enkripcija, premetanje (scrambling) ili druga preinaka ili nadzor umnožanja kojima se postiže cilj zaštite.
(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na računalne programe.
Zaštita podataka o uprljanju prima
Članak 277.
(1) Povredu pra iz ovoga Zakona čini i osoba koja bez ovlaštenja: uklanja ili preinačuje podatke o uprljanju prima u elektroničkom obliku, proizvodi, distribuira, uvozi radi stljanja na tržište, emitira, priopća jnosti ili čini dostupnim jnosti autorska djela ili predmete srodnih pra s kojih su podaci o uprljanju prima u elektroničkom obliku uklonjeni ili preinačeni bez ovlaštenja nositelja pra, ako zna ili mora znati da time uzrokuje, omoguća, olakša ili prikriva povredu pra iz ovoga Zakona.
(2) Podaci o uprljanju prima su podaci koje je neo nositelj pra i kojima se identificira predmet zaštite, nositelj pra, uvjeti korištenja predmeta zaštite, kao i brojke ili kodovi koji predstljaju takve podatke ako su nedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog pra ili se pojljuju u vezi s njihovim priopćanjem jnosti.
Posebne mjere za zaštitu računalnih programa
Članak 278.
(1) Povreda autorskog pra na računalnom programu čini se:
– bilo kojom radnjom distribucije primjerka računalnog programa za koji se zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeđeno pro autora računalnog programa iz ovoga Zakona
– posjedovanjem, u komercijalne svrhe, primjerka računalnog programa za koji se zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeđeno pro autora računalnog programa iz ovoga Zakona
– bilo kojom radnjom distribucije ili posjedovanja, u komercijalne svrhe, bilo kojeg sredstva čija je jedina namjena olakšati neovlašteno uklanjanje tehničkog uređaja koji služi za zaštitu računalnog programa ili osujetiti rad toga uređaja
– drugim povrjeđujućim radnjama.
(2) Nositelj pra na računalnom programu može zahtijevati zaštitu računalnog programa u skladu s odredbama ove gle ovoga Zakona.
(3) Odredbe ovoga članka ne dovode u pitanje primjenu zakona kojim se uređuje zaštita patenata, zakona kojim se uređuje zaštita žigova, zakona kojim se uređuje nepošteno trgovanje, zakona kojim se uređuje zaštita neobjljenih informacija s tržišnom vrijednosti, zakona kojim se uređuje zaštita topografija poluvodičkih proizvoda i zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
Zahtjev za prestanak povrede
Članak 279.
(1) Nositelj pra iz ovoga Zakona čije je pro povrijeđeno može zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve ili slične povrede ubuduće.
(2) Da bi ostvario zahtjev iz stka 1. ovoga članka, dovoljno je da se nositelj pra pozove na svoje pro i dokaže da ga tuženik uznemira. Ako tuženik tvrdi da ima pro poduzimati ono što nositelja pra uznemira, na njemu je da to dokaže.
Zahtjev za poprljanje štete
Članak 280.
Ako je povredom pra iz ovoga Zakona nastala šteta, nositelj pra može zahtijevati njezino poprljanje prema općim prilima o poprljanju štete.
Zahtjev za naknadu zbog neovlaštenog korištenja
Članak 281.
(1) Ako mu je neovlaštenim korištenjem autorskog djela ili predmeta srodnog pra povrijeđeno pro iz ovoga Zakona, nositelj pra odnosno organizacija za kolektivno ostvarivanje odnosnih pra može zahtijevati cijenu koja je uobičajena za tu vrstu korištenja ili cijenu koja je propisana cjenikom iz članka 235. stka 2. ovoga Zakona.
(2) Smatra se da je pro koje se ostvaruje kolektivno povrijeđeno neovlaštenim korištenjem kad su autorsko djelo ili predmet srodnog pra korišteni bez ugovora ili bez odobrenja organizacije za kolektivno ostvarivanje pra ili kad ugovor ili odobrenje nisu valjani.
Zahtjev za povrat stečenog bez osnove
Članak 282.
Ako su protuprnim korištenjem pra iz ovoga Zakona stečene neke koristi, nositelj pra može zahtijevati vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje su bez osnove stečene od povrijeđenog pra, prema općim prilima o stjecanju bez osnove.
Zahtjev za obju presude
Članak 283.
(1) Nositelj pra čije je pro iz ovoga Zakona povrijeđeno ima pro zahtijevati da promoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo njegovu zahtjevu usmjerenom na zaštitu toga pra bude objljena u sredstvima jnog priopćanja na trošak tuženika.
(2) Sud će na prijedlog tužitelja odlučiti u kojem će sredstvu jnog priopćanja presuda biti objljena te hoće li se objiti cijela presuda ili njezin dio.
(3) Odluči li sud da se obji samo dio presude, mora se objiti barem izreka, kao i onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio odnosno pro.
Zahtjev za uništenje, preinačenje ili predaju primjeraka nastalih povredom i sredsta kojima je povreda počinjena
Članak 284.
(1) Nositelj pra čije je pro iz ovoga Zakona povrijeđeno može zahtijevati, na teret osobe koja je pro povrijedila, uništenje odnosno preinačenje svih primjeraka koji su besprno izrađeni ili stljeni na tržište ili su namijenjeni stljanju na tržište.
(2) Umjesto mjere iz stka 1. ovoga članka, nositelj pra čije je pro povrijeđeno može zahtijevati da mu kršitelj pra koji je u posjedu primjeraka iz stka 1. ovoga članka, ili je njihov vlasnik, preda takve primjerke, uz naknadu koja ne može biti viša od troškova njihove proizvodnje.
(3) Odredbe staka 1. i 2. ovoga članka odnose se na arhitektonska djela samo ako postoji posebno oprdan razlog za njihovo uništenje odnosno predaju.
(4) Ako su mjere iz staka 1., 2. i 3. ovoga članka u određenom slučaju nerazmjerne nari i intenzitetu povrede, a povreda se može otkloniti na neki drugi način, sud može, u granicama tužbenog zahtjeva, za tak slučaj odrediti druge potrebne mjere. U tom slučaju nositelju pra pripada barem naknada u iznosu koji ne može biti manji od onog koji bi dobio za ovlašteno korištenje odnosnog pra.
(5) Mjere iz staka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na odvojive dijelove primjeraka čija proizvodnja i stljanje na tržište nisu besprni.
(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na sredstva korištena ili namijenjena za izradu primjeraka kojima se čini povreda pra iz ovoga Zakona ili koja su isključivo ili pretežito tomu namijenjena.
(7) Odredbe ovoga članka neće se primjenjivati ako bi uništenjem sredsta iz stka 6. ovoga članka nastala veća šteta od štete koja je nastala povredom pra iz ovoga Zakona, osim ako je riječ o sredstvima koja su isključivo ili pretežito namijenjena za povredu pra.
(8) Zahtjevi iz ovoga članka u odnosu na treće poštene osobe zastarijevaju u roku od tri godine otkad je nositelj pra saznao za besprnu izradu predmeta odnosno njihovo stljanje na tržište odnosno da su namijenjeni za stljanje na tržište, a najkasnije za pet godina od besprne izrade odnosno stljanja na tržište.
Zahtjev kod povrede pra nođenja autora i umjetnika izvođača
Članak 285.
(1) Uz ostale zahtjeve propisane ovim Zakonom, autor i umjetnik izvođač čije ime, pseudonim ili neka druga umjetnička oznaka nisu nedeni prilikom korištenja autorskog djela odnosno umjetničke izvedbe, ili su pogrešno ili nepotpuno nedeni, mogu zahtijevati od osoba koje koriste autorsko djelo ili umjetničku izvedbu da ih naknadno odnosno isprno nedu autorom ili umjetnikom izvođačem.
(2) Odredbe stka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju kad se, protivno zabrani, pri korištenju autorskog djela odnosno umjetničke izvedbe nede autor odnosno umjetnik izvođač.
(3) Autor odnosno umjetnik izvođač neće imati pro na zahtjeve iz ovoga članka ako se autorsko djelo odnosno umjetnička izvedba koriste uz njihovo odobrenje, a način korištenja je tak da ne omoguća nođenje autora odnosno umjetnika izvođača.
Penal
Članak 286.
(1) Onaj čije je pro iz ovoga Zakona povrijeđeno namjerno ili krajnjom nepažnjom ima pro zahtijevati od osobe koja je pro povrijedila naknadu u dvostrukom iznosu od ugovorene (u daljnjem tekstu: penal), a ako nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene naknade.
(2) U slučaju iz stka 1. ovoga članka ne može se dokazivati da šteta nije nastala.
(3) Ako je nastala šteta veća od penala iz stka 1. ovoga članka, nositelj pra ovlašten je zahtijevati razliku do poprljanja potpune štete.
Zastara
Članak 287.
(1) Pro na zaštitu pra iz ovoga Zakona ne zastarijeva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Zahtjevi iz ovoga Zakona koji su po svojoj nari obveznoprni, a za njih ovim Zakonom nije određen poseban zastarni rok, zastarijevaju prema općim prilima o zastari.
Privremene mjere zbog povrede pra
Članak 288.
(1) Na zahtjev nositelja pra koji učini vjerojatnim da mu je pro iz ovoga Zakona povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječanje povrede, kao što su:
– naložiti protivniku osiguranja da prestane, odnosno odustane od radnji kojima se povređuje pro; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile pro
– odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda kojima se protuprno povređuje pro.
(2) Na zahtjev nositelja pra koji učini vjerojatnim da mu je pro iz ovoga Zakona povrijeđeno u obljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribljanja imovinske ili komercijalne koristi te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.
(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stka 2. ovoga članka, sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu dostu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti ovih podataka te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.
(4) Privremena mjera iz stka 1. ovoga članka može se izreći i bez obješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete.
(5) Privremena mjera iz stka 2. ovoga članka može se izreći i bez obješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.
(6) Ako je privremena mjera izrečena bez obješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah nakon njezine provedbe, dostiti protivniku osiguranja.
(7) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi oprdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih dana odnosno 31 kalendarski dan od dana doste rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(8) Na određivanje privremenih mjera iz ovoga članka primjenjuje se zakon kojim se uređuju ovrha i osiguranje.
(9) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i zakonu kojim se uređuje ovrha i osiguranje.
Privremene mjere radi osiguranja dokaza
Članak 289.
(1) Na zahtjev nositelja pra koji učini vjerojatnim da mu je pro iz ovoga Zakona povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.
(2) Privremenom mjerom iz stka 1. ovoga članka sud može odrediti:
– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pro, uz uzimanje ili bez uzimanja primjeraka
– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pro
– oduzimanje materijala i sredsta što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pro te dokumentacije koja se na to odnosi
– drugu mjeru radi osiguranja dokaza.
(3) Privremena mjera iz ovoga članka može se izreći i bez obješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete.
(4) Ako je privremena mjera iz ovoga članka izrečena bez obješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah nakon njezine provedbe, dostiti protivniku osiguranja.
(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi oprdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih dana odnosno 31 kalendarski dan od dana doste rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(6) Na određivanje privremenih mjera iz ovoga članka primjenjuje se zakon kojim se uređuje ovrha i osiguranje, uključujući i odredbe tog zakona kojima se određuje zaštita povjerljivih podataka u postupku osiguranja.
(7) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza prema zakonu kojim se uređuje parnični postupak.
Pribljanje dokaza tijekom parničnog postupka
Članak 290.
(1) Kad se stranka u parničnom postupku za zaštitu pra iz ovoga Zakona poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese dokaz, ostljajući joj određeni rok.
(2) Kad nositelj pra kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda pra iz ovoga Zakona u obljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja imovinske ili komercijalne koristi i tijekom postupka to učini vjerojatnim te kad se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, ispre i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese dokaze, ostljajući joj određeni rok.
(3) Kad stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može, radi utvrđivanja te činjenice, izvoditi dokaze.
(4) U pogledu pra na uskratu podnošenja dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak o pru na uskratu svjedočenja te zakona kojim se uređuju obvezni odnosi o zaštiti povjerljivih informacija.
(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti prema rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.
(6) Protiv odluke suda iz staka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba.
Hitnost i primjena odredaba drugih zakona
Članak 291.
(1) Postupak zbog povrede pra iz ovoga Zakona je hitan.
(2) Na postupke zbog povrede pra iz ovoga Zakona primjenjuje se zakon kojim se uređuje parnični postupak i zakon kojim se uređuju ovrha i osiguranje.
Carinske mjere
Članak 292.
Na zahtjev nositelja pra koji učini vjerojatnim da bi uvozom, izvozom odnosno prelaskom preko granične crte određene robe bila učinjena povreda pra iz ovoga Zakona, carinska će tijela poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s posebnim carinskim propisima kojima se uređuje postupanje s robom kojom se čini povreda pra intelektualnog vlasništva.
Zahtjev za dostu podataka
Članak 293.
(1) Nositelj pra koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu pra iz ovoga Zakona može zahtijevati dostu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegovo pro.
(2) Zahtjev iz stka 1. ovoga članka može se postiti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:
– osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stka 1. ovoga članka
– osobe koja u obljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje pro
– osobe koja u obljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pro
– osobe koje u obljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povređuje pro
– osobe koja je od jedne od nedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji robe ili danju usluga za koje se sumnja da se njima povređuje pro.
(3) Zahtjev iz stka 1. ovoga članka može se postiti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postlja tuženik i u glnom zahtjevu.
(4) Zahtjev za dostu podataka o podrijetlu robe i distribucijskim kanalima robe ili usluga iz stka 1. ovoga članka obuhvaća:
– podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobljača i drugih prijašnjih posjednika robe odnosno datelja usluga, kao i prodača na veliko i prodača na malo kojima je ta roba namijenjena
– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge
– druge podatke.
(5) Osoba prema kojoj je postljen zahtjev za dostu podataka iz ovoga članka može odbiti dostu tih podataka zbog istih razloga zbog kojih se prema zakonu kojim se uređuje parnični postupak može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostu podataka bez oprdanog razloga, odgovara za štetu koja zbog toga nastane nositelju pra.
(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu pra na dobivanje podataka te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka i povjerljivost izvora podataka.
(7) Odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe članaka 289. i 290. ovoga Zakona.
DIO SEDMI NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA I PREKRŠAJI
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona
Članak 294.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode inspektori i drugi ovlašteni držni službenici u skladu s posebnim propisima kojim se uređuju nadležnosti za obljanje inspekcijskih poslova u području pra intelektualnog vlasništva.
Uprni nadzor
Članak 295.
Uprni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa koji su na temelju njega doneseni provodi ministarstvo nadležno za područje autorskog i srodnih pra.
Prekršaji protiv autorskog i srodnih pra
Članak 296.
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prna osoba ako:
1. bez odobrenja autora prvi put obji autorsko djelo (članak 27. stak 1.)
2. bez odobrenja autora prije obje jnosti autorskog djela otkrije jnosti sadržaj ili opis autorskog djela (članak 27. stak 2.)
3. bez nođenja autora, osim ako je autor u pisanom obliku izjio da ne želi biti neden ili ako način jnog korištenja onemoguća nođenje autora, jno koristi autorsko djelo (članak 28. stak 2.)
4. bez odobrenja autora deformira, sakati ili na sličan način naruži autorsko djelo u njegovu nematerijalnom obliku (članak 29. stak 1.)
5. jno koristi autorsko djelo na način kojim se povrjeđuje čast ili ugled autora (članak 30.)
6. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog pra umnoži autorsko djelo radi daljnjeg distribuiranja (članak 32. podstci 1. i 2., članak 33. stak 1. i članak 34. stak 1.)
7. kao proizvođač praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili proizvođač uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili proizvođač uređaja za fotokopiranje ili uvoznik praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili uvoznik uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili uvoznik uređaja za fotokopiranje ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje autorskog djela kad se ono može umnožati bez autorova odobrenja za privatno korištenje (članak 183. stak 2. i članak 184. stak 1.)
8. kao pružatelj usluge fotokopiranja uz naplatu ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje autorskog djela kad se ono može umnožati bez autorova odobrenja fotokopiranjem za privatno korištenje (članak 183. stak 3.)
9. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog pra distribuira, osim iznajmljivanjem, autorsko djelo (članak 32. podstak 2. i članak 34. stak 1.)
10. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog pra iznajmljuje autorsko djelo (članak 32. podstak 2. i članak 34. stci 1. i 2.)
11. ne plati organizaciji za kolektivno ostvarivanje autorskog pra primjerenu naknadu za iznajmljivanje autorskog djela koje se autor ne može odreći kad je svoje pro iznajmljivanja prepustio proizvođaču fonograma ili audiovizualnom producentu (članak 34. stci 1., 2. i 6.)
12. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog pra skladišti primjerke autorskog djela radi njihova distribuiranja (članak 32. podstak 2. i članak 34. stak 1.)
13. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog pra poduzima druge radnje radi distribuiranja primjeraka autorskog djela (članak 32. podstak 2. i članak 34. stak 1.)
14. ne plati naknadu za jnu posudbu autorskog djela ako se izvornik ili primjerci autorskog djela, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posredovanjem jnih knjižnica daju na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi (članak 34. stci 3. i 7.)
15. kao prodatelj koji se profesionalno bi trgovinom umjetninama, osim umjetničke galerije u slučaju kad stekne izvornik likovnog djela izrno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije njegove preprodaje i ako cijena po kojoj se djelo preprodaje ne prelazi kunsku protuvrijednost od 10.000,00 eura, ne plati odgovarajući udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otuđenja od strane autora (naknadu za pro slijeđenja) prilikom preprodaje likovnog djela (članak 35. stak 1.)
16. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog pra na bilo koji način priopći jnosti autorsko djelo (članak 32. podstak 3. i članak 36.)
17. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog pra preradi autorsko djelo (članak 32. podstak 4. i članak 54.)
18. distribuira primjerak računalnog programa za koji zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeđeno pro autora računalnog programa (članak 278. stak 1. podstak 1.)
19. posjeduje, u komercijalne svrhe, primjerak računalnog programa za koji zna ili ima razloga vjerovati da je to primjerak kojim je povrijeđeno pro autora računalnog programa (članak 278. stak 1. podstak 2.)
20. distribuira, u komercijalne svrhe, bilo koje sredstvo čija je jedina namjena olakšati neovlašteno uklanjanje tehničkog uređaja koji služi za zaštitu računalnog programa ili osujetiti rad toga uređaja radi povrede pra autora računalnog programa (članak 278. stak 1. podstak 3.)
21. posjeduje, u komercijalne svrhe, bilo koje sredstvo čija je jedina namjena olakšati neovlašteno uklanjanje tehničkog uređaja koji služi za zaštitu računalnog programa ili osujetiti rad toga uređaja radi povrede pra autora računalnog programa (članak 278. stak 1. podstak 3.)
22. bez nođenja umjetnika izvođača, osim ako je umjetnik izvođač u pisanom obliku izjio da ne želi biti neden ili ako način jnog korištenja onemoguća nođenje umjetnika izvođača, jno koristi umjetničku izvedbu (članak 131. stak 2.)
23. bez odobrenja umjetnika izvođača deformira, sakati ili na sličan način naruži umjetničku izvedbu (članak 132. stak 1.)
24. bez odobrenja umjetnika izvođača ili drugog nositelja pra umjetnika izvođača ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra umjetnika izvođača fiksira njegovu nefiksiranu izvedbu ili umnoži fiksiranu izvedbu radi daljnjeg distribuiranja (članak 134. u vezi s člankom 33. stkom 1., člankom 34. stkom 1. i člankom 139.)
25. kao proizvođač praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili proizvođač uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili uvoznik praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili uvoznik uređaja za tonsko i vizualno snimanje ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje izvedbe umjetnika izvođača kad se ona može umnožati bez odobrenja umjetnika izvođača za privatno korištenje (članak 185. stak 1. u vezi s člankom 183. stkom 2. i člankom 184. stkom 1.)
26. bez odobrenja umjetnika izvođača ili drugog nositelja pra umjetnika izvođača ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra umjetnika izvođača distribuira, osim iznajmljivanjem, fiksiranu izvedbu umjetnika izvođača (članak 135. stak 1. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 139.)
27. bez odobrenja umjetnika izvođača ili drugog nositelja pra umjetnika izvođača ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra umjetnika izvođača iznajmljuje fiksiranu umjetničku izvedbu (članak 135. stak 1. u vezi s člankom 34. stkom 6. i člankom 139.)
28. ne plati organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra umjetnika izvođača primjerenu naknadu za iznajmljivanje fiksirane izvedbe umjetnika izvođača koje se umjetnik izvođač ne može odreći, kad je svoje pro iznajmljivanja umjetnik izvođač prepustio proizvođaču fonograma (članak 135. stak 2. u vezi s člankom 34. stcima 2. i 6. i člankom 139.)
29. bez odobrenja umjetnika izvođača ili drugog nositelja pra umjetnika izvođača ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra umjetnika izvođača skladišti radi distribuiranja fiksiranu izvedbu umjetnika izvođača (članak 135. stak 1. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 139.)
30. bez odobrenja umjetnika izvođača ili drugog nositelja pra umjetnika izvođača ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra umjetnika izvođača poduzima druge radnje radi distribuiranja fiksirane izvedbe umjetnika izvođača (članak 135. stak 1. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 139.)
31. ne plati naknadu za jnu posudbu fiksirane izvedbe umjetnika izvođača ako se izvornik ili primjerci fiksirane izvedbe umjetnika izvođača, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posredovanjem jnih knjižnica daju na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi (članak 135. stak 1. u vezi s člankom 34. stcima 3. i 7. i člankom 139.)
32. bez odobrenja umjetnika izvođača ili drugog nositelja pra umjetnika izvođača ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra umjetnika izvođača na bilo koji način priopći jnosti izvedbu umjetnika izvođača (članak 136. stak 1. u vezi s člancima 36. i 139.)
33. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma umnoži radi distribuiranja fonogram (članak 142. stak 1. podstak 1. u vezi s člankom 33. stkom 1., člankom 34. stkom 1. i člankom 145.)
34. kao proizvođač praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili proizvođač uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili uvoznik praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili uvoznik uređaja za tonsko i vizualno snimanje ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje fonograma kad se on može umnožati bez odobrenja proizvođača fonograma za privatno korištenje (članak 185. stak 1. u vezi s člankom 183. stkom 2. i člankom 184. stkom 1.)
35. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma distribuira, osim iznajmljivanjem, fonogram (članak 142. stak 1. podstak 2., u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 145.)
36. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra proizvođača fonograma iznajmljuje fonogram (članak 142. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 145.)
37. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma skladišti fonogram radi distribuiranja (članak 142. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 145.)
38. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma poduzima druge radnje radi distribuiranja fonograma (članak 142. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 145.)
39. ne plati naknadu za jnu posudbu fonograma ako se izvornik ili primjerci fonograma, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posredovanjem jnih knjižnica daju na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi (članak 142. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stcima 3. i 7. i člankom 145.)
40. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra proizvođača fonograma učini dostupnim jnosti fonogram (članak 142. stak 1. podstak 3. u vezi s člancima 46. i 145.)
41. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra proizvođača fonograma umnoži i priopći jnosti, uključujući učini dostupnim jnosti fonogram u okviru prateće internetske usluge (članak 142. stak 1. podstak 4. u vezi s člancima 36., 48. i 145.)
42. bez odobrenja proizvođača fonograma ili drugog nositelja pra proizvođača fonograma ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra proizvođača fonograma priopći jnosti, uključujući učini dostupnim jnosti fonogram, pri danju pristupa jnosti fonogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta (članak 142. stak 1. podstak 5. u vezi s člancima 36., 50. i 145.)
43. ne plati udio u jedinstvenoj primjerenoj naknadi za jno prikazivanje, emitiranje, reemitiranje, prijenos izrnim protokom, jno priopćanje emitiranja, reemitiranja, prijenosa izrnim protokom i činjenja dostupnim jnosti i svako drugo priopćanje jnosti fonograma (članak 142. stak 1. podstak 6. u vezi s člancima 36., 41., 42., od 44. do 46., člankom 136. stkom 2. i člankom 145.)
44. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta umnoža radi distribuiranja videogram (članak 152. podstak 1. u vezi s člankom 33. stkom 1., člankom 34. stkom 1. i člankom 155.)
45. kao proizvođač praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili proizvođač uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili uvoznik praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili uvoznik uređaja za tonsko i vizualno snimanje ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje videograma kad se on može umnožati bez odobrenja audiovizualnog producenta za privatno korištenje (članak 185. stak 1. u vezi s člankom 183. stkom 2. i člankom 184. stkom 1.)
46. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta distribuira, osim iznajmljivanjem, videogram (članak 152. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 155.)
47. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta iznajmljuje videogram (članak 152. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 6. i člankom 155.)
48. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta skladišti videogram radi distribuiranja (članak 152. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 155.)
49. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta poduzima druge radnje radi distribuiranja videograma (članak 152. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 155.)
50. ne plati naknadu za jnu posudbu videograma ako se izvornik ili primjerci videograma, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posredovanjem jnih knjižnica daju na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi (članak 152. podstak 2. u vezi s člankom 34. stcima 3. i 7. i člankom 155.)
51. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta prikaže videogram (članak 152. podstak 3. u vezi s člancima 36., 41. i 155.)
52. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta učini dostupnim jnosti videogram (članak 152. podstak 4. u vezi s člancima 36., 46. i 155.)
53. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta umnoži i priopći jnosti, uključujući učini dostupnim jnosti videogram u okviru prateće internetske usluge (članak 152. podstak 5. u vezi s člancima 36., 48. i 155.)
54. bez odobrenja audiovizualnog producenta ili drugog nositelja pra audiovizualnog producenta priopći jnosti, uključujući učini dostupnim jnosti, videogram, pri danju pristupa jnosti videogramima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta (članak 152. podstak 6. u vezi s člancima 36., 50. i 155.)
55. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje fiksira nefiksirani programski signal (članak 158. stak 1. podstak 1. u vezi s člankom 33. stkom 1. i člankom 162.)
56. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje umnoži programski signal radi distribuiranja (članak 158. stak 1. podstci 2. i 3. u vezi s člankom 33. stkom 1., člankom 34. stkom 1. i člankom 162.)
57. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje distribuira, osim iznajmljivanja, fiksirani programski signal (članak 158. stak 1. podstak 3. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 162.)
58. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje emitira programski signal (članak 158. stak 1. podstak 4. u vezi s člancima 36., 42. i 162.)
59. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje reemitira programski signal (članak 158. stak 1. podstak 5. u vezi s člancima 36., 44. i 162.)
60. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje prenese izrnim protokom programski signal (članak 158. stak 1. podstak 6. u vezi s člancima 36., 45. i 162.)
61. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje jno priopći programski signal emitiran, reemitiran, prenesen izrnim protokom ili učinjen dostupnim jnosti ako je takvo priopćanje pristupačno jnosti uz plaćanje ulaznice (članak 158. stak 1. podstak 7. u vezi s člancima 36., 47. i 162.)
62. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje učini dostupnim jnosti programski signal (članak 158. stak 1. podstak 8. u vezi s člancima 36., 46. i 162.)
63. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje umnoži i priopći jnosti, uključujući učini dostupnim jnosti programski signal u okviru prateće internetske usluge (članak 158. stak 1. podstak 9. u vezi s člancima 36., 48. i 162.)
64. bez odobrenja organizacije za emitiranje ili drugog nositelja pra organizacije za emitiranje priopći jnosti, uključujući učini dostupnim jnosti pri danju pristupa jnosti programskim signalima koje su učitali korisnici na platformama za dijeljenje sadržaja putem interneta (članak 158. stak 1. podstak 10. u vezi s člancima 36., 50. i 162.)
65. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija umnoža radi distribuiranja informativnu publikaciju ili njezin dio (članak 165. stak 1. podstci 1. i 2. u vezi s člankom 33. stkom 1., člankom 34. stkom 1. i člankom 172.)
66. kao proizvođač praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili proizvođač uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili proizvođač uređaja za fotokopiranje ili uvoznik praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili uvoznik uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili uvoznik uređaja za fotokopiranje ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje informativne publikacije kad se ona može umnožati bez odobrenja nakladnika informativne publikacije za privatno korištenje (članak 185. stak 1. u vezi s člankom 183. stkom 2. i člankom 184. stkom 1.)
67. kao pružatelj usluge fotokopiranja uz naplatu ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje informativne publikacije kad se ona može umnožati bez odobrenja nakladnika informativne publikacije fotokopiranjem za privatno korištenje (članak 185. stak 1. u vezi s člankom 183. stkom 3.)
68. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija distribuira, osim iznajmljivanja, informativnu publikaciju (članak 165. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 172.)
69. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija iznajmi primjerak informativne publikacije (članak 165. stak 1. podstak 2. i članak 218. stak 3. točka 4. podtočka a) u vezi s člankom 34. stkom 6. i člankom 172.)
70. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija skladišti informativnu publikaciju radi distribuiranja (članak 165. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 172.)
71. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija poduzima druge radnje radi distribuiranja informativne publikacije (članak 165. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 172.)
72. ne plati naknadu za jnu posudbu informativne publikacije ako se izvornik ili primjerci informativne publikacije, u pogledu kojih je dopušteno daljnje distribuiranje, posredovanjem jnih knjižnica daju na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izrne ili neizrne imovinske ili komercijalne koristi (članak 165. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stcima 3. i 7. i člankom 172.)
73. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija na bilo koji način priopći jnosti informativnu publikaciju ili njezin dio (članak 165. stak 1. podstak 3. u vezi s člancima 36. i 172.)
74. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija preradi informativnu publikaciju ili njezin dio (članak 165. stak 1. podstak 4. u vezi s člancima 54. i 172.)
75. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija umnoži informativnu publikaciju ili njezin dio u okviru usluge informacijskog društva (članak 166. stak 1. podstak 1. u vezi s člankom 33. stkom 1. i člankom 172.)
76. bez odobrenja nakladnika informativnih publikacija ili drugog nositelja pra nakladnika informativnih publikacija ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra nakladnika informativnih publikacija priopći jnosti na bilo koji način informativnu publikaciju ili njezin dio u okviru usluge informacijskog društva (članak 166. stak 1. podstak 2. u vezi s člancima 36. i 172.)
77. bez odobrenja proizvođača neoriginalne baze podataka ili drugog nositelja pra proizvođača neoriginalne baze podataka umnoži neoriginalnu bazu podataka (članak 175. stak 1. podstak 1. u vezi s člankom 33. stkom 1. i člankom 179.)
78. bez odobrenja proizvođača neoriginalne baze podataka ili drugog nositelja pra proizvođača neoriginalne baze podataka distribuira, osim iznajmljivanjem, neoriginalnu bazu podataka (članak 175. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stkom 1. i člankom 179.)
79. bez odobrenja proizvođača neoriginalne baze podataka ili drugog nositelja pra proizvođača neoriginalne baze podataka iznajmi neoriginalnu bazu podataka (članak 175. stak 1. podstak 2. u vezi s člankom 34. stcima 2. i 6. i člankom 179.)
80. bez odobrenja proizvođača neoriginalne baze podataka ili drugog nositelja pra proizvođača neoriginalne baze podataka na bilo koji način priopći jnosti neoriginalnu bazu podataka (članak 175. stak 1. podstak 3. u vezi s člancima 36. i 179.)
81. bez odobrenja proizvođača neoriginalne baze podataka ili drugog nositelja pra proizvođača neoriginalne baze podataka preradi neoriginalnu bazu podataka (članak 175. stak 1. podstak 4. u vezi s člancima 54. i 179.)
82. kao proizvođač praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili proizvođač uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili proizvođač uređaja za fotokopiranje ili uvoznik praznih nosača zvuka, slike ili teksta ili uvoznik uređaja za tonsko i vizualno snimanje ili uvoznik uređaja za fotokopiranje ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje pisanih izdanja nakladnika za privatno korištenje (članak 185. stak 3. u vezi s člankom 183. stkom 2. i člankom 184. stkom 1.)
83. kao pružatelj usluge fotokopiranja uz naplatu ne plati odgovarajuću naknadu za umnožanje pisanih izdanja nakladnika za privatno korištenje (članak 185. stak 3. u vezi s člankom 183. stkom 3.)
84. ne nede jasno i na vidljiv način u svojoj obji naziv nakladnika informativne publikacije, organizacije za emitiranje, drugog nakladnika medija ili elektroničkog medija koji je prvi objio dnevnu novost, drugu vijest ili drugu medijsku informaciju kad jno prenosi dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija i nisu predmetom autorskog pra te druge medijske informacije za koje je saznao iz drugih jno objljenih izvora (članak 18. stak 4. podstak 1.)
85. ne nede jasno i na vidljiv način u svojoj obji ime i prezime novinara koji je potpisan pri obji dnevne novosti, druge vijesti ili druge medijske informacije, ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvješćivanju, kad jno prenosi dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija i nisu predmetom autorskog pra te druge medijske informacije za koje je saznao iz drugih jno objljenih izvora (članak 18. stak 4. podstak 2.)
86. ne nede na primjeren, jasan i vidljiv način naziv nakladnika informativne publikacije, organizacije za emitiranje, drugog nakladnika medija ili elektroničkog medija kao izvore za stvaranje svojih jnih obja istih dnevnih novosti i drugih vijesti ili drugih medijskih informacija, na način za koji po ovome zakonu nije potrebno pribiti odobrenje nositelja pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra (članak 18. stak 5. podstak 1.)
87. ne nede na primjeren, jasan i vidljiv način ime i prezime novinara koji je potpisan pri obji dnevne novosti, druge vijesti ili druge medijske informacije, ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvješćivanju, kao izvore za stvaranje svojih jnih obja istih dnevnih novosti i drugih vijesti ili drugih medijskih informacija, na način za koji po ovome zakonu nije potrebno pribiti odobrenje nositelja pra ili organizacije za kolektivno ostvarivanje pra (članak 18. stak 5. podstak 2.).
(2) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u prnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja oblja drugu samostalnu djelatnost kad je prekršaj počinila u vezi s obljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
(4) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba.
Povreda provedbe ograničenja autorskog pra i srodnih pra
Članak 297.
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prna osoba ako:
1. osobama kojima je prema odredbama članaka od 181. do 212. ovoga Zakona dopušteno korištenje autorskog djela ili predmeta srodnih pra i koje su dokazale da su ispunjene pretpostke iz članka 181. ovoga Zakona, a korištenje ili pristup im je onemogućen primjenom tehničkih mjera iz članka 276. ovoga Zakona, ne omogući način na koji će moći koristiti autorsko djelo ili predmet srodnih pra u skladu s ograničenjima iz članaka od 181. do 212. ovoga Zakona, osiguranjem posebnih mjera ili sklapanjem sporazuma (članak 213. stak 1.)
2. na svakom primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih pra proizvedenom ili uvezenom u gospodarske svrhe ne označi jasno i vidljivo primjenu tehničkih mjera, nodeći podatke o tehničkoj mjeri i njezinim učincima te svoje ime i adresu za kontakt (članak 213. stak 7.).
(2) za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna odgovorna osoba u prnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja oblja drugu samostalnu djelatnost kad je prekršaj počinila u vezi s obljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
(4) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna fizička osoba.
Nedostljanje podataka
Članak 298.
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prna osoba koja koristi autorsko djelo ili predmet srodnog pra ako organizaciji za kolektivno ostvarivanje pra ne dosti relevantne podatke kojima raspolaže, a koji su potrebni za naplatu prihoda od pra i/ili raspodjelu iznosa dugovanih nositeljima pra, u ugovorenom ili prethodno određenom roku te u ugovorenom ili prethodno određenom obliku (članak 234. stak 1.).
(2) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna odgovorna osoba u prnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja oblja drugu samostalnu djelatnost kad je prekršaj počinila u vezi s obljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
(4) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna fizička osoba.
Neovlašteno kolektivno ostvarivanje pra
Članak 299.
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prna osoba:
1. koja ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ako djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra iz ovoga Zakona oblja bez odobrenja Zoda (članak 224. stak 1. i članak 225. stak 2.)
2. koja ima sjedište ili poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ako djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra iz ovoga Zakona oblja protivno odobrenju Zoda koje mu je izdano u skladu s člankom 224. stkom 1. ili člankom 225. stkom 2. ovoga Zakona ili protivno odredbama ovoga Zakona (članak 267. stak 4.)
3. koja ima sjedište ili poslovni nastan u drži članici Europske unije koja nije Republika Hrvatska, ako po pru drže u kojoj ima sjedište ili poslovni nastan ne može u toj drži obljati djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra, a oblja takvu djelatnost u Republici Hrvatskoj (članak 225. stak 3. i članak 266. stak 7.)
4. koja ima sjedište ili poslovni nastan u drži članici Europske unije koja nije Republika Hrvatska, ako po pru drže u kojoj ima sjedište ili poslovni nastan može u toj drži obljati djelatnost kolektivnog ostvarivanja pra, ali takvu djelatnost oblja u Republici Hrvatskoj, a da o namjeri obljanja te djelatnosti u Republici Hrvatskoj prethodno nije obijestila Zod (članak 225. stak 3. i članak 266. stak 7.)
5. koja ima sjedište ili poslovni nastan u drži članici Europske unije koja nije Republika Hrvatska, a u Republici Hrvatskoj oblja poslove kolektivnog ostvarivanja pra protivno odredbama ovoga Zakona (članak 267. stak 6.).
(2) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna odgovorna osoba u prnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja oblja drugu samostalnu djelatnost kad je prekršaj počinila u vezi s obljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
Prekršaji počinjeni radi stjecanja imovinske koristi
Članak 300.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se prna osoba ako je prekršaje iz članaka od 296. do 299. ovoga Zakona počinila radi stjecanja imovinske koristi.
(2) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 4000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u prnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 100.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja oblja drugu samostalnu djelatnost kad je prekršaj počinila u vezi s obljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
(4) Za prekršaje iz stka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 4000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba.
DIO OSMI POSEBNE ODREDBE O HRVATSKIM AUDIOVIZUALNIM DJELIMA U ARHIVU I PROGRAMIMA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE
Pripadanje autorskih pra na audiovizualnim djelima koja se nalaze u arhivi Hrvatske radiotelevizije, a nastala su prije 1990. godine
Članak 301.
(1) Audiovizualna djela čija je prva standardna kopija nastala prije 1990. godine, čiji je glni redatelj ili autor scenarija ili glni snimatelj ili glni montažer slike i zvuka ili skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom audiovizualnom djelu ili glni crtač ili animator (ako postoje) hrvatski držljanin ili pripadnik hrvatskog naroda ili koje je producirao ili koproducirao audiovizualni producent koji je u vrijeme nastanka prve standardne kopije takvog audiovizualnog djela imao sjedište na prostoru Republike Hrvatske odnosno njezine drže prednice i čiji se primjerak na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi u arhivi Hrvatske radiotelevizije predstljaju kulturna dobra u smislu zakona kojim se uređuje očuvanje i zaštita kulturnih dobara.
(2) Smatra se da autorska imovinska pra na audiovizualnim djelima iz stka 1. ovoga članka kao koautorima pripadaju: glnom redatelju kao glnom koautoru, autoru scenarija, glnom snimatelju, glnom montažeru slike i zvuka, autoru glazbe posebno skladane za to audiovizualno djelo te glnom crtaču ili animatoru, ako je riječ o crtanom ili animiranom audiovizualnom djelu.
(3) Audiovizualni producenti audiovizualnih djela iz stka 1. ovoga članka mogu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti Hrvatskoj radioteleviziji pisani dokaz u obliku ugovora ili sličnog prnog posla o stjecanju autorskih imovinskih pra iskorištanja na tim audiovizualnim djelima. Ako je audiovizualni producent takvog audiovizualnog djela prestao postojati, a postoji njegov prni sljednik, uz dokaze o stjecanju autorskih imovinskih pra iskorištanja, tak prni sljednik dužan je podnijeti dokaz i o svojem prnom sljedništvu.
(4) Ako u roku iz stka 3. ovoga članka audiovizualni producent audiovizualnog djela iz stka 1. ovoga članka ili njegov prni sljednik ne podnese dokaze o stjecanju autorskih imovinskih pra iskorištanja i dokaze o prnom sljedništvu, istekom toga roka predmnijeva iz stka 2. ovoga članka postaje neoboriva.
Ostvarivanje autorskih pra za audiovizualna djela koja se nalaze u arhivi Hrvatske radiotelevizije, a nastala su prije 1990. godine
Članak 302.
(1) Hrvatska radiotelevizija ovlaštena je, na temelju ovoga članka, audiovizualna djela iz članka 301. stka 1. ovoga Zakona umnožati, distribuirati, emitirati, reemitirati, činiti dostupnim jnosti, priopćati jnosti i činiti dostupnim jnosti u okviru prateće internetske usluge te učitati na platforme za dijeljenje sadržaja putem interneta, sve u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, bez odobrenja autora iz članka 301. stka 2. ovoga Zakona, pod uvjetom da s odgovarajućom organizacijom za kolektivno ostvarivanje pra koja ima odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona sklopi ugovor u kojem će se odrediti jedinstvena godišnja naknada za sve nedene oblike iskorištanja audiovizualnih djela iz članka 301. stka 1. ovoga Zakona, u paušalnom iznosu.
(2) Organizacija za kolektivno ostvarivanje pra iz stka 1. ovoga članka odredit će u svojim prilima o raspodjeli omjere udjela u naknadi iz stka 1. ovoga članka, između glnog koautora i ostalih koautora iz članka 301. stka 2. ovoga Zakona te će najmanje jednom godišnje raspodjeljivati odgovarajuće iznose naknada tim osobama odnosno njihovim nasljednicima i drugim prnim sljednicima, sukladno podacima o korištenju audiovizualnih djela iz članka 301. stka 1. ovoga Zakona koje dobije od Hrvatske radiotelevizije.
(3) Odredba stka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na audiovizualna djela iz članka 301. stka 1. ovoga Zakona, u odnosu na koja audiovizualni producent odnosno njegov prni sljednik dokaže stjecanje autorskih imovinskih pra iskorištanja i svoje prno sljedništvo u skladu s člankom 301. stkom 3. ovoga Zakona.
(4) Smatra se da ugovor koji Hrvatska radiotelevizija sklopi s organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra koje imaju odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona za kolektivno ostvarivanje odgovarajućih autorskih glazbenih pra, glazbenih pra umjetnika izvođača te proizvođača fonograma obuhvaća i naknadu za iskorištanja svih glazbenih djela, glazbenih umjetničkih izvedaba i fonograma koji se koriste u audiovizualnim djelima iz članka 301. stka 1. ovoga Zakona te da za njihovo korištenje nije potrebno ishoditi nikakvo dodatno odobrenje, uključujući odobrenje za emitiranje, preradu i umnožanje.
Glumačke izvedbe u audiovizualnim djelima koja se nalaze u arhivi Hrvatske radiotelevizije, a nastala su prije 1990. godine
Članak 303.
Smatra se da sva imovinska pra na glumačkim umjetničkim izvedbama u audiovizualnim djelima iz članka 301. stka 1. ovoga Zakona, za koja audiovizualni producent odnosno njegov prni sljednik ne podnesu dokaze o stjecanju pra iskorištanja glumačkih izvedaba i o svojem prnom sljedništvu, na način kako je propisano u članku 302. stku 3. ovoga Zakona, pripadaju Hrvatskoj radioteleviziji.
Ponovljena emitiranja hrvatskih audiovizualnih djela u programima Hrvatske radiotelevizije
Članak 304.
(1) Za svako ponovljeno emitiranje nakon prvog emitiranja (u daljnjem tekstu: reprizno emitiranje) audiovizualnog djela, čiji je glni koautor hrvatski držljanin ili pripadnik hrvatskog naroda, u programima Hrvatske radiotelevizije, glnom koautoru pripada primjerena i razmjerna naknada koja se obezno ostvaruje putem odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje pra koja ima odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Hrvatska radiotelevizija dužna je sklopiti ugovor s odgovarajućom organizacijom za kolektivno ostvarivanje pra koja ima odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona, u kojem će se odrediti jedinstvena godišnja naknada za sva reprizna emitiranja iz stka 1. ovoga članka, u paušalnom iznosu.
(3) Ako Hrvatska radiotelevizija ne sklopi ugovor s odgovarajućom organizacijom za kolektivno ostvarivanje pra koja ima odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona, naknada će se odrediti uz odgovarajuću primjenu odredaba iz članaka 235. i 236. ovoga Zakona u pogledu postupka utvrđivanja paušalne naknade te članka 67. ovoga Zakona u pogledu iznosa jedinstvene godišnje naknade u paušalnom iznosu.
(4) U svemu ostalom na postupanje organizacije za kolektivno ostvarivanje pra iz ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe o kolektivnom ostvarivanju pra iz ovoga Zakona.
(5) Ovaj članak ne utječe na ugovore o audiovizualnoj produkciji koje sklapaju audiovizualni producenti i glni koautori međusobno te audiovizualni producenti i Hrvatska radiotelevizija, kao ni na naknade ugovorene u tim ugovorima za stvaranje audiovizualnih djela te za osnivanje pra iskorištanja na njima, bez obzira na to kada su ti ugovori sklopljeni. Ovaj članak ostlja netaknutim sva pra i obveze ugovornih strana u takvim ugovorima.
DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZRŠNE ODREDBE
Primjena Zakona na predmete zaštite nastale prije njegova stupanja na snagu
Članak 305.
(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sva autorska djela, sve izvedbe umjetnika izvođača, sve fonograme, sve videograme, sve programske signale, sve neoriginalne baze podataka te sva pisana izdanja u pogledu kojih pra nisu prestala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje na informativne publikacije koje su prvi put objljene nakon 6. lipnja 2019.
(3) Sva pra autora, umjetnika izvođača, proizvođača fonograma, audiovizualnih producenata, organizacija za emitiranje, proizvođača baza podataka te nakladnika pisanih izdanja stečena prije stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i sva pra iskorištanja stečena prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju netaknuta.
Primjena Zakona na ugovore nastale prije njegova stupanja na snagu
Članak 306.
(1) U odnosu na ugovore sklopljene prije 1. srpnja 1994., pro iz članka 34. stka 6. odnosno članka 135. stka 2. ovoga Zakona postoji samo u slučaju u kojem je autor odnosno umjetnik izvođač ili njihov zastupnik podnio zahtjev u tu svrhu prije 1. siječnja 1997. U slučaju nepostojanja sporazuma između nositelja pra o visini naknade, naknada se određuje u skladu s odredbama članka 235. ovoga Zakona.
(2) Na ugovore i sporazume o ostvarivanju autorskog i srodnih pra koji se odnose na radnje umnožanja i priopćanja jnosti, uključujući činjenje dostupnim jnosti, u okviru prateće internetske usluge, koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a istječu nakon 7. lipnja 2023., od 7. lipnja 2023. primjenjuje se načelo drže podrijetla iz članka 49. stka 1. ovoga Zakona.
(3) Na odobrenja za radnje priopćanja jnosti koje se poduzimaju prijenosom programa izrnim protokom, koja su dobivena prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a istječu nakon 7. lipnja 2025., ne primjenjuje se članak 45. ovoga Zakona do 7. lipnja 2025.
(4) Ugovori između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma o osnivanju pra iskorištanja izvedbe fiksirane na fonogram, koji su sklopljeni prije 1. studenoga 2013., proizvode učinke do isteka roka zaštite umjetnika izvođača iz članka 138. ovoga Zakona, osim ako je u ugovorima drukčije određeno ili ako nastupe okolnosti iz članka 146. stka 5. ili članka 148. stka 4. ovoga Zakona ili ako je ugovor prestao iz bilo kojeg drugog razloga.
(5) Ugovori o iskorištanju glazbenih izvedaba umjetnika izvođača koji su između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u protivnom će se smatrati da proizvođač fonograma nije stekao pra iskorištanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu te da se pra umjetnika izvođača u vezi s iskorištanjem glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu ostvaruju kolektivno.
Primjena Zakona na autorska djela nastala u radnom odnosu i po narudžbi
Članak 307.
Na autorska djela i predmete srodnih pra koji nastanu u radnom odnosu ili po narudžbi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju ugovora o radu odnosno ugovora o narudžbi sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuje se ovaj Zakon.
Odobrenja za kolektivno ostvarivanje pra
Članak 308.
Odobrenja za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra koja je Zod izdao organizacijama za kolektivno ostvarivanje pra i koja su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.
Cjenici organizacija za kolektivno ostvarivanje pra
Članak 309.
Svi cjenici (tarife) organizacija za kolektivno ostvarivanje pra koji su važeći na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.
Imenovanje Vijeća stručnjaka nakon stupanja na snagu Zakona
Članak 310.
(1) Vijeće stručnjaka koje je imenovano prema Zakonu o autorskom pru i srodnim prima (»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11., 141/13., 127/14., 62/17. i 96/18.) nastlja s radom sukladno odredbama toga Zakona do imenovanja Vijeća stručnjaka prema stku 2. ovoga članka, kada mu prestaje mandat.
(2) Ministar nadležan za područje autorskog i srodnih pra imenovat će Vijeće stručnjaka na prijedlog glnog rnatelja Zoda, sukladno ovome Zakonu, u roku od dva mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
Dužnost Hrvatske radiotelevizije u odnosu na audiovizualna djela koja se nalaze u arhivi Hrvatske radiotelevizije, a nastala su prije 1990. godine
Članak 311.
U roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatska radiotelevizija dužna je na svojim mrežnim stranicama objiti jni oglas u kojem poziva audiovizualne producente iz članka 301. stka 3. ovoga Zakona ili njihove prne sljednike da podnesu dokaze o stjecanju pra iskorištanja na audiovizualnim djelima iz članka 301. stka 1. ovoga Zakona i o svome prnom sljedništvu.
Povrede pra i postupci u tijeku
Članak 312.
(1) Povrede autorskog i srodnih pra koje su učinjene prije stupanja na snagu ovoga Zakona rješaju se prema odredbama Zakona o autorskom pru i srodnim prima (»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11., 141/13., 127/14., 62/17. i 96/18.).
(2) Postupci zaštite autorskog i srodnih pra, koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona o autorskom pru i srodnim prima (»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11., 141/13., 127/14., 62/17. i 96/18.).
Podzakonski propisi
Članak 313.
(1) Ministar nadležan za područje autorskog i srodnih pra donijet će prilnike iz članka 224. stka 14. te iz članka 238. stka 11. ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Prilnik o stručnim mjerilima i postupku izdanja odobrenja za obljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja pra i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog pra i srodnih pra (»Narodne novine«, broj 107/17.) te Prilnik o visini naknade za rad Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog pra i srodnih pra (»Narodne novine«, broj 107/17.) ostaje na snazi do dana stupanja na snagu prilnika iz stka 1. ovoga članka.
Prestanak propisa
Članak 314.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o autorskom pru i srodnim prima (»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07., 80/11., 141/13., 127/14., 62/17. i 96/18.).
Stupanje Zakona na snagu
Članak 315.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana obje u »Narodnim novinama«, osim članka 69. ovoga Zakona koji stupa na snagu 7. lipnja 2022. te članka 217. stka 3. točke 2. podtočke a) i članka 218. stka 3. točke 4. podtočke a) ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023.